English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
100 godina MOR-a - Sindikalni zahtjevi za budućnost rada
Nove tehnologije koje su se razvile u četvrtoj industrijskoj revoluciji nesumnjivo utječu na rad, njegove procese i uvjete, a samim tim i na udruživanje radnika u sindikate i snagu međunarodnog sindikalnog pokreta na globalnoj razini. Sindikati u svijetu su svakodnevno suočeni sa strahovima ljudi zbog širenja novih tehnologija i ekstremnim procjenama o gubicima radnih mjesta zbog novih tehnologija. Ekstremne procjene imaju polazište u umjetnoj inteligenciji koja koristi ljudske osobine pa se pretpostavlja da će tako zamijeniti i ljude. Takve ekstremne procjene predstavljaju ne samo prijetnju za sindikate, nego za sveopće osiromašenje i uništenje ljudskog rada. Stoga je tome u međunarodnom sindikalnom pokretu posvećeno mnogo analiza iz kojih su proizašli zaključci na globalnoj sindikalnoj razini, u obliku hitnih potreba za promjenama društvenog okvira u kojima se rad odvija. To je ujedno i prilika za stvaranje novih pravila u kojima će o budućnosti rada i radnika odlučivati ljudi, a ne roboti, umjetna inteligencija ni nove tehnologije. Sve to je važno, ali mora biti u službi čovjeka, a ne da je čovjek rob tehnologija, odnosno, da se vrati u feudalno doba ogrnut sa suvremenim tehnološkim plaštem. Naravno, sve rečeno su pretpostavke, a istina će možda biti drugačija. Budućnost sama po sebi neće odrediti put napretka. Sve ovisi o tome kako će se u budućnosti prema novim tehnologijama postaviti vlade, poslodavci i sindikati.

Deklaracija u povodu 100 godina osnutka MOR-a

Ove godine, na stogodišnjicu Međunarodne organizacije rada, prilika je za pokretanje programa usmjerenog na čovječanstvo u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Na predstojećoj konferenciji Međunarodne organizacije rada, koja će se održati u lipnju 2019. g., upravo na proslavi 100 godina postojanja, očekuje se usvajanje Deklaracije koja bi trebala biti prekretnica u oblikovanju Globalizacije 4.0.
Sindikati žele da se ovom Stogodišnjom deklaracijom utvrde parametri novog društvenog ugovora između nacionalnih vlada, poslodavaca i sindikata kao radničkih predstavnika, priznajući da budućnost proizvodnje nije nešto što je određeno razvojem tehnologije, nego da će je oblikovati ljudi. Kontekst ovog sindikalnog zahtjeva proizlazi iz zabrinjavajuće situacije i položaja radnika u svijetu. Postoji više od 300 milijuna siromašnih radnika, odnosno ljudi koji rade, ali ne zarađuju dovoljno za život. Službena nezaposlenost na globalnoj razini je oko 190 milijuna ljudi i to većinom mladih koji traže, a ne nalaze posao. Oko polovice svjetskog radnog stanovništva je u neformalnom radu, a mnogi u formalnom radu rade nesigurne, za zdravlje i život opasne poslove. Više od 40% svjetskih kućanstava nema pristup internetu pa su isključeni iz digitalne budućnosti. Rasprava o budućnosti rada mora uzeti sve navedeno u obzir.

Kratki prikaz 100-godišnje povijesti MOR-a

Nastanak ILO-a (Versajski ugovor) bio je vizionarski, a njegovi stvaratelji su imali jasan cilj: „Jamstvo socijalne i ekonomske pravde u svijetu“, kako se ne bi ponavljali sukobi iz prošlosti. Ova namjera, koja je ostvarena 1919. g. u to je vrijeme za čovječanstvo bila uzvišena, no, ipak je kratko vrijeme nakon toga došlo do Drugog svjetskog rata, novog globalnog sukoba. Pred sam kraj Drugog svjetskog rata, 1944. g., lideri su se ponovno sastali u Philadelphiji i usvojili Deklaraciju MOR-a sa 4 načela: „Rad nije roba; Sloboda izražavanja i udruživanja su ključ održivog napretka; Siromaštvo bilo gdje predstavlja prijetnju za prosperitet svugdje; Nastaviti s koordiniranim međunarodnim naporima u kojima predstavnici radnika i poslodavaca imaju jednaki status i rade na promicanju zajedničkih interesa sa svojim vladama.“ Ta načela vrijede i sada i predstavljaju temelje za upravljanje promjenama pa i onima uvjetovanim razvojem novih tehnologija.
U tom je svjetlu Svjetska komisija za budućnost MOR-a (dalje u tekstu: Komisija), 22. siječnja 2019. g. objavila svoje izvješće “Rad za svjetliju budućnost“, koje predstavlja osnovu za novi, ojačani društveni ugovor.

Preporuke MOR-a za budućnost radnika

Jedna od najvažnijih preporuka Komisije je uspostava univerzalnog jamstva za rad koje osigurava temeljna prava za sve radnike na globalnoj razini, bez obzira na vrstu zaposlenja ili vrstu ugovora. Zatim, traži se zajamčeno pravo na članstvo u sindikatima, kolektivno pregovaranje, zaštita od diskriminacije i ropstva, zabrana dječjeg rada, zabrana opasnih radnih uvjeta, kao i pravična mjera nadzora radnog vremena. Traži se i univerzalno pravo na cjelovito učenje za budućnost i osnivanje mreže socijalne sigurnosti.
Sto godina nakon Versajskog ugovora za digitalizaciju i korištenje tzv. „platformskih tvrtki“ koje se osnivaju s ciljem izbjegavanja reguliranja rada, predlaže se međunarodna regulacija.
Svrha svih ovih prijedloga je „ponovno uspostavljanje okvira za pravdu“ u digitalno ovisnoj budućnosti rada u kojoj bi opet, na prvom mjestu trebao biti čovjek-radnik. Ovaj „recept“ za budućnost trebao bi na skoroj Konferenciji MOR-a, koja ima i slavljenički karakter, postati središte svjetske politike rada jer se samo tako opet može vratiti povjerenje u demokratski svjetski poredak. Svoj su aktivni doprinos u ovom „receptu“ dali i Sindikati udruženi u ITUC (Međunarodna konfederacija sindikata). Za nadati se da će i ostali shvatiti poruku i čovjeka-radnika budućnosti zaštititi od prijetnji koje nosi Globalizacija 4.0 tako da se ona iskoristi za dobrobit, a ne na štetu ljudskog roda. Čestitka MOR-u na 100 uspješnih godina. 




Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu