English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zablude i činjenice o spavanju
Ljudi se često susreću s raznim mitovima o spavanju, mogu ih čak i doživjeti. Katkad se te mitove ocijeni samo kao „bapske priče“, međutim, nekada netočne informacije mogu biti ozbiljne i čak opasne. Ovdje je izneseno nekoliko mitova, ali i činjenice koje ih raspršuju. 

Hrkanje

Na primjer, hrkanje. To je česta pojava, posebno u muškaraca. Većina ljudi smatra da to nije štetna pojava i zaista je kod mnogih hrkanje bezazleno. Međutim, ono može biti simptom bolesti opasne za život, zvane apnea (posebno ako je udružena s pospanošću tijekom dana). Apnea je karakterizirana prekidima, pauzama u disanju koje sprečavaju ulazak ili izlazak zraka kroz dišne putove osobe koja spava. Čovjek se tijekom noći često probudi hvatajući dah. To mogu biti opasna stanja. Hrkanje može biti povezano i s hipertenzijom. Debljina pridonosi hrkanju. Ako se primijete pauze za vrijeme hrkanja, treba kontaktirati liječnika. 

Koliko nam treba sna?

Stručnjaci za spavanje kažu da većina odraslih osoba treba između sedam i devet sati spavanja svake noći. Kada ne dobivamo odgovarajuću količinu sna, onda se taj „dug“ sna akumulira i teško ga je nadoknaditi ako postane prevelik. Manjak sna povezuje se sa zdravstvenim problemima kao što su debljina, povišeni krvni tlak, neraspoloženje, smanjena produktivnost i smanjena sigurnost u kući, na poslu i na ulici. 
Ima ih koji misle da ako voze auto dok su pospani, da je dovoljno upaliti radio, otvoriti prozor, upaliti klimu ili popiti kavu. Međutim, to su zablude. Ta „pomoćna sredstva“ su nedjelotvorna i mogu biti opasna. Ako se osjećate umornima dok vozite, najbolja stvar koju možete učiniti je parkirati sa strane ceste i zadrijemati 15-30 minuta.
Tinejdžeri trebaju barem 8 do 10 sati spavanja svake noći, što oni vrlo često ne čine. Rezultat je jasan – u školi su previše pospani za djelotvorno učenje i praćenje nastave.

Nesanica

Nesanica nije karakterizirana samo poteškoćama da se zaspi, nego i preranim buđenjem i nemogućnošću da se ponovno zaspi, čestim buđenjem, i konačno, ustajanjem s osjećajem da čovjek nije svjež. Nesanica može biti simptom poremećenog sna ili nekog drugog psihološkog/psihijatrijskog problema i može biti liječena.
Kada je osoba pretjerano pospana tijekom dana, prvo što se pomisli je da nema dovoljno noćnog sna. Međutim, nije uvijek to u pitanju. To može biti i simptom nekog oboljenja ili poremetnje spavanja (narkolepsije, apneje). Takav problem treba prodiskutirati s liječnikom. 
U zabludi ste ako mislite da zdravstveni problemi kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, srčanožilni problemi, depresija, nemaju nikakve veze s količinom i kvalitetom spavanja. Znanstvene studije su potvrdile da je kod lošeg i nedovoljnog sna učestalost tih oboljenja znatno veća. 
Također, u zabludi ste ako mislite da čovjek kako postaje stariji, treba manje spavanja. Kako starimo može biti nekih promjena u navikama spavanja (možda češća buđenja tijekom noći), međutim, u količini sna koji trebamo općenito promjena nema. Zbog toga stariji ljudi imaju sklonost češće dremuckati tijekom dana. 
Nestručni ljudi često kažu: „Ako se budiš usred noći, najbolje je ostati ležati, „brojati ovce“ i okretati se u krevetu, dok s vremenom opet ne zaspiš“. Međutim, u krivu su. Probuditi se sredinom noći i ne moći opet zaspati je znak nesanice. Opuštajuće razmišljanje, maštarenje može više pomoći inducirati san nego „brojanje ovaca“! Većina se stručnjaka za spavanje slaže da ako ponovno ne zaspite unutar 15-20 minuta, da tada trebate ustati, po mogućnosti otići u drugu sobu i uključiti se u neku relaksirajuću aktivnost kao što je slušanje lijepe glazbe ili čitanje knjige. Vratite se u krevet kad se osjetite pospanima. Ne gledajte na sat! 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: