English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Za reformu zdravstvenog sustava nužan je bar minimalni društveni konsenzus
Može li preko 333.000 tisuće potpisa, peticije, biti dovoljno da Saborska većina, slijedom svoje savjesti a ne partijske stege, vrati paket zakona i Strategiju iz sustava zdravstva Vladi RH na usaglašavanje svih zainteresiranih subjekata. To se pitanje postavlja nakon što su predstavnici četiriju sindikalnih središnjica predali u predsjedniku Sabora desetak kutija sa ukupno 333.768 potpisa hrvatskih građana.

Štednja novca na račun osuguranika
Uzmimo samo primjer Nacionalne strategije zdravstva, iz koje se ne vidi što se njome hoće dobiti i što će to biti bolje? Da li je to samo prikaz, i to manjkav, aktualnih problema i "popis" koraka koji će se poduzimati u "narednom razdoblju"? Ili pak je predložena Strategija i s njom paket zakona usmjerena prvenstveno na smanjivanje zdravstvenih usluga i "štednju" novca i to na račun osiguranika.

Koliko danas dobivamo za izdvojeni novac?
Predloženi zakoni u prvom redu usmjereni su "krivulju potrošnje", a o novoj zdravstvenoj "ponudi" nema ni govora. Trebali bi pogledati i zapitati se: koliko danas dobivamo za izdvojeni novac? Po ocjeni sindikata - premalo. Sustav zdravstva je mjesto vrlo velike nejednakosti građana, a predloženi zakoni tu će nejednakost i povećati. Neprihvatljivo je da pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i kvalitetni lijekovi ovise o financijskoj moći pojedinca. Danas građani Hrvatske za korištenje prava iz osnovnog obveznog zdravstvenog osiguranja plaćaju: doprinos na plaće, administrativnu pristojbu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dopunsko zdravstveno osiguranje ili participaciju, a sutra će plaćati i za lijekove s dopunske liste! Time će siromašniji građani i kronični bolesnici, a takvih je sve više, biti u situaciji da zanemare pravodobno odlazak liječniku i vlastito liječenje.

Angažman liječnika u privatnoj praksi!
Za sindikate je također neprihvatljiva pozicija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. HZZO treba pozicionirati kao nezavisnu instituciju (slično funkciji HNB-e u odnosu na banke), a sredstva HZZO-a izdvojiti iz državne riznice. Isto tako je neprihvatljiv angažman liječnika javnog zdravstva u privatnoj praksi jer usmjerava pacijente u privatnu praksu pod izlikom brže usluge u javnom zdravstvu (dijagnostički postupci, obrada pacijenata, medicinska usluga), povećava liste čekanja te pridonosi indirektno prelijevanju javno-zdravstvenog novca u privatne džepove.

Strategija - urediti sustav, potom zakoni
Bilo bi dobro da se prije rasprave o predloženim zakonima raspravi i usvoji srednjoročna i dugoročna Strategija; uredi kroz standardizaciju zdravstveni sustav; uvede sustav praćenja učinkovitosti zdravstvenih ustanova; uvede elektronička zdravstvena kartica - pa tek onda da se raspravlja o pojedinim zakonima. Naravno, ne na način kao što se to dogodilo sa formiranjem radne grupe za zdravstvenu reformu, gdje su sindikati izigrani, zapravo onemogućeni da sudjeluju i daju svoj doprinos u oblikovanju i Strategije i zakona. Samo deklarativno opredjeljivanje javnih vlasti o značaju socijalnog dijaloga o pitanjima od općeg javnog interesa gubi na vjerodostojnosti.
Sindikat usluga UNI-Cro je u proteklih mjesec dana uspio prikupiti oko 15.000 potpisa svojih članova, što držimo velikim uspjehom i posljedicom dobrog rada udruženih sindikata.
U prilogu iznosimo pregled prikupljenih potpisa po udruženim sindikatima.

1. Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti - 4.908
2. Hrvatski sindikat pošta - 4.395
3. Hrvatski sindikat telekomunikacija - 2.448
4. TEHNOS Strukovni sindikat radnika HEP-a - 1.200
5. Sindikat radnika Odašiljača i veza - 742
6. Privredna banka Zagreb (1.500 HUS) - 257 (1.453)
7. Sindikat zaštitara Hrvatske - 85
8. Sindikat radnika EUREST Hrvatske - 50
9. Sindikat VIPnet-a (nisu imali obvezu) -
Ukupno: 15.538
Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu