English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zajedništvom sindikata do snage na europskoj razini

UNI Europa Grafički sektor (UNI EG), koji je organizacijski dio međunarodne sindikalne organizacije Uni global union (UNI), održala je godišnji sastanak i konferenciju o kolektivnom pregovaranju 16. i 17. listopada ove godine u Njemačkoj, u gradu Wiesbadenu u blizini Frankfurta. Konferenciji i godišnjem sastanku sudjelovalo je preko 60 sudionika iz 18 zemalja. Konferenciju i godišnji sastanak vodio je Simon Dubbins, predsjednik UNI Europa grafičkog sektora. Sindikat grafičara, koji je član UNI-ja i UNI Europa Grafičkog sektora, predstavljali su predsjednik Stjepan Kolarić, član predsjedništva Tonči Buljanović, te članovi stručne službe Boris Šifter i Darije Hanzalek.

Nepovoljno okruženje 

Učinak financijske krize i tehnološkog razvoja prisilio je sindikate iz grafičke industrije da tijekom kolektivnog pregovaranja 2013. godine posebnu pozornost posvećuju osiguranju radnih mjesta, pokušavajući koliko je god moguće izbjeći otpuštanja radnika zbog velikog broja stečajeva i zatvaranja proizvodnih objekata, kako bi se uvele odredbe pomoću kojih se mogu braniti radna mjesta i zaposlenost u sektoru. Pritom se nastoji izbjeći prekarni rad odnosno nesigurno zaposlenje, te se zahtijevaju se dulji otkazni rokovi i bolja podrška u slučaju otkaza i zatvaranja pogona. Postoji i povećan interes za strukovno usavršavanje zaposlenika, jer dinamičnost sektora i buduće tehnološke promjene mogu utjecati na kapacitet poslodavaca kad je riječ o prilagodbi novim zahtjevima u budućnosti.
Poslodavci često naglašavaju pitanje prekomjernih kapaciteta u sektoru, a pritom se otpuštanje tehnološkog viška doživljava kao način rezanja troškova. To je dovelo do toga da sektor gubi vjerodostojnost među mlađim generacijama. Način na koji će radnici koji ostanu u branši u budućnosti obavljati svoj posao i dalje će se mijenjati, kako kvalitetom, tako i količinom. Sindikati predviđaju te promjene, predlažu rješenja i otvoreni su za socijalni dijalog.
Tijekom proteklih nekoliko mjeseci socijalne teškoće postaju sve izraženije, budući da su stope nezaposlenosti dosegnule najvišu razinu od početka ekonomske krize u Europi. Teško je za mnoga kućanstva, a naročito za mlade ljude. Stanje s kojim se suočavaju mladi od velike je važnosti, jer je približno četvrtina ekonomski aktivnih mladih ljudi u Europskoj uniji nezaposlena. Pritom se ujedno mogu uočiti i velike razlike među zemljama članicama.
S obzirom na navedeno u mnogim zemljama kolektivno pregovaranje okarakteriziralo je čuvanje dosadašnjih prava i radnih mjesta, kao i okretanje nekim drugim institutima, osim plaća. 

"Kriza" pokriće za rezanje prava

Termin "kriza" toliko se usadio u umovima svih nas.  Točno je da radnici ostaju bez posla, da se želi smanjiti njihova radna prava, no je li zaista generalno tolika kriza za sve. Generalno gledano svijet i nije u krizi, već se bilježi rast oko 4% BDP. SAD je imao iza 2008 pad od 4%, no sada bilježi rast oko 2%. Europska unija je krenula padati iza 2008. za 4%, ali je ponovno rasla po 2% godišnje, da bi sada bila u padu od 0,6%. Azija raste bez prepreka 6-8% godišnje. Pored toga razlike postoje od zemlje do zemlje. Fascinantan je podatak da je Njemačka u zadnjih 20 godina imala samo tri godine sa padom BDP-a, a od početka krize to je bilo samo 2009. Ona grabi naprijed, a nezaposlenost čak i pada.
Da li se iz ovih pokazatelja može zaključiti da je svugdje zaista tolika kriza? Ne. Kako to da se za pad BDP-a od 1-2%, dolazi do smanjenja plaća ili zaposlenosti od 5-10%, ali zašto s druge strane kod rasta od 1-2% nema tolikih povećanja.
Očito je da se termin "kriza" u cijeloj Europi koristi kao pokriće za nametanje politika štednje, za insistiranje na pokrićima javnih dugova kako bi se slabila pozicija socijalne države, te da bi se snižavala radna i socijalna prava. To nije slučajno i valja se tome oduprijeti, ne samo sindikalnom borbom već i osvješćivanjem građana.   

Novi način prikupljanja podataka

Već nekoliko godina temelj rada konferencije o kolektivnom pregovaranju čini izvješće o stanju kolektivnih ugovora i pregovaranja koje šalju članice diljem Europe. Prošle godine sačinjen je novi detaljniji i fleksibilniji upitnik kojeg ispunjavaju sindikati članovi ovog sektora i na temelju tog upitnika izrađeno je izviješće o stanju kolektivnih ugovora, a koje izviješće je i temelj za rad konferencije. 

Rezultati pregovora u 2013.

Tijekom ciklusa kolektivnih pregovora 2013. godine, organizacije članice središnjice UNI EG sklopile su devet novih granskih kolektivnih ugovora u grafičkoj, nakladničkoj i ambalažnoj djelatnosti.
U mnogim zemljama osjeća se pritisak da se ukine sektorsko i gransko pregovaranje te da se kolektivno pregovaranje prebaci na razinu kompanija. Takvu sudbinu već duže vrijeme nažalost imamo u Hrvatskoj, gdje unatoč naporima našeg sindikata nije moguće doći do kolektivnog ugovora na razini djelatnosti, jer Hrvatska udruga poslodavaca nije ni dovoljno snažna i organizirana u tom pogledu, pa se članovi pokrivaju kolektivnim ugovorima na razini poduzeća, a što je daleko teži i zahtjevniji posao.

Raspon zahtjeva u pregovaranju

Povrh tradicionalnog pregovaranja o plaćama u okviru kolektivnih pregovora, raspon tema u kolektivnom pregovaranju tijekom 2013. godine i dalje uključuje velik broj kvalitativnih pitanja. Razina osnovne plaće bio je, kao i obično, dominantan pregovarački zahtjev, ali nakon čega po učestalosti slijede:
• ravnoteža života i rada;
• jednako postupanje; strukovno usavršavanje; mirovine;
• godišnji odmor; zaštita na radu; prekovremeni rad.
Širina raspona sindikalnih zahtjeva u kolektivnom pregovaranju ukazuje na razmjere napora organizacija članica UNI EG da uključe progresivan i inkluzivan pristup u pregovore s poslodavcima. Povrh toga, inovativna narav sindikalnih zahtjeva odražava širu zabrinutost kad je riječ o otporu povećanjima plaća koji poslodavci pružaju tijekom recesije.

Plaće

Valja naglasiti kako je UNI Europa Grafički sektor prije nekoliko godina zadao ciljeve za godišnji napredak u kolektivnom pregovaranju od kojih je osnovna smjernica da se s kretanju plaća uspije pratiti povećanje bruto društvenog proizvoda i inflacije. Samo u tri zemlje ove godine uspjelo se doseći ovaj cilj - Mađarska, Austrija i Švedska. Dio je uspio povećanjem plaća pratiti barem inflaciju. U prosjeku plaće u Hrvatskoj ostaju donekle na istoj razini ili čak u padu, no valja imati na umu da se redovito i bilježi pad BDP-a.
Razlika između plaća kvalificiranih i nekvalificiranih radnika varira od zemlje do zemlje. Najširi raspon u grafičkoj industriji može se pronaći u Belgiji, Njemačkoj i Danskoj. U sektoru tiska premija koju dobivaju kvalificirani radnici najviša je u Danskoj, a u sektoru ambalaže ta je premija najviša u Njemačkoj i Danskoj.
Indeksiranje plaća, odnosno automatsko povećanje, gdje postoji uglavnom je regulirano zakonom, kao u Švicarskoj, Švedskoj i Njemačkoj. Postoje zemlje, poput Mađarske i Hrvatske gdje se to regulira i na razini kompanija.

Radno vrijeme

Prosječno tjedno radno vrijeme u Danskoj i Belgiji iznosi 37 sati. U Austriji, Cipru i Njemačkoj prosječno tjedno radno vrijeme iznosi između 38 i 38,5 sati. Jedan od prioriteta u kolektivnom pregovaranju u Austriji za 2013. godinu jest smanjiti radno vrijeme na 37 sati tjedno. U grafičkom sektoru u Njemačkoj kolektivni ugovor koji stupa na snagu do kraja 2013. godine predviđa između 35 i 38 radnih sati tjedno, iako zakon omogućuje 48-satno tjedno radno vrijeme.
S druge strane, informacije o broju slobodnih dana na temelju zakona i kolektivnih ugovora navode na zaključak da broj slobodnih dana varira od sektora do sektora u jednoj te istoj zemlji. U Njemačkoj je kolektivnim ugovorom regulirano 30 dana godišnjeg odmora, isključujući subote, što znači da je ostvareno više od zakonski definirana 24 dana godišnjeg odmora uključujući subote.

Strukovno usavršavanje

Strukovno usavršavanje također je 2013. godine bilo pokriveno kolektivnim ugovorima. Sudeći prema većini onih koji su odgovorili na upitnik, poslodavci podupiru financijske aspekte edukacije, slijedom pregovora i kolektivnih ugovora. Sudeći prema istraživanju, strukovno usavršavanje utječe na dostupnost slobodnih dana u Belgiji, Norveškoj, Švicarskoj i Švedskoj. Pravo na plaćene slobodne dane u svrhu strukovnog usavršavanja omogućeno je u većini slučajeva.

Otpremnine

Otpremnine u slučaju tehnološkog viška postoje u raznim oblicima, no najpopularniji oblici plaćanja te vrste definirani su zakonom, pa o njima nije potrebno iznova kolektivno pregovarati na razini poduzeća. Prema brojčanim podacima, može se zaključiti da postoji niz sektorskih kolektivnih ugovora koji ne pokrivaju plaćanja za tehnološki višak.

Bolovanja i druga pitanja

Još jedan aspekt ravnoteže života i rada jest pokrivenost plaćom u slučaju bolesti. Većina rješenja regulirana je zakonom, a primjeri su raznovrsni. U Belgiji kolektivni ugovor uključuje dva do tri plaćena dana, plus zakonski zajamčenu mjesečnu plaću. U Danskoj je omogućeno do 56 tjedana bolovanja s punom plaćom, no samo nakon 13 tjedana zaposlenja. U Norveškoj je bolovanje plaćeno u potpunosti minimalno šest mjeseci tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja, no samo u grafičkom sektoru i sektoru tiska. U Cipru plaćanje bolovanja djelomično jamči vlada, a djelomično poslodavac. U Švicarskoj je kontinuirana isplata plaće tijekom bolesti moguća u trajanju od 720 dana…
Drugi prioriteti spomenuti u istraživanju u vezi s kolektivnim ugovorima 2013. godine odnose se na rodiljni dopust, isplate plaća u slučaju nesreća te dodatne rodiljne isplate ili božićnice. Uvjeti ranijeg umirovljenja postaju vrlo važno pitanje na koje se obraća sve veća pažnja. 

Nastaviti s aktivnostima

Prikupljeni podaci o stanju kolektivnih ugovora dali su vrlo dobru osnovu za raspravu o dosadašnjim i budućim aktivnostima. Stanje pregovaranja na razini UNI Europa grafički sektor pratiti će se i dalje, a zajedničke aktivnosti biti će i dalje koordinirane kroz nekoliko razina.
Pružanje informacija kroz redovito ažuriranje istraživanja o kolektivnom pregovaranju, izvješćivanje sindikalne organizacije UNI Europa Grafički sektor o sklopljenim nacionalnim kolektivnim ugovorima, ocjenjivanje rezultata pregovaranja, praćenje situacije, te sudjelovanje na godišnjoj konferenciji o kolektivnom pregovaranju.
Informiranje i konzultiranje organizacija članica UNI EG. Sve organizacije članice središnjice UNI EG preuzimaju obvezu informiranja i konzultiranja u vezi sa svojim zahtjevima (prije početka nacionalnog kolektivnog pregovaranja) te rezultatima i razvojem situacije kad je riječ o aktualnom kolektivnom pregovaranju. Tajništvo UNI EG koordinirat će proces informiranja i konzultiranja organizacija članica.
Socijalni dijalog. Od svih organizacija članica zahtijeva se da izvrše pritisak na nacionalne organizacije poslodavaca kako bi se poslodavci uključili u europski socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.
Smjernice za zahtjeve u kolektivnom pregovaranju. Treba se težiti da plaće u kombinaciji s kvalitativnim aspektima trebaju u najmanju ruku biti jednake inflaciji u kombinaciji s nacionalnom produktivnošću. Kod kvalitativnih aspekata preporuča se naglasak staviti na ograničenje radnog vremena prema 1.750 sati godišnje za radnika zaposlenog na puno radno vrijeme (bez stanki), maksimalnu količinu plaćenog prekovremenog rada koja ne treba premašivati 100 sati godišnje, a nakon čega treba poticati sheme kompenzacijskih slobodnih dana (po povlaštenim stopama) kao alternativu plaćenom prekovremenom radu da bi se maksimalno razvijale prilike za novo zapošljavanje.
Naglasak se preporuča staviti i na dodatno strukovno usavršavanje, dodatne mogućnosti za starije radnike, jednakost strukovne mirovinske sheme, zaštitu na radu i radni okoliš.
Transnacionalna solidarnost. Sve organizacije članice središnjice UNI EG slažu se da će u slučaju zaprimanja zahtjeva bilo koje organizacije članice, a u vezi s restrukturiranjem u bilo kojoj multinacionalnoj kompaniji, u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva biti organiziran bilateralni ili multilateralni sastanak kako bi se raspravilo to pitanje i postigao dogovor o prikladnim koracima.

Cijelo-životno učenje je važno

Grafički sektor, kao gotovo niti jedan drugi sektor, posljednjih godina  prolazi kroz vrlo dinamične promjene tehnoloških procesa i načina rada. Ove činjenice moraju biti svjesni ne samo poslodavci, već i sindikati i radnici. Tehnika slaganja slova izumrla je, došli smo do CTP-a, strojevi su postali elektronički složeniji s neusporedivim mogućnostima i kapacitetima. Stariji radnici počeli su kao slovoslagari, radili su u montaži, sada rade u pripremi na kompjuteru, a u buduće će možda raditi i u Web dizajnu, arhivama datoteka i sl.
Razvoj grafičke djelatnosti neće stati, on se nastavlja, pri čemu valja imati na umu da se informacije s papira polako prenose na druge nositelje, pogotovo Internet. Neka zanimanja i poslovi se gase, no otvaraju se novi poslovi i radna mjesta, te je zadatak sindikata i da osvješćuju radnike o ovim procesima te da  potiču radnike na cijelo-životno učenje i osposobljavanje, sve kako bi radnici bili sposobni odgovoriti ovim izazovima, napredovati te u konačnici lakše zadržati svoje zaposlenje.    

 

Okrenuti prema budućnosti

Neposredno nakon održavanja Konferencije o kolektivnom pregovaranju  UNI Europa grafički sektor, dakle europski grafički sindikati, održali su svoj godišnji sastanak na kojem je potvrđen strateški plan za iduće četiri godine "Put prema budućnosti", koji je donesen prije dvije godine u Parizu. 

Europa mora ostati utočište radnika

Nesigurnost rada stalno se potencira kako bi se radnike međusobno zavadilo i na međunarodnoj razini. Može se i mora drugačije. Prosvjedi u Grčkoj, Španjolskoj i drugdje pokazuju da se moraju zaustaviti mnogi negativni trendovi, te da su pogrešne politike štednje, insistiranja na javnim dugovima i slabljenju socijalne države. 
Pozitivan primjer nalazimo u uspostavi socijalnog sektorskog dijaloga na razini Europe sa Intergrafom, nakon 25 godina pregovora. Stoga je potrebno je ostati pozitivan, jer imamo odlučnost i znanja obraniti prava radnika. Potrebno je i obratiti pažnju na razvojne trendove i promjene u našoj djelatnosti kako bismo na njih pripremili naše radnike i članove - zaključio je Simon Dubbins, predsjednik UNI Europa grafičkog sektora.
Nicola Konstantinou, tajnik UNI Europa grafičkog sektora je podsjetio kako je na području našeg sektora uspostavljeno 50-tak Europskih radničkih vijeća, potpisani su globalni ugovori s multinacionalnim kompanijama te su uspostavljene komunikacijske mreže tiska, sigurnosnog tiska i ambalaže. Održani sastanci s i konferencija o prihvatljivim načinima restrukturiranja sa  Intergrafom, s kojim se uspostavlja sektorski socijalni dijalog na europskoj razini. Održane su godišnje konferencije o kolektivnom pregovaranju, a veliki napori su učinjeni posljednjih petnaest godina za obrazovanje i osposobljavanje aktivnog sudjelovanja sindikata Središnje i Istočne Europe.

Strateški prioriteti

Potvrđen je četverogodišnji program rada UNI Europa grafičkog sektora do 2015. godine, nazvan "Put prema budućnosti", a koji program se sastoji od 7 ključnih točaka.
Održavanje i razvoj sektorskih mreža. Do sada su uloženi znatni napori za stvaranje komunikacijskih mreža u specifičnim dijelovima našeg sektora. Osnovane su mreže i održane konferencije u tiskarskom, Web-offset, novinskom, ambalažnom dijelu, kao i u sigurnosnom tisku. Omogućeno je da se sindikalni aktivisti iz ovih specifičnih područja sastanu te da se ustroje svoje komunikacijske mreže, koje im omogućavaju prikupljanje i podjelu mnogih informacija, ali su i platforma su za konkretne zajedničke akcije i snaženje sindikalne djelatnosti.
Cilj je i dalje jačati i razvijati ove mreže, podržavati će se njihove aktivnosti, ako je moguće i uz sufinanciranje iz sredstava Europske komisije. Nastojati će se proširiti rad mreža i na područje UNI grafičkog sektora - izvan granica Europe. Posebno je važno napomenuti da se planira razvijanje mreža i animiranje sindikalnog članstva na području tzv. "kreativne industrije" u koju spadaju novi oblici grafičke djelatnosti, kao što su izrada video igara, video zabavnih sadržaja, web dizajna i dr. Grafička djelatnost djelomično prelazi s klasičnog papira na ove nove medije u kojima su pretežno zaposleni mladi radnici, koje se također valja uključiti u sindikalno djelovanje.
Multinacionalne kompanije - jačanje sindikalne koordinacije i utjecaja. Multinacionalne kompanije, kao ogromni poslodavci, veliki su potencijalni prostor za sindikalno organiziranje. Veliki dio aktivnosti bio je umjeren je na osnivanje i razvoj Europskih radničkih vijeća. 
Održavati će se polugodišnji sastanci odbora za multinacionalne kompanije. Organizirati će se hitni sastanci podružnica u kojima će se provoditi restrukturiranja multinacionalnih kompanija. Tražiti će se potencijali i sinergija djelovanja na globalnoj razini. Zahtijevati će se od UNI-Europe kao cjeline da razvija cjeloviti program razvoja i učinkovitosti Europskih radničkih vijeća
Socijalni dijalog - učiniti naš sektor vidljivim kako bi se čuo naš glas. Nakon 25 godina truda i angažmana s udrugom poslodavaca - Intergrafom, formalno se uspostavlja Europski socijalni dijalog našeg sektora. Uspostava tog dijaloga otvara mogućnost da se naš sektor učini vidljivijim, da stvaratelji Europske politike čuju probleme našeg sektora te da se učine i analize našeg sektora na razini Europe i traže rješenja. Moći će se raspravljati i zajednička pitanja te tražiti od poslodavaca da svoja restrukturiranja vrše na socijalno odgovoran način.
Stoga će se u budućem razdoblju insistirati da UNI Europa grafički i ambalažni sektor i Intergraf rade kroz Odbor za socijalni dijalog, da oni zajedno pristupe Europskoj komisiji i objasne stanje u sektoru te zatraže pomoć u restrukturiranjima. Poslodavci će se pozvati da potiču socijalni dijalog i na nacionalnim razinama. Odbor za socijalni dijalog trebao bi  uspostaviti i Vijeće za potrebne vještine u sektoru, a koje će na europskoj razini razmatrati i izvještavati o potrebnim vještinama i znanjima za rad u sektoru.
Središnja i Istočna Europa - novi okvir za akciju. O stanju u Središnjoj i Istočnoj Europi, kao i postupku obrazovanja za sindikate, detaljnije je izvijestio Stjepan Kolarić, koji je u proteklom razdoblju bio jedan od koordinatora obrazovanja za taj dio Europe. Do 2009. godine održan je niz konferencija i seminara u mnogim zemljama regije i rezultati su pozitivni. No, obrazovni ciklus završen je iz dva osnovna razloga; nedostatku sredstava, ali i očekivanju da se sindikati ove regije u aktivno i ravnopravno uključe u danji rad UNI Europa grafičkog i ambalažnog sektora. Ipak ovo područje je i dalje vrlo važno, jer se ne želi dozvoliti da Središnja i Istočna Europa postanu područja bez sindikalnog djelovanja. Stoga će se u narednom periodu i dalje tražiti jačanje kontakata s podružnicama Srednje i Istočne Europe. Poticati će se njihovo snažnije uključivanje u aktivan rad UNI-ja.
Pokušati će se ići i drugim putem, s konkretnim ciljevima i akcijama. Poljska je detektirana kao prva stanica tih aktivnosti, jer se u toj velikoj zemlji s velikim brojem radnika, u našem sektoru detektiralo čak 60 značajnijih pogona i multinacionalnih kompanija iz djelatnosti tiska i ambalaže, a sindikalnog članstva gotovo da i nema. Stoga će se poduzeti konkretne akcije sindikalnog organiziranja grafičkih i ambalažnih radnika u Poljskoj, s ciljem podizanja razine njihovih prava, te sprečavanjem socijalnog dampinga koji se upravo događa prebacivanjem pogona iz razvijenijih zemalja u zemlje jeftinije radne snage.
Kolektivno pregovaranje - jačanje suradnje i koordinacije. UNI Europa grafički i ambalažni sektor je poduzimao mnoge aktivnosti u jačanju i koordinaciji kolektivnog pregovaranja, s obzirom da je to jedna od centralnih i ključnih aktivnosti.
U budućem razdoblju i dalje će se izrađivati godišnja izvješća o aktualnoj situaciji. Organizirati će se godišnje konferencije o kolektivnom pregovaranju, kako bi se raspravljalo posljednje stanje i jačala se međusobna kooperacija. Jačati će se suradnja s ostalim europskim sindikalnim federacijama uključujući i Europsku konfederaciju sindikata, kao i utjecaj na Europskom sudu pravde. Posebno će se težiti na ujednačavanju razine prava i eliminiranju izrazitih razlika, kako bi se izbjegla neprihvatljiva konkurencija među radnicima koja se razvija na međunarodnoj razini. 
UNI Europa - stvaranje organizacije koja odgovara svrsi. UNI Europa okuplja nacionalne sindikate iz sektora usluga, a njezin zadatak je da predstavlja ciljeve sindikata i njihovih članova na europskoj razini. Polazeći od sadašnje strukture UNI Europa grafički i ambalažni sektor će tražiti od UNI Europa da preispituje svoje strukture i funkcioniranje, kako bi se jačale međusektorske aktivnosti UNI Europe kao cjeline, a posebno na pitanjima političkog lobiranja, kolektivnog pregovaranja i odnosa prema Centralnoj i Istočnoj Europi. S druge strane grafički i ambalažni sektor dati će svoj doprinos u reorganizaciji UNI Europe kao cjeline, na način da bude spreman preuzeti dodatne dužnosti, kao što je preuzimanje dijela odgovornosti za sva Europska radnička vijeća i ona van našeg sektora.
Globalne perspektive - izvršavanje pune zadaće u UNI-Grafika i UNI.  UNI Europa grafički i ambalažni sektor je uvijek ispunjavao svoju ulogu u UNI-Grafika i UNI na globalnoj razini. Jasno je da globalizirani kapital traži i globalni odgovor od strane rada te da regije s bolje razvijenim sindikatima i socijalnim sustavima moraju pomagati i jačati sindikalno organiziranje u slabije razvijenim regijama. Treba imati na umu da 70% članstva UNI-Grafike čini članstvo UNI Europa grafičkog i ambalažnog sektora, kao i da 65% članstva svih sektora UNI na globalnoj razini čini članstvo UNI-Europe.
Stoga će UNI Europa grafički i ambalažni sektor raditi na provedbi strategije "Probijanja barijera" koja je usvojena na 3. Kongresu UNI u Nagasaki 2010. godine. Igrati će punu i konstruktivnu ulogu u strateškom razvoju grafičkog sektora na globalnoj razini, njegovom odnosu sa drugim sektorima kao i ulogu u jačanju kadrovskih kapaciteta cijelog UNI. Gdje je moguće podružnice će se uključivati i u aktivnosti i konferencije vezane uz multinacionalne kompanije i izvan područja Europe: Maksimizirati će se  postojeći kapaciteti i mreže da se slična struktura izgradi i izvan područja Europe.

Odazvati se i izborima za EU parlament

Sljedeći izbori za Parlament Europske unije održati će se najvjerojatnije u svibnju 2014. godine. Iako to nije očigledno, Europska unija kroz svoje politike i direktive ima značajan utjecaj na politike i zakonodavstvo država članica te u konačnici i na svakodnevni život građana. Moć Komisije u toj uniji nažalost je prevelika, no ne smije se zanemariti snaga njezinog Parlamenta, a u kojeg svoje predstavnike građani članica biraju direktno.
Stoga je važno da se na idućim izborima odazove što veći broj birača te da i sindikati animiraju svoje članove da izađu na izbore i biraju predstavnike za koje smatraju da će u što većoj mjeri zastupati interese radnika i običnih građana. Iako se to mnogima čini nevažno, nije svejedno da li će u EU parlamentu sjediti predstavnici naklonjeni kapitalu ili radnicima.  

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu