English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Iza radnika treba stajati jak sindikat

Ne živimo u svijetu apsolutne pravde, savršenog prava i morala, već u svijetu koji leži u zlu, u svijetu nepravedne pravde, nemoralne etike, zakonitog bezakonja. Moramo se naviknuti da živimo s nesavršenim ljudima. Zato nam je potrebna ljubav, trpljenje, mudrost, hrabrost, blage riječi i jaki argumenti – piše profesor R. Bigović u članku “Moral i poslovanje: Vjera u vrijeme krize.”
On kaže da je ljubav prema materijalnom blagu paralizirala svaku ljubav prema istini i dobru. Svuda surova natjecanja, gdje uspjeh jednih znači poraz drugih ili moć jednih strah drugih. Povijesno iskustvo govori da su velike “krize” istovremeno i velike “šanse” za preporod i preobražaj. U vrijeme kršćanskih blagdana obično se potežu teme etike i morala, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu. Jedni tvrde da moralu nije mjesto u poslovanju, drugi da je isplativost morala mjerljiva čak i u novcu.

Globalizam je prerastao u nemoralan sistem

Profesor M. Miljević, autor knjige “Poslovna etika i komuniciranje”, tvrdi da nema uspješne kompanije na dugi rok bez morala. Ali u zemlji u kojoj se želi sve preko noći postići, u takvim slučajevima nema mjesta moralu. Što obilježava moralnu organizacijsku praksu? Miljević kaže da su to: pravda, pravednost, milosrđe, moralne vrijednosti u poslovnim odnosima, zadovoljstvo, korist i usavršavanje.
– U našim korporacijama se ne mogu primijetiti ove vrijednosti. Slična je situacija u svim zemljama bivše SFRJ. U razvijenim europskim zemljama postoje jasne obaveze i dužnosti, a iza radnika stoji jak sindikat – kaže Miljević.
Miljević dodaje da u poslovnom svijetu moral mora operirati s deset univerzalnih kategorija: vrijednosti, ideal, vrlina i porok, dobro i zlo, moralni duh, savjest, stid i krivica, sloboda, moralna odgovornost i sreća. S druge strane, globalizam ne samo da ne vodi računa o etici, već je prerastao u nemoralan sustav: – On je manifestacija sofisticiranog oblika fašizma. Moć, naime potječe iz jednoga centra, koji određuje kako će se, gdje i što proizvoditi, kakve bi uvjete za to trebalo osigurati, pa se čak i ratom odlučuje o uvođenju “demokracije” u pojedine zemlje.

Kakvu alternativu ima radnik u Hrvatskoj?

U svijetu se vrijednost korporacija stvara stotinu godina, a kod nas za godinu dana. U takvim okolnostima ne možemo govoriti o moralu – tvrdi Miljević, i nastavlja, “danas je sve usredsređeno na proizvodnju materijalnog bogatstva, gdje se gubi humana dimenzija. Da li su genetski modificirana hrana i organizmi humani? Da li je bila moralna privatizacija u Hrvatskoj? Da li je bilo moralno da se u tom procesu pojedinci obogate i da nikome nisu dužni položiti račun odakle im novac za kupovinu poduzeća? Kakva je zaštita trudnica u Hrvatskoj? Praksa je da se trudnicama uručuju otkazi, a da se prilikom zapošljavanja žene obvezuju da neće zatrudnjeti dvije ili tri godine. A to je najintimniji dio čovjekova svijeta. Uz to, roje se parole o potrebi podizanja nataliteta. Da li je moralno da roditelji rade od “jutra do sutra” i nemaju nikakve kontrole nad djecom? Nema morala bez slobode. Kakvu alternativu ima radnik u Hrvatskoj? Može da bira – da sluša ili da ne radi! U javnom sektoru – ili da bude član neke (vladajuće) stranke ako hoće posao, ili da nema posla. S ovolikim brojem nezaposlenih nije moguće govoriti o moralu, a bez toga nema ni promjena, niti napretka.”

Onaj tko privatno nije moralan, ne može to biti ni u poslu

Posljedice nemoralnog poslovanja su, kako kaže profesor, nehumani proizvodi i usluge, i podsjeća na prodaju nedovoljno ispitanog cjepiva za svinjsku gripu. Miljević ističe da nije dovoljno samo propisivati moralne kodekse, koji su u posljednje vrijeme česta pojava, nego ih treba primijeniti u praksi. On kaže da se od kompanija kojima je cilj da što prije izvuku profit ne može očekivati humani odnos prema pojedincu i želja da se radnik osjeća dobro i sretno. Prema njegovom mišljenju, onaj tko privatno nije moralan, ne može to biti ni u poslu.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu