English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Promjene u postupku izbora radničkih vijeća

U "Narodnim novinama", br. 3/15 objavljen je novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (dalje u tekstu: Pravilnik), koji uz određene nomotehničke promjene radi njegovog usklađivanja sa Zakonom o radu (dalje u tekstu: ZOR) kao i radi jednostavnosti njegove primjene u praksi, donosi i određene novosti u postupak izbora radničkih vijeća. Naime, u postupku donošenja novog Pravilnika, koji je usuglašen sa socijalnim partnerima, iskoristila se prilika da se izmjenom pojedinih odredbi Pravilnika urede pojedini slučajevi koji su se javljali u praksi, a u odnosu na koje pojedine odredbe Pravilnika nisu pružale odgovarajuće odgovore kako postupiti u takvim slučajevima.
U nastavku teksta ćemo skrenuti pažnju samo na pojedine odredbe Pravilnika, koje su izmijenjene, kao i na promjene koje te izmjene nose u postupku izbora radničkog vijeća.

Sadržaj novog Pravilnika

 Prije svega treba naglasiti da je sadržaj novog Pravilnika nešto proširen. Naime, treba podsjetiti da su prilikom donošenja novog ZOR-a, neke od odredbi ZOR-a, kojima je bio uređen postupak izbora radničkog vijeća brisane, pa je radi popunjavanja pravne praznine bilo potrebno sadržaj novog Pravilnika proširiti s brisanim odredbama. Stoga se novim Pravilnikom uređuje način utvrđivanja sastava izbornog odbora i njegov rad, kao i provođenje izbora. Nadalje, novim Pravilnikom se ujedno propisuju obveznici, rokovi i način dostave podataka o izabranim radničkim vijećima. Dakle, prema odredbama novoga Pravilnika, poslodavac kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće dužan je ministarstvu nadležnom za rad pisanim putem dostaviti podatke o utemeljenom radničkom vijeću u roku od deset dana od dana objave zapisnika o konačnim rezultatima izbora, a ta obveza poslodavca postoji od dana stupanja na snagu Pravilnika, odnosno od 16. siječnja 2016. godine.

Promjene u postupku izbora radničkog vijeća

S obzirom na to da kod utemeljenja prvog radničkog vijeća nije bilo jasno propisano tko je obveznik dostave prijedloga za utemeljenje prvoga radničkog vijeća, člankom 2. st. 3. sada je jasno propisana obveza predlagatelja za dostavu prijedloga, pa je predlagatelj dužan prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća dostaviti sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca i poslodavcu. Za poslodavca je jasno propisana obveza objave toga prijedloga na svim oglasnim mjestima.
S obzirom na to da se u praksi često javljala situacija da su sindikati ili skupine radnika koje su namjeravale podnijeti listu kandidata za radničko vijeće, bile dužne imenovati svog predstavnika na skupu radnika u izborni odbor, ali da nakon toga uopće nisu podnijele listu kandidata, novim Pravilnikom je riješena i navedena situacija pa se u članku 2. st. 4. jasno propisuje da će predlagatelji liste kandidata (dakle, oni koji će doista predložiti listu kandidata, a ne oni koji ju tek namjeravaju podnijeti), imati pravo predložiti svog člana i njegovog zamjenika u izbornom odboru, iz redova radnika zaposlenih kod poslodavca ili u organizacijskoj jedinici poslodavca. Iz navedene odredbe ujedno jasno proizlazi da članovi izbornog odbora mogu biti samo radnici zaposleni kod tog poslodavca kod kojeg se bira radničko vijeće. Člankom 2. ujedno je jasno propisano tko predsjedava skupom radnika, a to je predlagatelj, tj. njegov potpisnik, s obzirom na to da ranijim pravilnikom nije bilo jasno propisano tko mu predsjedava. Jednako tako propisano je i tko saziva prvu sjednicu izbornog odbora.
Novinu ujedno predstavlja i odredba članka 2. st. 7. koja propisuje načelo prilikom određivanja mjesta u kojem će se održati skup radnika pa je tako propisano da se skup radnika saziva na mjestu rada na kojemu je moguće okupiti najveći broj radnika, a predlagatelj je dužan savjetovati se s poslodavcem o vremenu održavanja skupa radnika, vodeći pri tome računa da se time ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Izborni odbor

S obzirom na to da je navedena odredba bila brisana u ZOR-u, sada je odredba, koja uređuje utvrđivanje sastava i način rada izbornog odbora unijeta u novi Pravilnik. Navedena odredba propisuje slučaj postupanja ako bi izborni odbor imao parni broj članova, u kojem slučaju će dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenovati skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora za radničko vijeće ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenovat će sindikat s najvećim brojem članova. Odredbom članka 5. Pravilnika ujedno je propisan način izbora predsjednika Izbornog odbora, koji se bira običnom većinom glasova od ukupnog broja članova izbornog odbora.

Vrijeme i mjesto provođenja izbora za radničko vijeće

Određene promjene Pravilnik donosi i u članku 7. kojim se uređuje vrijeme i mjesto provođenja izbora za radničko vijeće. Naime, treba obratiti pozornost na st. 5. iz kojeg proizlazi da će radnik, koji je glasao dopisno, biti dužan navedeni glasački listić uputiti poštom na adresu sjedišta poslodavca, u zatvorenoj omotnici koju je primio uz glasački listić. Naime, navedenom izmjenom se jasno naglasilo da nije dozvoljena praksa, koja se do sada događala u provedbi izbora, da se omotnice s više glasačkih listića stavljaju u jednu zajedničku omotnicu te se u jednoj zajedničkoj omotnici dostavljaju Izbornom odboru. Prema novoj odredbi radnik će biti dužan samo svoju omotnicu uputiti poštom na Izborni odbor.
Novinu u postupku izbora predstavljaju i st. 7. i 8. prema kojima je radniku, koji na dan glasovanja zbog potrebe posla neće biti na biračkom mjestu svoje organizacijske jedinice, omogućeno glasovanje na biračkom mjestu organizacijske jedinice u kojoj će se zateći za vrijeme glasovanja, što mu je dužan omogućiti izborni odbor na njegov zahtjev. U tom slučaju izborni odbor je odmah po zahtjevu radnika, dužan po službenoj dužnosti brisati radnika iz izvoda popisa birača na biračkom mjestu njegove organizacijske jedinice i upisati ga u izvod popisa birača organizacijske jedinice u kojoj će se radnik zateći za vrijeme glasovanja.
Nadalje, promjenu čini i izmjena članka 8., kojom se omogućuju koalicije sindikata pri predlaganju liste kandidata za radničko vijeće. Naime, st. 1. je propisano da predlagatelj liste kandidata za članove radničkog vijeća može biti sindikat, više sindikata zajedno koji imaju članove zaposlene kod poslodavca i svaka skupina od najmanje dvadeset posto radnika. U slučaju koalicije sindikata, koalicija predlaže jednog predstavnika u izborni odbor, a ne svaki od sindikata koji je u koaliciji sindikata kao predlagatelj liste kandidata za radničko vijeće.
Pravilnik ujedno unosi novinu i u odnosu na način glasovanja, s obzirom na to da kod određenih poslodavaca postoje informatičke pretpostavke da se izbori provode i elektroničkim putem. Stoga je na temelju članka 15. st. 2 omogućeno da u slučaju ako je kod poslodavca omogućeno elektroničko glasovanje koje osigurava neposrednost i tajnost glasovanja, izborni odbor može odlučiti da se izbori provedu elektroničkim putem umjesto na mjestu održavanja izbora te odrediti način takvog glasovanja.

 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: