English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Union Network International (UNI) - Ekonomski model neoliberalnih politika i štednje ne donosi ljudima bolji život

Sjednica Upravnog odbora u Nyonu UNI Global Uniona usredotočila se na organizacijski rad UNI-ja, na napore Global Uniona usmjerene na proces skupine G20, kojima se potiču politike za rast, radna mjesta i prava u kontekstu mjera štednje i financijske krize.

U Europi, koja se suočava s krizom državnih dugova, jasno je kako politike vlada usmjerene na financijske mjere štednje ne funkcioniraju. Nedavni politički izbori odaslali su jasnu poruku da ljudi ne prihvaćaju postojeće politike. EU mora prihvatiti politiku za stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, a dugoročnija politika treba se usredotočiti na to da se proračunski deficiti dovedu pod kontrolu. Sindikati u SAD-u suočavaju se također s velikim izazovima - tamo je sindikalna organiziranost u privatnom sektoru pala na manje od sedam posto, a nastavljaju se teški napadi na sindikate, često pod vodstvom državnih vlasti. Sindikati u drugim dijelovima svijeta, uključujući Australiju, također se suočavaju s izazovima kao nikad ranije, zahvaljujući konzervativnim vladama i poslovnoj zajednici.

Kolumbija

Jedan od naglasaka o aktivnostima odnosi se na stvaranje novog sindikata za radnike Carrefoura u Kolumbiji. Koristeći globalni sporazum UNI-ja s Carrefourom, političke kontakte s potpredsjednikom zemlje, kao i financijsku potporu Organizacijskog fonda UNI-ja, sindikat je već uspio regrutirati 4.000 članova između studenoga 2011. i ožujka 2012. godine. U travnju je potpisao svoj prvi kolektivni ugovor, kojim je pokriveno 12.000 radnika. To se postiglo u zemlji u kojoj se stanje osnovnih ljudskih prava nije promijenilo, a tijekom proteklih deset godina ubijeno je više od 2.000 sindikalista. Postići da kompanija prizna sindikat nije bilo nimalo jednostavno, no liderica novog sindikata, mlada majka čiji život nije bio lagan i osoba koja je pravi borac, bila je istinska inspiracija. Stvaranje snažnog sindikata u maloprodajnom sektoru imat će važan utjecaj na nacionalnu situaciju. Iduća faza bit će pokretanje novih inicijativa u drugim multinacionalkama u kojima UNI ima potpisane globalne sporazume.

Napredak u planovima organiziranja

UNI Europa slijedila je primjer drugih regionalnih organizacija i održala je prvi Organizacijski forum, zajedno s organizacijom UNI SCORE. Taj sjajan sastanak okupio je šezdeset sudionika. Ključno otvoreno pitanje jest slaba sindikalna struktura i industrijski odnosi u središnjoj i istočnoj Europi. UNI Europa u početku se usmjerava na zemlje u kojima se nadamo prilično brzo postići kritičnu masu, kako bismo došli u položaj da utječemo na industrijske odnose u tim zemljama. UNI Europa surađuje s drugim europskim sindikalnim središnjicama i koristi globalne sporazume kako bi se omogućio pristup i olakšalo organiziranje.
UNI Sport Pro Global Union održao je u travnju seminar organizatora u Parizu. Tamo su se okupili mladi sindikalci, sportaši i udruženja igrača, uključujući predstavnike NFL-a iz SAD-a koji su održali prezentaciju o svojim organizacijskim naporima. To se dogodilo nakon vrlo uspješnog Svjetskog summita sportaša u središnjici UNI-ja u Nyonu, gdje su se okupili izabrani predstavnici 150.000 sportaša iz čitavog svijeta, koji su jednoglasno izglasali uspostavu platforme svjetskih udruženja igrača. "Deklaracija iz Nyona" predstavlja prekretnicu u borbi za zagovaranje prava vrhunskih sportaša. Druge ključne aktivnosti uključile su okrugli stol koji je uključio igrače nogometa i košarke u Tunisu; realni napredak u socijalnom dijalogu u Europi; sastanke s organizacijom IOC i antidopinškom agencijom. UNI Sport Pro fokusira se na pitanja kao što su nasilje u sportu (Odbor je pogledao video materijal na tu temu); antidopinški zakoni; uvjeti rada; dvostruke karijere, kao i primjena radnog prava na sektor sporta.
Globalni sporazumi predstavljaju presudan element za organizacije članice i program organiziranja, a isto se može reći i za sindikalne saveze za konkretne multinacionalne kompanije. Odnosi s poslodavcima na globalnoj razini često se mogu koristiti kako bi se smanjile napetosti na lokalnoj razini. Slijedom potpisivanja globalnih sporazuma, te sporazume treba maksimalno iskoristiti kako bi se ostvario pristup i organiziranje, kao i za rješavanje sukoba na nacionalnoj razini, a pritom kao primjer može poslužiti H&M. Potpisivanje globalnog sporazuma predstavlja ozbiljnu obvezu, pri čemu se kompanije može držati odgovornima za to što rade.

Pritisak na Walmart

Kampanja u vezi s najvećim globalnim maloprodajnim lancem Walmartom stavila je UNI u žižu medijskog interesa. UNI je intenzivno surađivao s južnoafričkim i indijskim organizacijama članicama, povodom Walmartovog preuzimanja kompanije Massmart u Južnoafričkoj Republici i u vezi s pristupanjem tržištu maloprodaje u Indiji. Slijedom presude južnoafričkog prizivnog suda nadležnog za tržišno natjecanje, ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade Joseph Stiglitz imenovan je kao vladin stručnjak za studiju koja se prema presudi suda mora naručiti kako bi se njome analizirala otvorena pitanja u vezi s lancem nabave. UNI je ujedno objavio izvješće o globalnim aktivnostima Walmarta i implikacijama na izravne strane investicije u indijskoj maloprodaji koja uključuje niz brandova.
Odbor je prihvatio izjavu kojom poziva Walmart da pokaže kako je voljan promijeniti svoj antisindikalni stav usmjeren protiv radnika i potpisati globalni okvirni sporazum. Radnici Walmarta u nizu zemalja izražavaju zabrinutost zbog uvjeta zapošljavanja. Zbog niskih plaća teško im je izdržavati obitelji. Neodgovarajuće beneficije, poput zdravstvenog osiguranja i zaštite na radu, čine radnike i njihove obitelji ranjivima. Nametanje rada na skraćeno radno vrijeme, labavi ugovori o radu, ili – kao što je slučaj s 1,4 milijuna Walmartovih američkih radnika – nepostojanje ugovora o radu znače da radnici nemaju sigurnost zaposlenja. Radnici koji se pozivaju na slobodu udruživanja u pokušaju da razriješe otvorena pitanja ili poboljšaju uvjete rada često nailaze na osvetu kompanije.

Plan skupine G20: radna mjesta, prava, financijska kriza

Broj nezaposlenih kreće se oko 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Pedeset milijuna radnih mjesta nedostaje zbog financijske krize. Eurozona bilježi najvišu stopu nezaposlenosti od 1999. godine. Ukupno 93% naprednih ekonomija suočava se s politikama štednje. Te mjere štednje ne funkcioniraju. Postoje znaci kako se stvara novi pokret za ekonomsku pravdu. U Europi je u kratkom razdoblju promijenjeno trinaest vlada, a najsvježiji je primjer izbor Francoisa Hollandea u Francuskoj, što je naišlo na toplu dobrodošlicu.
U 26 od 40 zemalja koje je analizirao MOR smanjila se pokrivenost kolektivnim ugovorima. Upire se prstom na Jeana-Claudea Tricheta, bivšeg predsjednika Europske središnje banke, kao arhitekta rezanja plaća slijedom nagrizanja kolektivnog pregovaranja u eurozoni. U 57 od 106 zemalja pokazuje se povećan rizik društvenih nemira tijekom 2012. godine.
Podaci iz 26 od 50 zemalja ukazuju na rast "nestandardnih oblika zapošljavanja". Politike štednje izrazito štete radnicima, no profit raste, stope povrata su visoke, ulaganja se smanjuju, a plaće izvršnih direktora rastu. Radničke institucije slabe, i za skupinu G20 presudno je da se promotre ekonomske posljedice jačanja prekarnog rada i nestajanja kolektivnog pregovaranja. Globalni sindikati uzvraćaju udarac i pozivaju na radna mjesta i ulaganja, na aktivne politike za jače tržište rada, socijalnu zaštitu i kvalitetno upravljanje u skupini G20, pri čemu G20 treba zagovarati koordiniranu strategiju za radna mjesta i ekonomski rast. Glavni tajnik ukazao je na sjajno izvješće MOR-a "Svijet rada" za 2012. godinu, u kojem se vrlo jasno pokazuje kako su sadašnje politike neodržive, a demokracija se suočava s prijetnjom.

Japan

Održana je i prezentacija "Izgubljena dva desetljeća: iskustvo Japana". Uočava se kako je sadašnja situacija u Europi slična iskustvima Japana, koji je prošao kroz dugotrajan ekonomski pad nakon pucanja ekonomskog mjehura 1991. godine. Udio radnika na određeno vrijeme u usporedbi s neodređenim dramatično se povećao, s 20% 1990. godine na 35,4% 2011. godine. Japanski sindikati shvatili su koliko je presudno organizirati radnike na neodređeno vrijeme i pokrenuli su opsežan program organiziranja. Godine 2011. sindikalna gustoća iznosila je 18,4%, odnosno 9,96 milijuna ljudi. Sindikati ujedno aktivno nastoje stvarati jedinstven radnički front kako bi utjecali na radne i ekonomske politike. Od presudne je važnosti da industrijska sindikalna struktura dodatno ojača u Japanu. Japanski sindikati u potpunosti su uključeni u zajedničke globalne akcije.

Eurozona

UNI Europa organizirala je radionicu o krizi, mjerama štednje i njihovim posljedicama, održanu u svibnju u Madridu. Sindikalni lideri iz najteže pogođenih zemalja, uključujući Španjolsku, Grčku, Irsku, Portugal i Italiju, govorili su jednoglasno i imali su upozorenje za Europu: "I vi biste mogli biti sljedeći." Dok zemlje na jugu, naročito Grčka, danas osjećaju puni teret bezočnih mjera štednje u režiji Trojke, sudionici smatraju da će Europa krenuti u spiralu daljnjeg pada ukoliko se ne pronađe alternativa štednji. Sindikati nazočni u Madridu složili su se da je pristup Trojke preoštar i da stoji na putu ekonomskom rastu. Riječ je ujedno o napadu na sindikate i kolektivno pregovaranje, jer Europa kao da se pokušava natjecati rezanjem plaća, fleksibilnošću i nekvalitetnim radnim mjestima.

G20 u Meksiku

Pred summit skupine G20 u Los Cabosu, meksički sindikati pozvali su na pomoć kolega kako bi se osigurala uključenost sindikata, društvenih organizacija i civilnog društva u proces, s obzirom na iznimno antisindikalno nastrojenu vladu. Pripremljeno je izvješće o krizi u Meksiku u razdoblju od 1982. do 1990. godine. Zemlja nije bila u stanju servisirati dug i objavila je stečaj. Paket mjera povodom toga uveo je ekonomski model neoliberalnih politika i štednje, a to ljudima nije donijelo bolji život. Više od 50% stanovništva živi u siromaštvu. Zemlja ujedno ima najveći broj milijunaša u svijetu, uključujući i najbogatijeg čovjeka svijeta.

Izbori u Francuskoj

Napravljeno je izvješće o izborima u Francuskoj i pobjedi Francoisa Hollandea, koja pruža realnu mogućnost da se u Europski pakt o stabilnosti uvede tračak razuma. Hollande je obećao povećati minimalnu plaću, ograničiti omjer plaća glavnih izvršnih direktora i običnih radnika, kao i stvaranje 60.000 radnih mjesta u sektoru obrazovanja. Posvetio se ulasku u pregovore o novom socijalnom modelu jednakosti i pravde. No, valja se prisjetiti kako je svaki peti birač dao svoj glas ekstremnoj desnici. Valja se nadati kako će se europski i međunarodni sindikalni pokret, zajedno s francuskim sindikatima, ujediniti iza Francoisa Hollandea i provedbe politika rasta.

Sjedinjene Američke Države

Politika "reaganomije" također se našla na dnevnom redu, kao politika s pozadinskom idejom deregulacije kompanija i davanja novca bogatima kako bi se stimuliralo stvaranje radnih mjesta. To nije funkcioniralo. Američki san nastao je zahvaljujući centraliziranom kolektivnom pregovaranju pod vodstvom industrijskih sindikata. Danas se jedan grad za drugim suočava s golemom nezaposlenošću u naciji koja je i dalje najbogatija nacija na svijetu. Produktivnost i profiti i dalje rastu, kao i plaće glavnih izvršnih direktora, koje su danas 370 puta više od plaća prosječnog radnika. U novije vrijeme došlo je do agresivnog napada na sindikalna prava, naročito protiv sindikata u javnom sektoru. S velikim brojem otkaza i gubitkom socijalne zaštite, sve više usluga pruža privatni sektor. Pojavljivanje pokreta Occupy, odnosno pokreta većine od 99%, pružila je priliku predsjedniku Obami da se pozabavi pitanjima koja tište radne obitelji, kao i sve većim jazom u prihodima bogatih i siromašnih. Štednja nije rješenje. Onih 1% na vrhu trebaju početi plaćati pravedni dio poreza, kao i dostojne plaće za radnike. Radničke plaće moraju se povisiti kroz kolektivno pregovaranje. Mnogi problemi uzrokovani su globalizacijom, pa je stoga od presudne važnosti osigurati i globalnu reakciju sindikata.
Istaknuto je i to, da je američki paket stimulacije doveo do gospodarskog rasta od 2,4%, a u Kini je rast iznosio 9%. Kina danas posjeduje dobar dio SAD-a, kao i značajne dijelove Europe, a sve jači utjecaj ima i na afričke ekonomije. Hitno je potreban paket stimulativnih mjera na razini Europe. Uočljiv je jaz između plaća glavnih izvršnih direktora i radnika; omjer u Velikoj Britaniji trenutno iznosi 145:1. Ljudi koji se suočavaju s mjerama štednje ne mogu prihvatiti takav omjer plaća u usporedbi s direktorima.
U sažetku može se reći kako se u restrukturiranoj globalnoj ekonomiji odvijaju značajne promjene u distribuciji moći, pri čemu se u Latinskoj Americi bilježe pozitivne promjene, a u Aziji i pacifičkoj regiji, naročito u Kini i Indiji, raste srednja klasa. UNI je dobio poziv ACFTU-a da tijekom jeseni pošalje misiju u Kinu. Kina je po prvi put dio delegacije L20 za skupinu G20; to pruža dodatnu težinu u smislu predstavljanja radničkih stavova. Presudno je osigurati sindikalnu moć utemeljenu na pitanjima radnih mjesta i strategije za rast. Globalni sindikati prisutni su pri svim globalnim institucijama i obavljaju puno posla kad je riječ o financijskoj regulativi. Veliko je postignuće i formalna nazočnost organizacija ITUC, TUAC, globalnih sindikata i MOR-a pri skupini G20, zahvaljujući stvaranju skupine L20.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu