English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Dijalog i znanje napredak grade - Tuheljske toplice 18.-20. svibnja 2018.
U okviru Projekta „Dijalog i znanje napredak grade“, koji je u potpunosti financiran sredstvima Europske unije iz sredstava Europskog socijalnog fonda od 18. do 20. svibnja 2018. godine u Tuheljskim toplicama održali smo prvu našu projektnu aktivnost, tj. seminar za naše sindikalne povjerenike, članove radničkih vijeća i povjerenike radnika za zaštitu na radu o temi „Primjena ZOR-a s fokusom na unapređenje razine radnih prava“. Na seminaru je sudjelovao ukupno 71 predstavnik iz sljedećih sindikalnih podružnica: Tiska, Gradske tiskare Osijek, Radin Printa, Modela pakiranja, Narodnih novina, Istragrafike, Lane Karlovačke tiskare, AKD-a, URIHO-a, Vjesnika, Denone, HRT-a, Bakrotiska, Zrinskog, Grafičara, Tvornice vreća, Tiskare Zelina, Odašiljača i veza, Naše djece, Školske knjige. Nakon ovog seminara uslijedit će seminar o temi zaštite na radu. Uvjereni smo da će i sljedeći seminar pobuditi jednako veliki interes, kao i ovaj. 

Pregled projekta

Na početku seminara Marina Kasunić Peris, voditeljica projekta, predstavila je cijeli projekt i sve što on obuhvaća. U projektu su planirana dva seminara i dvije radionice. Prvi seminar održan je pod nazivom „Primjena ZOR-a s fokusom na unapređenje razine radnih prava.“ Drugi seminar se bavi zaštitom o radu i njegov naziv je „Socijalnim dijalogom do sigurnih radnih mjesta i boljih uvjeta rada“. Komunikacijske vještine i njihovo poboljšanje su prepoznate kao jedan od ključnih uvjeta unapređenja socijalnog dijaloga, te će se održati dvije radionice na tu temu pod nazivima „Komunikacijske vještine kao ključan preduvjet za bolji socijalni dijalog“ i „Komunikacijski alati u funkciji kvalitetnijeg interesa radnika“. 

Funkcije i ovlasti radničkih vijeća

Dio polaznika seminara, a i ciljana skupina su članovi radničkih vijeća. Stoga je Darije Hanzalek održao prezentaciju o funkcijama i ovlastima radničkih vijeća. Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika imaju pravo izabrati radničko vijeće koje će ih zastupati kod poslodavca u ostvarivanju njihovih prava i interesa. 
Broj članova radničkog vijeća ovisi o veličini poslodavca, a biraju se na razdoblje od 4 godine. Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod poslodavca, osim članova uprave i nadzornih odbora poslodavca, članova njihovih obitelji i osoba koje su kod poslodavca zadužene za donošenje odluka prema radnicima (npr. voditelji ljudskih resursa). 
Najviše je riječi bilo o temeljnim ovlaštenjima radničkih vijeća, a to su savjetovanje, obavješćivanje i suglasnost radničkog vijeća o određenim odlukama poslodavca. Skrenuta je pažnja na zakonsku prazninu ili nesigurnost prema kojoj poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu članu radničkog vijeća i otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenih konačnih rezultata izbora, no nije predviđena suglasnost za otkaz kandidatu za člana radničkog vijeća za vrijeme trajanja izbora. Upravo je vrijeme trajanja izbora vrijeme kada je kandidat za člana radničkog vijeća najizloženiji pritisku, te bi svakako zaštitu trebalo proširiti i na to razdoblje.
Posebno je naglašena razlika između radničkog vijeća i poslodavca, odnosno skrenuta je pozornost na to da radničko vijeće predstavlja sve radnike i ne može sudjelovati u pripremama i provedbi industrijskih akcija.

Individualni radni odnosi

Središnji dio seminara je održao prof dr. sc. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji predaje na Katedri za radno i socijalno pravo. Predavanje je bilo raspoređeno na nekoliko cjelina tijekom cijelog dana. 
U uvodnom dijelu prof. Gotovac se osvrnuo na samu prirodu radnog prava, njegov nastanak i potrebu. Radno pravo je često pod najvećim utjecajem političkih promjena i krize. Za vrijeme gospodarskih neprilika, u Hrvatskoj se ustalila praksa da se izlazak iz krize vidi u reformiranju radnog zakonodavstva, što zasigurno ne može biti uvijek dobro. Zakon o radu pokušava pomiriti i interese radnika (sigurnost, dobri uvjeti rada…) i interese poslodavca (fleksibilizacija…). 
Teme koje je prof. Gotovac izložio su: zasnivanje radnog odnosa, privremeno zapošljavanje, probni rad, radno vrijeme, odmori i dopusti, posebnosti uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora, naknada štete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. 

Zasnivanje radnog odnosa

Radni odnos se zasniva ugovorom o radu koji u pravilu treba biti sklopljen na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme se može sklopiti samo pod točno navedenim zakonskim pretpostavkama. Vremensko ograničenje od tri godine nije jedino ograničenje kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nego je potrebno da je posao za koji se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme vremenski ograničen. Sudionici seminara su najviše naglasili zloupotrebu ugovora o radu na određeno vrijeme kao jedan od najvećih problema u njihovim firmama. Gotovo su svi poslodavci ugovorom o radu na određeno vrijeme na neki način zamijenili probni rad, odnosno takvim ugovorom procjenjuju je li moguć nastavak radnog odnosa s radnikom umjesto da s radnikom odmah sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme uz ugovaranje probnog rada. 
Profesor Gotovac je skrenuo pozornost na besmislenost tumačenja Vrhovnog suda prema kojem radnik treba podnijeti zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme kada smatra da je on nezakonito sklopljen. To je potpuno nerealno očekivati od radnika koji je tek ušao u radni odnos i sretan je što uopće ima posao, bez obzira na to što je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. Stoga je uloga sindikata i radničkog vijeća u ovom problemu vrlo bitna. Radničko vijeće treba redovno tražiti podatke od poslodavca o broju i razlozima ugovora o radu na određeno vrijeme, a zajedno sa sindikatom trebaju kod poslodavca stvoriti svijest o situacijama kada su takvi ugovori nezakoniti.

Radno vrijeme 

Sudionici seminara i radnici zaposleni u firmama iz kojih dolaze uglavnom rade u tri smjene. U praksi se i dalje najviše uočavaju problemi nepoštivanja najavljenog rasporeda radnog vremena. Događa se da poslodavac unaprijed najavljenu smjenu otkaže u zadnji tren, odnosno par dana ili par sati prije, odnosno često radnik već dođe na posao i poslodavac ga obavijesti da ipak ne treba raditi. Takvo otkazivanje smjene poslodavac vodi kao minus sate, te ih radnik treba nadoknaditi. Skrenuta je pozornost na to da je takvo postupanje poslodavca nezakonito. Radnik nije odgovoran za otkazivanje smjene, te to ne smije ići na njegov teret. Poslodavac je dužan otkazanu smjenu voditi kao da ju je radnik odradio. Ako od radnika zahtijeva naknadno odrađivanje te otkazane smjene, taj mu je rad dužan voditi kao prekovremeni rad i isto ga tako platiti. 
Gotovo svi sudionici su potvrdili da je ovo učestala praksa, te su iznijeli mnoge načine na koje poslodavci radnicima uskraćuju njihova prava u pogledu radnog vremena i odmora. Jedan od čestih načina je „uzimanje“ dana godišnjeg odmora kada se dogodi takvo otkazivanje smjene. To postupanje poslodavca je također nezakonito, posebno kada se ima u vidu da se raspored godišnjeg odmora mora najaviti radniku 15 dana prije njegova korištenja.

Naknada štete

Jedna od tema koja je najviše zainteresirala sudionike je naknada štete. Da bi postojala odgovornost radnika za štetu, potrebno je da je šteta uzrokovana namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika. Posebno je bitno naglasiti da ako nastane neka šteta koju je poslodavcu uzrokovao radnik, poslodavac ne može utvrđeni novčani iznos uskratiti s radnikovog računa bez njegova pristanka. No, problem nastaje kad radnici pod pritiskom poslodavca uglavnom potpišu izjave kojima se obvezuju naknaditi štetu bez obzira postoji li krivnja ili ne. Ako radnik odbije dati suglasnost za uskraćivanje novčanog iznosa s njegove plaće, poslodavcu jedino preostaje sudska tužba kojom bi od radnika zahtijevao naknadu štete, te dokazati da je šteta uzrokovana namjerom ili krajnjom nepažnjom.
Bitno je skrenuti pažnju radnicima na to da u nekim slučajevima nastala šteta može biti mnogo veća nego ona za koju poslodavac tereti radnika, posebno imajući u vidu vrijednost strojeva. Stoga se u takvim slučajevima radnicima preporučuje da ipak nadoknade traženi iznos poslodavcu kako ih ne bi tužio na mnogo veći stvarni iznos. No, i u tim slučajevima je bitno da je šteta nastala krivnjom ili krajnjom nepažnjom radnika.

Zaključci

Na temelju znanja koje su sudionici stekli u prva dva dana seminara, treći i posljednji dan su o tim problemima raspravljali. Raspoređeni su u pet grupa u kojima su izmjenjivali iskustva na svojim radnim mjestima, te ih potom iznijeli. Problemi s kojima se radnici susreću su široki, no neke od njih su prepoznali svi na svojim radnim mjestima.
Sudionici su predložili inicijativu sklapanja granskog kolektivnog ugovora, koji je nekada i postojao u grafičkoj djelatnosti. Mnogi su istaknuli problem što se kolektivni ugovor primjenjuje na sve radnike, a ne samo na članove sindikata koji je pregovarao i potpisao kolektivni ugovor. Nadalje, predložili su potrebu mijenjanja pojedinih instituta Zakona o radu tako da se riječ „može“ zamijeni s „mora“. Sudionici su se složili da je izuzetno bitno uvrstiti koeficijente u kolektivne ugovore kako poslodavac ne bi mogao samoinicijativno mijenjati plaće kroz koeficijente.
Pored spomenutih problema (ugovor o radu na određeno vrijeme, naknada štete, radno vrijeme), sudionici su istaknuli i probleme niskih plaća, loših uvjeta rada, potrebe povećanja naknade za rad blagdanom i nedjeljom…
Na temelju uočenih i iznijetih problema, potrebno je i nužno izraditi detaljan rad svih podružnica te aktivno raditi na što širem rješavanju tih problema, te tako ispuniti cilj ovog seminara, odnosno unaprijediti razinu radnih prava primjenom ZOR-a. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu