English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zdravo razmišljati – znači biti i otporniji prema bolestima
Novija saznanja o tome zašto neke osobe obole kad su izložene bakterijama, a druge ostanu zdrave, radikalno revidiraju poznatu koncepciju o uzrocima bolesti.
Nedavna istraživanja su, primjerice, pokazala kako na naše tjelesne obrambene snage (imunitet) djeluje i ono što se događa u našim glavama, kako djeluju hormonalne promjene nastale kao rezultat slabog nošenja sa svakodnevnim problemima ili kakvi su direktni učinci našeg centralnog sustava.
Naše misli, vjerovanja, stavovi kao i podrška koju primamo od ljudi oko nas, mogu promijeniti količinu hormona u krvi, a također i onih kemijskih "kurira" koji obavljaju komunikaciju između tjelesnih stanica i koji u velikoj mjeri upravljaju mnogim fizikalnim procesima u organizmu. Na primjer, prekomjerna količina stres-hormona može dovesti do oštećenja arterija, nakupljanja kolesterola i srčanih oboljenja. Kronično visoke razine ovih kemijskih supstanci mogu smanjiti aktivnosti antitijela i onih stanica tzv. "ubojica", dakle onih koji nas zaštićuju od bakterija, virusa ili posljedično tumora.
Veze između psihičkih i tjelesnih procesa su stvarne. Misli, vjerovanja, maštanja nisu prolazne apstrakcije, nego elektrokemijski događaji s fiziološkim posljedicama.
Rezultati nedavnih istraživanja ponovljeno su potvrdili vezu između unutrašnje svijesti, to jest između osjećaja i zdravlja. Osjećaj kontrole može zadržati naše stres-hormone da ne postignu štetne razine u krvi kad smo pod nekim emotivnim pritiskom.

Cinici i oni s neprijateljskim stavovima izloženi su većem riziku od srčanog infarkta

S druge strane, osjećaj bespomoćnosti može oslabiti obrambeni (imunološki) sustav, a s tim u vezi i našu otpornost prema bolestima. Predati se životnim stresovima bez borbe može povećati naš rizik od iznenadne, nagle smrti ili od raka.
Imunolozi su već godinama nagađali da stres hormoni utječu na imunitet čovjeka. Danas su ta nagađanja potvrđena. "Pozitivni stav" i "konstruktivno raspoloženje", ali isto tako depresija, mogu promijeniti našu otpornost prema infekcijama, alergijama ili čak prema raku. Iako još mnogo toga iz ovog znanstvenog područja treba biti razjašnjeno, zna se da na imunološki sustav direktno utječu nervni impulsi iz mozga, a isto tako i hormoni čija se koncentracija povećava u vrijeme stresnih reakcija.
Drugi važan tjelesni sustav na koji također utječe naše gledanje na život i naše reakcije na stresne situacije je srce i arterije. Ljudi koji potiskuju ljutnju, koji su cinični, neprijateljski raspoloženi, u većoj mjeri razvijaju aterosklerozu i suženje lumena koronarnih arterija. Oni imaju i veću vjerojatnost da dožive srčani udar.

Bolji društveni kontakti – jači tjelesni imunološki sustav

Osobe koje kronično teže i bore se da nameću dominaciju i kontrolu mogu također biti sklone koronarnoj bolesti, posebno ako istodobno imaju i neprijateljske tendencije.
Pretjerane reakcije na stres mogu potaknuti i druge biokemijske promjene koje mogu ugroziti zdravlje našeg srca. Razine kolesterola i mokraćne kiseline u krvi rastu, a svaka od tih dviju supstanci povezane su s koronarnim srčanim oboljenjem.
Kad se društveni kontakti umnožavaju, to jest kad se osamljenost smanjuje, izgleda da imunološki sustav jača. Grupa od 30 starijih ljudi u umirovljeničkim domovima pokazala je povećanu imunološku sposobnost kad ih se počelo posjećivati tri puta tjedno kroz mjesec dana. Kad je osoba pod stresom, eventualna podrška sa strane može povoljno utjecati na imunološki tjelesni sustav.
U jednoj studiji koja je obuhvatila 38 udatih žena, istraživači s Medicinskog fakulteta u državi Ohio (SAD), našli su da je kvaliteta braka bila značajno povezana s funkcijom imunološkog sustava. Žene koje su brak smatrale zadovoljavajućim i u kojem nalaze podršku, bile su manje depresivne i manje osjećale samoću, a također su imale i bolju imunološku obranu. Izgleda da je važnije imati barem jednu osobu s kojom možemo otvoreno i pošteno dijeliti misli i osjećaje, nego čitav niz osoba s kojima imamo površne odnose.
Potištenost, stres, zabrinutost, neprijateljstvo, premor – sve su to stanja za koja je potvrđeno da su značajni predskazatelji lošije funkcije tjelesnog obrambenog sustava. Latentne bakterije i virusi u organizmu mogu biti aktivirani lošim, negativističkim raspoloženjem, tjeskobom i duševnom boli.
Pokazalo se da je za održavanje dobrog i snažnog imunološkog sustava važna opća relaksacija. Smatra se da ona ima koristan utjecaj i na učestalost i tijek bolesti. Različite vježbe relaksacije mogu biti jedan od načina da održavamo dobru otpornost našeg organizma. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu