English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Konferencija o kolektivnom pregovaranju UNI Europa grafičkog sektora - Boriti se za očuvanje prava radnika

U Bruxellesu je sredinom prosinca 2012. godine održana dvodnevna konferencija o stanju kolektivnih ugovora i kolektivnom pregovaranja u Europi. Konferenciji je prisustvovalo dvadesetak učesnika iz deset europskih zemalja među njima i naši učesnici Tonći Buljanović i Boris Šifter. Atmosfera je bila radna i dinamična.
Uvodno izlaganje sa pregledom opće situacije u Europi i svijetu a sa posebnim naglaskom na krizu i stanjem u našem sektoru podnio je Predsjednik UNI EG Simon Dubbins.

Teško gospodarsko stanje

Mnogo konkretnije ekonomsku situaciju i socijalnu perspektivu Europe prikazao je Luca Visentini koordinator kolektivnog ugovaranja u ETUC – u (Europsko udruženje sindikata) te učesnici konferencije koji su u diskusiji nastaloj nakon uvoda iznijeli stanja u svojim zemljama te stavove i mišljenja svojih sindikata.
Bilo je teško odrediti generalno odnosno prosječno stanje u Europi jer razlike između pojedinih zemalja ili razlike između sjevera i juga su velike. Općenito ekonomska situacija u svim zemljama nije laka, profit je u padu ili isti i sve ga je teže ostvariti. Dugovi su vječni - dužnička kriza je tu i izaći iz kola zaduživanja je vrlo teško ili za neke nemoguće, nezaposlenost je velika i u većini zemalja u porastu, nacionalistički pokreti su u jačanju a europske institucije gube ili su za neke izgubile povjerenje, upozorava se  na opasnost rezanja budžeta i njihove posljedice.

Sačuvati ekonomska i radna prava

Sindikati u Europi traže promjene, svjesni su teške situacije ali smatraju da se temeljna ekonomska i radna prava moraju štititi i sačuvati. Kolektivni ugovori kao institut reguliranja prava te povećanje plaća je bitni i osnovni cilj sindikata, sa logikom veće plaće da bi se više trošilo i na taj način pokrenulo kolo proizvodnja – ponuda – potrošnja. Sindikati također upozoravaju na miješanje Europske komisije u kolektivne ugovore i potkopavanje prava iz njih pogotovo plaće i ostvarenog nivoa plaća. Kolektivni ugovori se moraju poštivati jedinstveni je stav europskih sindikata, treba jačati sistem kolektivnog pregovaranja i prilagođavati ga nastaloj situaciji. Ne dozvoliti uništavanje pojedinih područja kolektivnog pregovaranja, kao u Španjolskoj gdje je uništen sistem plaća a zaštita zaposlenost, plaća i jačanje međunarodne suradnje osnovni su ciljevi  za dalje.
Europska komisija prihvatila je zahtjev da svi socijalni partneri sudjeluju u rješavanju nastalih problema a tu se traži i puno učešće banaka koje su najvećim djelom i dovele do ovakve situacije. 
U diskusiji učesnika iz pojedine zemlje čule su se neke konkretne situacije te mišljenja  o potrebi mijenjanja dosadašnjih putova izlaska iz krize, a kolege iz Španjolske ukazali su na velike razlike sjever jug u Europskim razmjerima, na negativan stav prema sindikatima koji se javlja kod njih, na pad plaća za koje sumnjaju da će se vratiti na prijašnji nivo, kao i na opasnost za golu egzistenciju. U ostalim zemljama situacija je teška ali podnošljiva. Učesnike konferencije upoznali smo sa situacijom u Hrvatskoj – osiromašeno društvo, korupcija, velika nezaposlenost, smanjenja dosadašnjih prava, nedostatak projekata i planova.

Pad zaposlenosti

Zbog krize od 2008. godine pritisak je bio na smanjenje plaća koji se je u Europi rješavao uglavnom na način smanjenja broja sati rada  ili otpuštanjem radnika i smanjenjem troškova na taj način. Prema nekim podacima 2002. godine u grafičkom sektoru bilo je zaposleno 1.026.900 radnika, 2006. oko 961.000 a u 2010. godinu oko 850.000.
Nezaposlenost je karakteristika i nekih europskih zemalja a uočljivo je da je nezaposlenost u grafičkom sektoru veća u odnosu na prosječnu nezaposlenost u Austriji 10%  a prosječna 7%, Danskoj 14% prema 12%, Finskoj 13% prema 8%, Nizozemskoj 10% prema 5,5%, Švedskoj 9% prema 8%  dok su u drugima približno jednake ili manje. 
BDP je 2011. godine niži nego 2010. godine i u prosjeku je u zemljama EU rastao oko 2,0%.  Inflacija je u prosjeku bila 2,9%.
U grafičkom sektoru treba naglasiti porast cijena papira, ulaznih sirovina i energije dok se pritisak na pad cijena gotovog proizvoda velik i u nekoliko godina je pao za 25%. Osim toga nove tehnologije u tiskarstvu te elektronski mediji dovode do restrikcija, potrebe  konsolidacije ili čak zatvaranja pojedinih kompanija odnosno prebacivanje proizvodnje iz zapadne u istočnu Europu.

Stanje kolektivnog ugovaranja u Europi

Izvještaj o stanju kolektivnih ugovora i kolektivnog pregovaranja za 2011. godinu podnio je David Tarren. Sklopljeno je 13 novih granskih nacionalnih kolektivnih ugovora dok ih je devet produženo. Novo sklopljeni su u Austriji, Belgiji (3), Francuskoj (3), Njemačkoj, Finskoj, Islandu, Gruziji, Norveškoj i Španjolskoj. Promjene i produženja kolektivnih ugovora bila su u Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Švedskoj i Švicarskoj. Samo produžeci ili mijenjanje pojedinih odredaba za vrlo mali postotak dokazuje utjecaj krize i kretanja u pregovorima. Ako se ugovori povećanje onda je to od 1,5 do 2,0 %. U daljnjoj diskusiji izneseni su primjeri pojedinih zemalja.
U Velikoj Britaniji kolektivni na nacionalnom nivou nije sklopljen zadnje tri godine ali su počeli egzistirati kolektivni ugovori na nivou kompanija njih oko 90. Ugovoreni porast kreće se između 1,5 do 4%.
U Njemačkoj tiskarski sektor doživljava teške trenutke i zaposlenost je u padu zadnjih dvanaest mjeseci. Otvorenih klauzula je sve više a tendencija je povećanje sigurnosti zaposlenja, čuvanja radnih mjesta.
U Švicarskoj nacionalni kolektivni ugovor u grafičkoj djelatnosti ne postoji već zadnjih 10 godina.
U Španjolskoj  grafički sektor ima negativan trend, sa poslodavcima koji odbijaju platiti dogovoreno i koji nastoje smanjiti prava na minimum.
U Švedskoj su pregovori 2011. godine bili najteži do sada. Išlo se i na arbitražu čiju odluku nije prihvatila niti jedna strana ali se na kraju dogovorio porast od 2,6%  kroz 13 mjeseci što je prosječni porast od 2,4%. 
U prikazu situacija u pojedinoj zemlji učestvovali su svi i čulo se raznih podataka i iskustava. Norveška je prikazala situaciju kao zadovoljavajuću što se tiče prava iz kolektivnih ugovora što je ujedno karakteristika svih skandinavskih zemalja. Posebno je naglašen problem radnika zaposlenih u društvu i radnika koji dolaze privremeno preko Agencija za zapošljavanje odnosno nivo prava jednih i drugih. Njemačke kolege su govorile o produktivnosti kao jednoj od odrednica određivanja plaća vezano na sadašnju situaciju te o inflaciji također jednom važnom elementu pri određivanju plaća kod njih. U Španjolskoj se postavlja pitanje povećanja fleksibilnosti radnih mjesta, plaće su na neki način zamrznute i ne mogu se podizati a osnovni cilj je zadržati sadašnji nivo prava. Engleska ima problema sa zaposlenošću jer je veliki otpust radnika. Slično je i u Belgiji – smanjenje posla i veliki gubitak radnih mjesta. Kolega je ovdje napomenuo i ono što uz krizu dodatno ugrožava grafički sektor, ne samo kod njih, a to je pojava novih medija i sve ono što ona nosi sa sobom. Ovdje treba zbog velikih promjena biti u uskoj vezi sa udrugom poslodavaca. Island je jedna od rijetkih država gdje je postignuto povećanje plaća za 3,25% i to potpisivanjem kolektivnog ugovora za razdoblje od 2011. do 2014. godine. Slično je bilo i u Danskoj gdje su plaće uspjeli dići za 1%.
Prilike i kretanja u Hrvatskoj smo ukratko prezentirali kolegama iz Europe gdje smo naglasili da više nemamo grupacijski kolektivni ugovor zbog gašenja udruge poslodavaca, da smo u međuvremenu pregovarali sa sektorskim udrugama okupljenima u i oko HUP-a ali da bi prava po njima bila puno manja nego što imamo u „kućnim kolektivnim ugovorima „ i da na to nismo pristali. Tendencije poslodavaca su otkazi kolektivnih ugovora, veliki pritisak na smanjenje dosadašnjih prava te reguliranje prava mimo kolektivnih ugovora. Sindikatu je u takvim prilikama osnovno zadržati dosadašnji nivo prava kroz produženja važenja kućnih kolektivnih ugovora koji nam omogućuju veću prilagodljivost situaciji u svakom društvu u kojem je potpisan. Veliki zadatak pred nama je i zadržati što veći broj ranih mjesta jer otkaza je puno pogotovo u izdavačima i tiskarima novina i časopisa. Ovdje bi posebno napomenuo tkz. kućne kolektivne ugovore o kojima su govorile i kolege iz nekoliko zemalja, jer je to u Europi bio nepoznat odnosno rijedak oblik kolektivnih ugovora, oni su to rješavali sa grupacijskim ili kolektivnim ugovorima na nivou regije ili države, što je sigurno bio puno lakši posao.

Unaprijediti način prikupljanja podataka

Vrlo interesantna diskusija povela se drugi dan konferencije oko oblika i podataka u anketi oko kolektivnih ugovora. Naime već niz godina članice UNI EU popunjavaju anketu sa nizom pitanja o primjeni i pravima iz kolektivnih ugovora pojedinih zemalja, a obrađene podatke dobivamo godišnje na ovakvim konferencijama. Članovi skandinavskih zemalja smatrali su da bi anketu trebalo pojednostaviti i dopuniti podacima koji bi upotpunili sliku o kolektivnim ugovorima u pojedinoj zemlji. Objasnili su to različitim polazištima te u broju prava ili još važnije  nivou pojedinog prava. Predlažu drugačiji oblik ankete gdje bi se na prvoj stranici dobili podaci o pokazateljima na nivou države (prosječna plaća, postotak inflacije, postotak nezaposlenosti itd) koji bi pomogli da podatke iz kolektivnog ugovora smjestimo u realne odnose na prilike i podatke pojedine zemlje. Osim toga postojao bi podatak o kojem nivou kolektivnog ugovora se radi – nacionalan, regionalan ili „kućni“ na nivou kompanije što je vrlo važno, naime sada su se obrađivali samo kolektivni ugovori na nacionalnom nivou. Na ovaj način dobit će se više podataka i analiza će biti realnija.
Nicola Konstantinou je u nastavku konferencije dao dva izvješća. Izvješće o odnosu sa Intergrafom – udrugom poslodavaca na nivou Europe sa kojima je održano nekoliko sastanaka a u pripremi je sastanak u travnju gdje bi se trebala dogovoriti polazišta i plan rada za 2013. i 2014. godinu. Istakao je velike probleme u kontaktima i odnosima sa udrugom poslodavac Intergraf, ali i sa udrugama poslodavac na nivou pojedine zemlje.
Drugo izvješće se odnosilo na multinacionalne kompanije, njihov rad i  prava na  nivou njih te formiranje, rad i suradnja radničkih vijeća unutar multinacionalnih kompanija i između kompanija.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu