English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima - Radnici ili robovi!?

Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima, osmišljen je radi agencijskog fleksibiliziranja rada. Posrijedi je akt kojim se iz Zakona o radu izdvajaju odnosi vezani uz manje, jeftinije i kraće poslove. Radnici na takvim zaposlenjima izgubili bi mnoga prava koja ostali još uspijevaju zadržati. Problem je i širi od toga. Sudeći po međunarodnom iskustvu, takvo zakonodavstvo u praksi biva zloupotrijebljeno od mnogih poslodavaca, pa se među privremene i povremene poslove skrivaju razni poslovi koji ni po čemu ne bi trebali spadati u predviđeni krug.

Slovenci odbili takav zakon

Slovenija je takav zakon odbila 2010. na referendumu, a hrvatski zakonski prijedlog izgleda još gore od slovenskog. U Njemačkoj, koja radno zakonodavstvo za mini-poslove ima već 10 godina, a koriste se najviše u ugostiteljstvu, trgovini, prometu, uslugama poput čišćenja - krše se prava. Radnicima u tom sektoru dohodak kontinuirano pada, a količina rada „na crno“ raste, što znači da se profit izvlači mimo državne regulative. Tako se procjenjuje da u Njemačkoj danas oko četiri milijuna domaćinstava upošljava kućansku ispomoć, dok ih je prijavljeno samo oko 200 tisuća.

Poslodavci objeručke „za“
Vlasnici poduzeća podržavaju formu mini-poslova jer mogu maksimalno uvjetovati visinu nadnice, pogotovo u uvjetima krize. Usput često ne plaćaju poreze ni doprinose, pa radikalno smanjuju trošak rada. Ovakav zakon značio bi novu snažnu afirmaciju i nametanje moći kapitala. Radnici su pak prisiljeni posve se prilagoditi zahtjevima fleksibilnosti u pogledu vremena, prostora i radničkih normativa. Radničko vrijeme na poslu tako postaje amorfno i nedefinirano, a radnici gube mogućnost da si normalno planiraju život.

Tvrtka postaje surogat za obitelj

Radnici nemaju pravo da sudjeluju u kreiranju svog radnog vremena, a poslodavce nije briga ima li radnik obitelj ili druge obaveze osim posla. Ispada da izvršna vlast na radnika gleda isključivo kao na predmet kojem je jedina svrha postojanja rad da bi stvarao što veće nove vrijednosti za vlasnike kapitala. Kod pretjerane fleksibilnosti, pogotovo mladi, ne stignu stvarati obitelj, tvrtka im postaje surogat za obitelj.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu