English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
40 godina Europske konfederacije sindikata (ETUC) - „SLAVEĆI PROŠLOST, GLEDAMO U BUDUĆNOST“

Dok traje prebrojavanje članova sindikalnih središnjica u Hrvatskoj, na pragu ulaska u Europsku uniju, Europski sindikati udruženi u Europsku konfederaciju sindikata (ETUC) upravo su proslavili 40 godina rada. Povodom tog dana, 28. siječnja 2013.g. u Madridu je održana vrlo značajna Konferencija ETUC-a pod naslovom: „Slaveći prošlost, gledamo u budućnost“. Glavne teme koje su dominirale ovom Konferencijom bavile su se socijalnom dimenzijom sindikata u Europi. Na tom događaju bili su zajedno prisutni glavni lideri Europskih sindikata kao i NAJVIŠI DUŽNOSNICI eu: Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta; Laslo Andor, predstavnik Europske komisije za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključenost, te Olli Rehn, zadužen za ekonomsku i monetarnu politiku. Osim novog vizualnog identiteta koji je usvojen tom prilikom, Konferencijom su, uz osvrt na probleme,  dominirale ohrabrujuće riječi govornika upućene svim radnicima ujedinjene Europe.

ETUC

ETUC, koji je nastao 1973. godine, sa svrhom promocije interesa radnika na razini Europe i njihovog institucionalnog predstavljanja, danas objedinjava 86 nacionalnih sindikalnih središnjica iz 36 europskih zemalja, 10 industrijskih federacija koje čine preko 60 milijuna članova, te sindikalne središnjice u statusu promatrača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. ETUC je ujedno socijalni partner i glavni sudionik u mnogim tijelima i komisijama Europske unije na Europskoj i svjetskoj razini. U sastavu ETUC-a danas djeluje Europski sindikalni institut koji ima tri odjela: Odjel za razvoj i istraživanje, Odjel za obrazovanje i Odjel za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.
ETUC, krovna sindikalna organizacija na razini Europe je promotor i pokretač promjena u korist rada i radnika, ali, istovremeno je i zaštitnik prava radnika na Europskoj i na nacionalnim razinama, kako bi ista bila što je moguće više ujednačena za sve radnike. ETUC u svojim temeljnim aktima proklamira rad i štiti radnike, te je uistinu „Glas radnika Europe“ i na djelu, a ne samo na papiru. Glavni cilj, prioritet koji se često ističe, je socijalna Europa u srcu Europske politike. ETUC, kao institucija, promiče socijalne vrijednosti, solidarnost, jednakost i koheziju. Promovira jednaki tretman na radu svih radnika, socijalnu zaštitu i uključenost, te uvjete prihvatljivog životnog standarda i ravnotežu između radnog vremena i vremena za obiteljski život. Inzistira se na uključenosti radnika u savjetovanje i informiranje u svim, za njih važnim pitanjima. U tu svrhu, ETUC je definirao alate za Europski socijalni dijalog, metode pritiska na donositelje odluka i EU zakonodavstva, te razvio veliku skalu mobilizacije radnika za obranu radničkih prava i interesa.
Kroz svoju povijest podržao je mnoge demonstracije, a nekima je, u sjedištu, u Brusselsu pružio i potporu. Prioriteti ETUC-a često se izražavaju kroz riječi: „Više Europe……Više socijalne Europe“ čime se nameće kao nezaobilazan partner u izgradnji novih mogućnosti za sve radnike Europe, ali je istovremeno i nezaobilazan partner na svjetskoj sceni.
Hrvatski radnici, članovi sindikalnih središnjica, kao članovi ETUC-a i sami su imali priliku sudjelovati u radu mnogih tijela, a posredno, pozivajući se na solidarnost, zaustavili su mnoge, za radnike nepovoljne odluke. Solidarnost na djelu, širom Europe, predstavlja zvijezdu vodilju, ali i kišobran za sve one koji su danas na radu zlostavljani, koji rade a ne primaju plaću, koji ostaju bez posla, koji su socijalno isključeni ili diskriminirani.

Europska unija "s ljudskim licem"

Ljudska prava predstavljaju najvažniji okvir za rad koji je stalno prioritet ETUC-a. Stoga se s pravom može slaviti 40 godina rada ETUC-a, a najviše rangirani političari EU, koji su prisustvovali Konferenciji, najavili su nove smjerove budućeg razvoja ETUC-a, koji ide u istom smjeru sa razvojem socijalne Europe.
Tako je Laslo Andor, zadužen za zapošljavanje i socijalnu politiku, svoj govor proklamirao u jednoj rečenici: „Europljani žele i grade monetarnu uniju sa ljudskim licem“ istaknuvši da je druga recesija zahvatila mnoge europske države, a posljedica toga je rekordna nezaposlenost što je utjecalo na socijalnu sigurnost radnika u mnogim europskim državama. Naglasio je, da je u raspolaganju novcem i porezima potrebno naći ravnotežu, kako bi novčani tijekovi imali drugi smjer i više koristili radnicima. Naglasio je, nadalje, da buduće odluke Europskog vijeća trebaju stvoriti okvire za multinacionalne kompanije koji bi bili usmjereni na ulaganje u ljude i kreiranje novih radnih mjesta, a ne na odljev kapitala. Naglasivši i potrebu osnivanja Europskog socijalnog fonda za sigurnost u budućem razdoblju, istaknuo je da su građani Europe platili visoku cijenu krize i njezine konsolidacije. Glavni cilj u budućnosti je prevencija krize, kroz jačanje socijalne dimenzije monetarne unije i jačanje socijalnog dijaloga.
Drugi istaknuti govornik na Konferenciji, Olli Rehn, istaknuo je potrebu rasta radnih mjesta, ali, istovremeno i izgradnju novih odnosa među socijalnim partnerima. Naglasivši također da je nezaposlenost pogotovo mladih radnika ključan problem EU,  najavio je promjenu smjera i očekivani oporavak u 2014. godini. Naglasivši nadalje, da je zbog krize, samo u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj izgubljeno 2,5 milijuna industrijskih radnih mjesta, da je europsko stanovništvo relativno staro, da sve to utječe na produktivnost i izgradnju Europskog socijalnog modela - „našeg puta za život“, potvrdio je opstojnost europske socijalne politike i u budućnosti. Zbog toga, naglasio je, Europa treba vratiti trend i restituirati svoje sposobnosti. Pri tome je važno ostati kod započetih reformi, te nova radna mjesta kreirati na temelju novih istraživanja i novih tehnologija, te istovremeno provesti balansirane reforme na tržištu rada uvođenjem novih okvira za kolektivno pregovaranje na razini EU. U tu je svrhu naglasio potrebu boljeg uključivanja nacionalnih sindikata u EU rasprave, rasprave  na tripartitnoj razini EU o plaćama, nezaposlenosti, inflaciji i drugim prijetnjama. Naglasivši potrebu veće uključenosti sindikata u rješavanje problema izazvanih krizom, socijalni model je esencijalno obilježje buduće Europske ekonomije.
Predsjednik Europskog parlamenta, Martin Schulz, u izlaganju se osvrnuo na važnu ulogu građana, radnika i sindikata u oživljavanju ekonomije i održavanju monetarne unije.
Domaćini ove, za ETUC povijesno važne Konferencije u Madridu bile su dvije sindikalne središnjice Španjolske: CC.OO i UGT. Sigurno ne slučajno. Španjolska je dugo zahvaćena recesijom, te vrlo sporo napreduje na putu izlaska iz krize. Nezaposlenost naročito pogađa mlade, a neophodne reforme su bile popraćene velikim, uličnim štrajkovima koji su ponekad prerasli u krvave ulične sukobe.

Ravnoteža kapitala i rada!

U osvrtu na ovu Konferenciju i poruke koje su od najvažnijih dužnosnika EU odaslane radnicima i sindikatima, može se reći da je ona više označila budućnost sindikata u EU nego što je slavila učinjeno u prošlih, 40 godina. Novo vrijeme za ekonomije, novo vrijeme za radnike donosi potrebu prilagodbe, nove akcije, koje su obilježene većom uključenošću sindikata. Iako je stalno naglašavano da su Europski sindikati stalno sudjelovali u izgradnji europskog socijalnog modela radom u mnogim odborima i komisijama, da je europski socijalni model slika i težnja europskih sindikata, naglašena je potreba da se ostvari još veća i bolja suradnja sa sindikatima na prevladavanju teškoća u izlasku iz krize. Europski socijalni model je rezultat rada svih socijalnih partnera, te predstavlja, kako je rečeno, jedini put u život.
Prisustvovanje tako visoko rangiranih dužnosnika EU na Konferenciji i njihovi opsežni prijedlozi za budućnost, demantiraju teze da je Europa odustala od brižno građenog socijalnog modela. Sve nade liberalnih kapitalista i financijskih špekulanata da će pokoriti socijalnu Europu ova Konferencija poništava.
Socijalna Europa ide dalje, a Hrvatska joj ide u susret. Prepoznaju li ključni akteri u Hrvatskoj put kojim ide Europa? Kako će u budućnosti izgledati Hrvatski socijalni model, obzirom da i Hrvatska prolazi dugotrajnu ekonomsku krizu? Hoće li Sindikati u Hrvatskoj slijediti put Europskih sindikata ili će pokleknuti pod bremenom nezaposlenosti, dugova i teškoća? Kako iskoristiti naklonost europske politike u obnovi i izgradnji hrvatskog socijalnog modela? Uskoro, ulaskom u EU, radnicima i Sindikatima će biti širom otvorena vrata svih tijela EU. U njima će, dapače i sami sudjelovati. Stoga u nadolazećim vremenima treba birati one koji su dokazani sljedbenici europskog socijalnog modela, koji ga razumiju i žele u Hrvatskoj. Sve drugo bilo bi za radnike i sindikate u Hrvatskoj dodatna prijetnja i potvrda da se europska socijalna politika provodi nedosljedno i neuravnoteženo u odnosu na proklamirano. Partnerski odnos, sektorski dijalog, okviri za pregovore, sve to, može riješiti neravnotežu između rada i kapitala. Stalno popuštanje da bi se privukao kapital, a nedobivanje ništa zauzvrat, radnike će odvesti u roblje, a sindikate u povijest.
Ravnoteža, samo ravnoteža rada i kapitala uz stalni socijalni dijalog je jedini pravi put!

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu