English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Izborne manipulacije s „blokiranima“
Građani i trgovačka društva koji se danas identificiraju samo s pridjevom "blokirani"  predstavljaju ne malu, posebno ranjivu društvenu skupinu, koju su do sada "rješavale"  sve prethodne Vlade, a njihov broj, iz dana u dan sve je veći. Sve je počelo donošenjem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12, dalje u tekstu: Zakon), čija je primjena započela 1. 1. 2011. godine. Kako je tada najavljivano iz resornog ministarstva, bio je to "iznimno važan i sveobuhvatan projekt"  kojim je promijenjen do tada važeći način provođenja ovrhe, a njegovi su glavni ciljevi bili uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, te "povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika" . Kao što je vidljivo, cilj donošenja ovog Zakona bio je, kao i mnogo toga danas, na strani jačega i on je, uskoro je bilo vidljivo, danas u potpunosti ispunjen. Ovaj je Zakon došao u vrijeme kada je nastupila recesija i kriza, kada su se građani mahom osvješćivali u nevjerici, što se to događa s njihovim životom.Ta nevjerica je, nažalost, postala surova i licemjerna stvarnost koja stalno ostaje po strani, odnoseći živote i ljudske sudbine. Iako već sedam godina blokada predstavlja noćnu moru rijetkih koji još zarađuju minimalac i kakve-takve plaće, o "blokadi"  se uglavnom govori u predizborno vrijeme, kada blokirani dobiju puno nerealnih obećanja. No, stvarnost je pokazala da zakoni vrijede i primjenjuju se samo na hrvatske građane kojima se oduzima i ono malo što zarade, dok se za bogate gospodarstvenike donose i primjenjuju posebni zakoni, doneseni sa svrhom da zaštite njihovo bogatstvo. Kada prođu izbori, redovito i opet, broj blokiranih i njihov dug poraste.

Tko su blokirani?

Blokirani hrvatski građani su obični ljudi, iz našeg susjedstva, dužni jer nemaju novca, u većini nemaju ni posla da novac zarade, pa nemaju niti načina da izađu iz duga, a Zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav prema dužnicima i prema vjerovnicima, niti mu je osnovni cilj da ponudi izlaz  "blokiranih"  iz blokade. Prema analizi FINE, oko 70% blokiranih hrvatskih građana nema posla, što govori da će ovi građani provesti dio svog života u blokadi zajedno sa svojim obiteljima. A život u blokadi češće je gori od života iza rešetaka, jer na slobodi treba zaraditi za golu prehranu, ona nije besplatna, a dug "pojede"  novac prije kupnje hrane. Mnogi blokirani, njih oko 10 000 ostavili su za sobom blokirane račune i nakon smrti. Da je to danas uistinu najveći, ne samo gospodarski, nego i socijalni problem, političari shvate samo u predizborno vrijeme. A obećanja dana ovoj ranjivoj skupini u predizborno vrijeme, donijela su kroz godine samo nove blokade i ljudske nesreće. Obavljane su "razne intervencije"  u obliku djelomičnog otpisa, ali je Zakon ostao na snazi. Zakon, koji je trebao rješavati problem je kroz šest godina primjene multiplicirao broj blokiranih hrvatskih građana i poduzeća i duga.

Kretanje blokiranih građana po godinama
- Prosinac, 2010. godine ukupno 25 000 blokiranih građana (prosječan dug po blokiranom oko 70 000,00 kuna
- Siječanj, 2011. godine blokirano 77 911 građana (prosječan dug po blokiranom 77255,00 kuna)
- Ožujak 2012. godine u blokadi je 212.317 građana s ukupnim dugom od 13 milijardi kuna
- Prosinac, 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, s ukupnim dugom od 23,82 milijarde kuna
- Studeni 2014. godine u blokadi je 322.500 građana s ukupnim dugom od 31,06 milijardi kuna
- Kolovoz 2015. godine u blokadi je 317.070 građana sa ukupnim dugom od 34,63 milijarde kuna
- Siječanj 2016. godine u blokadi je 323.887 građana, s ukupnim dugom od 35,80 milijardi kuna
- Siječanj, 2017. godine u blokadi je 328.977 građana, a njihov je ukupni dug iznosio 41,36 milijardi kuna.
Iz navedenih podataka (iz izvješća FINE ) je vidljivo da je broj blokiranih građana u proteklih šest godina (od kada je Zakon u primjeni) povećan više od 13 puta, a da je njihov ukupni dug porastao za više od 23 puta. Iz tih podataka je vidljivo da način rješavanja duga blokadom računa ostavlja u trajnom siromaštvu 330.000 blokiranih građana i njihovih obitelji, a da kroz vrijeme njihov dug ne pada, nego raste gotovo dvostruko brže od rasta blokiranih. Iz analize podataka koju je izradila FINA, Grad Zagreb (kao županija) prednjači po broju blokiranih građana. U Gradu Zagrebu je prema posljednjim podacima bio 63.121 blokirani građanin, ili 7,99% ukupnog stanovništva (11,75% radno sposobnih građana) s ukupnim dugom od 12,01 milijarde kuna, odnosno, gotovo trećina ukupnog duga blokiranih hrvatskih građana.
Učinci Zakona o stečaju potrošača
Donošenjem i primjenom Zakona o stečaju potrošača (NN 100/15) u izbornoj godini, očekivalo se da će njegovi učinci donijeti olakšanje blokiranima i smanjiti njihov broj. Za provođenje ovog Zakona ovlaštena je FINA (a kod nepostizanja Sporazuma, Sud), a njegova je primjena započela od 1. 1. 2016. godine. Cilj ovog izvansudskog postupka stečaja potrošača koji je započela provoditi FINA, bilo je sklapanje izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Sam je Zakon prilikom donošenja podržan i od sindikalnih središnjica, te je najavljivan kao "spas"  za dužnike i jedan od najboljih načina za izlazak građana iz blokade i dužničkog ropstva.
Praksa provođenja ovog Zakona u proteklih 15 mjeseci nije opravdala očekivanja. Iz podataka koji su dostupni na stranicama FINE vidljivo je da je kroz sustav provedbe stečaja potrošača prošlo samo 849 građana, fizičke osobe i 3 fizičke osobe koje obavljaju djelatnost (obrt), da ih je najviše (445) prošlo kroz postupak u Zagrebu, da je ukupni iznos prijavljenih obveza iznosio nešto više od 0,53 milijarde kuna. Od ukupnog broja postupaka stečaja potrošača koje je provela FINA, čak 521 postupak je završio na sudu, jer nije postignut Sporazum između potrošača i vjerovnika. Tako se agonija dužnika nastavlja dalje i umjesto "novog početka"  postaje agonija bez vidljivog kraja i završetka.
Uz blokirane fizičke osobe (hrvatske građane), početkom 2017. godine bilo je blokirano i 29.056 pravnih osoba s ukupnim dugom od 16,52 milijarde kuna. Opet u ovoj vrsti blokade prednjači Zagreb, na koji otpada 38,9% blokiranih pravnih osoba s ukupno 6,4 milijarde duga.

Kvaliteta života "blokiranih"  hrvatskih građana

Kao što su svojim transparentima upozorili blokirani, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca 2016. godine, život u blokadi je život bez dostojanstva, bez temeljnih ljudskih sloboda, to je život u trajnom siromaštvu koji pogađa ne samo dužnike nego i članove njihovih obitelji, a naročito stare, nemoćne i maloljetnu djecu. Stoga je život u blokadi život bez perspektive, koji se ne događa slučajno, nego u skladu s važećim zakonima u kojima čak niti Ustavni sud nije našao neustavne odredbe. To, da je 330.000 dužnika i njihovih obitelji zarobljeno u prezaduženosti i siromaštvu, da je u proteklo vrijeme provođenja Zakona provedeno više od 20 milijuna ovršnih postupaka, to da očekivani rezultati od Zakona o stečaju potrošača ne daju rezultate i to da je ukupni dug blokiranih fizičkih i pravnih osoba preko 60,00 milijardi kuna, jest činjenica koja izgleda, ne brine previše ni političare, ni pravosuđe, ni zaštitnike ljudskih i socijalnih prava, ni javne pravobranitelje, a još manje institucije koje provode ovrhe. Na ovrhama koje se provode na temelju Zakona, su neki izgradili poslovna carstva i otimajući iz usta gladne djece znatno ojačali svoj financijski položaj. Čini se da su upravo zbog toga ovrhe koje zadužene građane vode u blokadu prešutno odobrene od svih pravosudnih i državnih institucija i s tim povezanog odvjetničkog i javno-bilježničkog lobija, jer je iz dosadašnje primjene Zakona vidljivo da isključivo oni od toga imaju koristi. Dogovor između dužnika i vjerovnika bi i bio moguć kada ovi lobiji ne bi stajali između njih sa svojim "zakonitim"  potraživanjima, kada bi usluga za blokirane bila temeljena na interesu dužnika i vjerovnika, a ne na lošem zakonodavstvu koje omogućuje sustavnu pljačku vlastitog naroda.

Vrtić za pse važniji od blokiranih hrvatskih građana

Iz naprijed navedenih podataka je vidljivo da je početkom ove godine bilo blokirano gotovo 330.000 hrvatskih građana i oko 30.000 pravnih osoba, odnosno, poslovnih subjekata, a da je njihov ukupni dug iznosio oko 60.0 milijardi kuna. Uzimajući u obzir članove obitelji, može se pretpostaviti da je u dužničkom ropstvu trenutačno oko milijun građana Hrvatske. Od ukupnog duga i blokada, najzaduženiji je Grad Zagreb, na koji otpada oko 19,0 milijardi kuna, ili gotovo tri godišnja gradska proračuna. Predizborno je vrijeme i očekivalo bi se da će blokirani bar sada dobiti nadu da je život bez blokade izgledan i moguć. Olakšanje bi bilo moguće kada bi za njih bilo socijalne osjetljivosti u njihovom gradu, te kada bi se novac za komunalne naknade i režijske troškove prikupljao predanim radom 24.000 gradskih službenika i namještenika (bez troškova FINE, javnih bilježnika i odvjetnika), kada bi se smanjile razne naknade za komunalne usluge i kada bi se prirez u Gradu trošio prioritetno na građane koji ga uplaćuju. No, Grad Zagreb je samo istaknut zbog najvećeg udjela u "blokadi", ali je slično i u drugim dijelovima Hrvatske. Od niza predizbornih aktivnosti kojima se "privlače"  građani, izgleda da je najapsurdnija aktivnost koja privlači vlasnike pasa u Gradu, otvarajući prvi vrtić za pse. Građani Grada Zagreba su humani ljudi koji vole životinje. I "blokirani"  također imaju pse. Svi žele da i životinje u Gradu budu sretne, ali bi ipak prioritet trebalo dati na sreću i blagostanje stanovnika Grada Zagreba. Stoga je lijepo čuti da je Zagreb dobio prvi vrtić za pse, ali je tužno kad se zna da mnogi blokirani hrvatski građani ni svojoj djeci ne mogu priuštiti vrtić, igračku ni topli obrok u školi, ni more ni skijanje ni engleski, ni glazbu, ni sport, jer danas se sve to plaća. Ostaje pitanje hoće li opet blokirani građani naglo ući u fokus, hoće li i za njih kao i za Agrokor preko noći osvanuti LEX BLOKIRANI, ili će se opet, nakon silnih obećanja i manipulacija, poslije izbora potvrditi vječna istina: "Psi laju, a karavane prolaze". 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: