English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Restauracija zastave

Jedna od posebnosti Društva je i vlastita zastava koju društvo ima od osnutka i koja je, prema mišljenju stručnjaka Povijesnog muzeja Hrvatske, jedna od najljepših i najraskošnijih zastava tog vremena. Citiramo dio iz Monografije objavljene u povodu 130-godišnjice Društva, autorice Lucije Benyovsky:

“Društvo je na glavnoj godišnjoj skupštini (15. ožujka 1885.) odlučilo nabaviti novu zastavu. Za nabavu zastave izabran je odbor u koji su ušli Ivan Justić, Dragutin Kafka, Dragutin Petrović, Fran Opava, Gjuro, Majcen i Mirko Krsnik. Prinose za nabavu zastave dali su i uglednici kao što su prof. Ladislav Pejačević, prof. Gustav Norman, Aladar pl. Janković, L. Milar i Miloš Zec. Da bi se prikupila sredstva, bila je priređena velika pučka zabava u Maksimiru 28. lipnja 1885. Na toj zabavi sudjelovala su još i društva "Kolo", "Hrvatski sokol", "Hrvatska lira" s tamburaškim zborom, te radničko pjevačko društvo "Sloboda" (osnovano 1884. godine, čiji su članovi bili obrtnički radnici svih stranaka). U Maksimiru je bilo vrlo svečano, bili su podignuti brojni paviljoni, naizmjence su se svirale vatrogasna i vojnička glazba. Navečer je priređen veliki vatromet na jezeru, koji je priredio pirotehničar Dittmayer. Zastavu je izradila Dragojla Lopašić, učiteljica Više djevojačke škole u Karlovcu, a po nacrtu prof. Fridricha. Zastava je bila od teške bijele svile, s obje strane obrubljena uskom trobojnom vrpcom.
Na jednoj je strani bio trojni grb kraljevine Hrvatske sa Zvonimirovom krunom, a oko grba natpis "Hrvatsko typografsko pjevačko družtvo Sloga". Na drugoj je, pak, bila lira, a oko lire moto društva "Rad i pjesma nek nas vode, do prosvjete i slobode". Polje između trobojnog ruba i grba te između obruba i lire bilo je ispunjeno narijetko razbacanim zvjezdicama.
Grb i liru okruživali su zeleni vijenci. Za izradu zastave upotrijebljeno je zlato, srebro i svila, a rad je bio vrlo stručno i vješto izveden, pa se zastava mogla zaista ubrojiti među najljepše umjetnine te vrste. Sačuvana je do danas i čuva se u prostorijama Društva u Domu grafičara (Brešćenskoga 4), u za to posebno izrađenoj vitrini. Zbog svoje starosti i vrijednosti, zastava se danas ne upotrebljava.
Predstavljanju zastave kumovala je ugledna gospođa Franjica Albrecht. Posveta je održana u nedjelju 20. rujna 1885. godine, a uoči te svečanosti (19. rujna 1885. godine) u subotu navečer, Sloga je kumi zastave priredila serenadu.”

Zastava je bila izložena u prostorijama Društva, ali je, nažalost, zbog starosti, ali i neodgovarajućeg načina pohrane, vrijeme učinilo svoje i bila je u poprilično lošem stanju te zahtijevala temeljitu obnovu. Posredstvom Restauratorske radionice Muzeja za umjetnost i obrt, uspjeli smo angažirati restauratoricu savjetnicu, gđu. Antoninu Sršu koja je obavila restauraciju zastave.
Posebno moramo naglasiti da bi, bez pomoći Sindikata grafičara, zastava i danas visjela prekrivena slojem prašine i prljavštine, i na jednom dijelu u trakama razderana skoro cijelom površinom.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: