English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Digitalna transformacija rada
Sindikati moraju pronaći svoje mjesto u digitalnim promjenama rada
Digitalna ekonomija je postala neizbježna tema u političkim i socijalnim debatama. Polazi se od pretpostavke da bi nova industrijska revolucija mogla uzdrmati procese proizvodnje, svijet rada i društvo generalno. Kako se možemo pripremiti za to? Kako se sindikati moraju postaviti i prilagoditi novom svijetu rada? To su neke od tema raspravljane na seminaru održanom u Sofiji krajem listopada 2017. godine, koji je organizirao ETUI (Europski sindikalni institut).

  • Digitalna ekonomija
  • Robotizacija
  • On-line platforme
  • Što sindikati mogu poduzeti



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što točno znači dostojanstveno raditi?
Posljednjih smo mjeseci, a posebice nekoliko tjedana, suočeni s mnoštvom tekstova o ljudima koji su preselili u inozemstvo i tamo rade, kako kažu, dostojanstveno, tj. za plaću s kojom mogu dobro živjeti. Također, kažu da se dok rade, a pritom koriste termin za ono što se u Hrvatskoj odavno izgubilo, osjećaju poštovano od poslodavca.

  • „Vani je uvijek bolje“?
  • Islandska zanimljivost!?
  • Raditi za plaću i moći od nje normalno živjeti
  • „Vani“ se ne boje toliko izgubiti posao
  • Jesu li kod nas zadovoljeni, i koji elementi dostojanstvenog rada?
  • Što imamo doma, a vani nam nedostaje?
  • Više prostora za poboljšanje kvalitete života!
  • Današnji stil i način života
  • Raditi ono što će nas činiti zadovoljnim!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ulični sindikalizam u „Novoj Europi“
Već tradicionalno, kao i svake godine, upravo u vrijeme nastanka ovog članka, predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker je pred Europskim parlamentom održao govor o stanju Unije u kojemu se prije svega osvrnuo na postignuća EU, ali je iznio i svoju osobnu viziju i smjer za nadolazeće razdoblje i otkrio kakvo se djelovanje Europske komisije predviđa s tim u vezi.


  • Nova Europa je sve manje socijalna
  • Izmjena radnog zakonodavstva u Francuskoj, majka svih reformi tržišta rada
  • Razjedinjenost francuskih sindikata pogoduje smanjenju radničkih prava
  • Liberalizacija tržišta rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarizacija i desindikalizacija
Prekarizacija – što je to?
Ono što je krajem devetnaestog u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća pojmovno obuhvaćao proletarijat – transformiralo se u prekarijat, novi tip društvenog odnosa koji dovodi do deklasiranja čitavih profesija, odnosno do gubitka identiteta ljudi u tim ljudskim zajednicama. Kao nekada bauk proletarijata, Europom i svijetom danas kruži i širi se bauk prekarijata. Fenomen te složene, višedimenzionalne pojave se iskazuje na razne načine – u rasponu od osjećanja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog radnog statusa pa do otuđenja i odsustva solidarnosti zbog izopćenosti i odbačenosti iz društva.
Najjednostavnije rečeno, prekarnost je život u neizvjesnosti i strahu od gubitka posla zbog svakovrsne nesigurnosti radnog mjesta, slabe plaćenosti, gubitka nekada garantiranih radnih prava... To je život pod egzistencijalnom ucjenom s neslućenim posljedicama ne samo na čovjeka kao osobu i pojedinca, već i na čitave društvene grupe i slojeve...

  • Desindikalizacija
  • Europski sindikati i prekarizacija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Liberalizacija trgovine - Bogatiji bi trebali pomoći radnicima
Bogatije zemlje svijeta trebale bi pomoći radnicima pogođenim liberalizacijom trgovine koja postaje sve nepopularnija nakon globalne krize, stoji u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Poziva se na veće usavršavanje radnika i snažnije mreže socijalne sigurnosti koje bi mogle ublažiti šokove zbog premještanja industrije i veće konkurencije, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Gubitak radnih mjesta u određenim sektorima u razvijenim gospodarstvima je više rezultat tehnoloških promjena nego trgovine. 
Verzija za ispis
 
Ženom se ne rađa, ženom se postaje
Simone de Beauvoir izrekla je ovu rečenicu iz naslova čime je ukazala na činjenicu da je ženski spol određen društvenom, a ne biološkom definicijom – „ženom se ne rađa, ženom se postaje“. 
Iako je Dan žena prvi put obilježen prije 107 godina, borba za ravnopravnost traje i danas. Tako je, primjerice, neki dan Državni zavod za statistiku objavio da su žene u Hrvatskoj bolje obrazovane od muškaraca, a samo su u dva područja plaćene više – u financijama i osiguranju. Unatoč tome što su žene kroz stoljetnu borbu došle do svojih ekonomskih, političkih, socijalnih i drugih prava, rezultati pokazuju da žene i dalje imaju nepovoljniji položaj u društvu.
Međunarodni servis za istraživanje visine plaća Paylab, analizirao je plaće muškaraca i žena i došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muški kolege na istom radnom mjestu u zemljama središnje i istočne Europe: Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvi, Hrvatskoj te Finskoj.

  • Razlike u plaćama najmanje su na početku karijere
  • Žene maheri u poslu
  • U čemu su to žene u praksi bolje?
  • Problem s kojim se većina žena vrlo često suočava je nespremnost žena da podrže druge žene, posebice vlastite kolegice 
  • Pobijediti muškarce baš zato što si žena


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Četvrta industrijska revolucija - 10 stvari koje treba znati

Četvrta industrijska revolucija nam kuca na vrata. Ona će u sljedećim godinama radikalno promijeniti zapošljavanje i prirodu rada. Naša se gospodarstva moraju pripremiti na oluju do sada neviđenih tehnoloških i socijalno-gospodarskih promjena koje će utjecati na sustave rada i radikalno će promijeniti naš odnos prema radu.

  • 10 najznačajnijih smjerova koje je pokrenula ova digitalna revolucija:
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko ruši socijalnu državu?

Država blagostanja, koja je u razvijenim europskim zemljama (posebno u Njemačkoj) uspostavljena osamdesetih godina 20. stoljeća i koja je svjedočila o vrijednostima tzv. socijalnog kapitalizma, doživjela je, pred naletom neoliberalnog kapitalizma, svoj nagli pad. O toj temi pišu mnogi ugledni znanstvenici, analitičari, sveučilišni profesori, komentatori. Većina njih „plače“ za socijalnom državom, jer u njoj vidi izlaz iz narastajućeg debalansa bogatih i siromašnih, u sve većoj bijedi koja je zahvatila većinu svjetske populacije.
Jedan od zagovornika socijalne države je i John McMurtry (Džon Mekmartri), profesor na Univerzitetu Guelph (Gvelf) u Kanadi, koji je napisao 150 knjiga i znanstvenih radova, a UN ga je  odabrao kako bi organizirao, uredio i dao znanstveni doprinos studiji „Filozofija i svjetski problemi”, koja će biti uključena u „Enciklopediju sistema koji podržavaju život“.
Profesor McMurtry dao je opsežan intervju listu „Geopolitika“, iz koga donosimo najzanimljivije dijelove.

  • Kraljevstvo kaosa
  • Takozvana „ekonomija“ ne uzima u obzir životne potrebe ljudi
  • Ovaj sistem nije „slobodno tržište“
  • Pokvarena uobraženost je zapanjujuća
  • Teorija „kap po kap“
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što za Ameriku i svijet znači Trumpova pobjeda

Mediji koji su navijali za Hillary Clinton, a takvi su u većini, nastavljaju s iznošenjem prognoza kako će Trump upropastiti svjetsku ekonomiju, srušiti tečaj dolara, potaknuti bankovnu krizu i dovesti do nove svjetske recesije. No, američko i svjetsko gospodarstvo pada u nevolje i bez Trumpa. Stoga, možda ipak Trumpu treba dati priliku.

  • Što je Trump obećao
  • Pobuna protiv globalizacije


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: