English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Politika nove Vlade - Nerealna očekivanja od porezne reforme

Formiranje Vlade predvođene Andrejom Plenkovićem dočekano je s olakšanjem i odobravanjem. Hrvatska je gotovo godinu dana mučena neuspjelim eksperimentom kojem je razarajući ton davao bivši čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, zatucanim i isključivim stavovima. Umjesto njega došao je pristojan čovjek koji je iz Vlade uklonio radikalne desničare i u javnosti nije istrčavao s iritirajućim izjavama. Postavlja se pitanje je li ta uglađena fasada dovoljna da Hrvatsku izvuče iz teškoća?

Kriza nije prevladana

Stvar je u tome da gospodarska kriza u Hrvatskoj nije prevladana. S dosta pompe dočekana je vijest da je bruto društveni proizvod u posljednjem tromjesečju porastao 2,9 posto, štoviše, naglašava se da je to najveći porast u okviru Europske unije. Kad se malo bolje pogleda struktura tog porasta, tada nema pretjerano velikog razloga za optimizam. Bruto društveni proizvod porastao je zbog uspješne turističke sezone i povećanja potrošnje. Što se tiče turizma, opće je poznata stvar da je riječ o nepredvidljivoj grani. Nama je išlo naruku to što se turističke zemlje, počevši od sjevera Afrike pa do Turske i Francuske suočavaju s problemima zbog terorizma i nestabilnosti. To što je ova sezona u Hrvatskoj bila dobra, ne znači da će tako biti i iduće godine. A što se tiče povećanja potrošnje, do nje je došlo jer potrošači s više optimizma gledaju na budućnost pa posežu u svoje zalihe. A te zalihe, zbog toga što Hrvatska uvozi sve i svašta, najvećim dijelom završit će u stranim džepovima.

Spas u poreznoj reformi?

Vlada je svoj mandat počela s opće poznatim floskulama o potrebi smanjenja nameta i poboljšanju poduzetničke klime, povećanju investicija, otvaranja novih radnih mjesta, demografskoj obnovi i stvaranju učinkovite državne uprave. Jedini konkretni potez je porezna reforma koja počiva na prilično dubioznim postavkama. Jedna od najvažnijih primjedbi je ona koja govori o socijalnoj neosjetljivosti, štoviše, nepravednosti te reforme. U zemlji u kojoj je sve veći jaz između golemog broja siromašnih i malog broja bogatih povlače se potezi kojima visoka primanja postaju sve veća, a oni koji imaju malo ili ništa, ne dobivaju ništa. U tome se ide toliko daleko da se ionako visoke povlaštene mirovine dodatno povećavaju.
Isto tako postavlja se pitanje hoće li rasterećenje poduzetništva zaista dovesti do oživljavanja gospodarskih aktivnosti i investicija. Namjere su dobre, no ekonomija je voćka čudnovata. Kad je svojedobno doprinos za zdravstvo smanjen sa 15 na 13 posto, podaci na kraju godine pokazali su da nije otvoreno ni jedno radno mjesto, ali je zato imovina bogatih još povećana. A u zdravstvu su se stvorili novi problemi zbog nedostatka sredstava pa je stopa ponovno povećana na 15 posto. Tko kaže da se to i ovaj put neće dogoditi?
Sama porezna reforma neće stvar pomaknuti s mrtve točke. Potrebni su daljnji konkretni zahvati, no oni se, bar zasad, ne vide.
Situacija bi se u ovoj godini mogla pogoršati. Proračun je na temelju podataka o porastu bruto društvenog dohotka prenapuhan, a s obzirom na to da taj porast, kao što vidimo, počiva na klimavim nogama, bit će možda potrebna dodatna zaduživanja i to u situaciji kada nam i sama otplata kamata predstavlja veliki problem.

Pravosuđe – rak-rana

Jedan od zahvata koje treba poduzeti je sređivanje stanja u pravosuđu, no na tom području se godinama ništa ne mijenja. Štoviše, kao da stvari postaju još gore. Član aktualne Vlade javno govori o tome da Ustavni sud treba raspustiti jer on predstavlja opasnost za Hrvatsku. Zaista, u tom sudu sjedi sudac javno optužen za primanje mita od 200.000 eura, a drugi za još veći iznos, da bi Ustavni sud poništio presudu jednom od najvećih hrvatskih kriminalaca.
Naši sudovi donose presude koje su u najmanju ruku bizarne. Tomislav Horvatinčić je osuđen na uvjetnu kaznu jer je ubio dvoje ljudi, a bakica iz nekog sela odrobijala je četiri dana jer nije platila naknadu za odvoz smeća. Postavlja se pitanje je li zemlja s takvim pravosuđem interesantna stranim investitorima? Bojimo se da oni Hrvatsku zaobilaze u širokom luku. Uostalom, to potvrđuje i praksa. Investicije iz godine u godinu padaju, u posljednje vrijeme rapidno.
S politikom nove Vlade ostvareni su do sada mali pomaci koji ne obećavaju neke velike rezultate. Osim porezne reforme potrebne su mnogo ozbiljnije mjere.

     

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu