English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Od 2030. dobna granica za mirovinu raste prema 67 godina

Od 2030. dobna granica za mirovinu raste prema 67 godina

Nova mirovinska reforma koju predlaže Vlada RH uskoro ide u redovitu saborsku proceduru. Bit će dva čitanja, a primjena zakona važit će od 1. siječnja iduće godine. Osnovna izmjena bit će podizanje dobne granice sa sadašnjih 65 na 67 godina starosti da bi se ostvarila puna starosna mirovina. Tako će rođeni nakon 1971. raditi do 67 godina pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. I dalje ostaje usklađivanje mirovina dvaput godišnje.


Prijelazno razdoblje

Za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 67 godina, predviđeno je prijelazno razdoblje od 2030. do 2037. godine u kojem će se dobna granica povećavati za tri mjeseca godišnje. Ženama se i sada postojećim zakonom postupno povećava radno doba do 65 godina života. Tako se Hrvatska novim zakonom pridružuje brojnim članicama EU koje su već uvele dobni cenzus od 67 godina ili će to uskoro učiniti. To su: Norveška, Finska, Francuska, Poljska, Njemačka, Italija, Velika Britanija, Irska, Island. Godina 2030. je i suviše daleko da bi se mnogi osjećali opterećenje s dobnom granicom od 67 godina, budući će se i Zakon o mirovinskom sustavu do tada još više puta mijenjati.

Ostaje usklađivanje mirovina

Nova mirovinska reforma (zasad samo prijedlog) predviđa usklađivanje mirovina dva puta godišnje, s izuzetkom povlaštenih mirovina. Prema najavi ministra rada i mirovinskog osiguranja Miranda Mrsića, usklađivanje 165.000 povlaštenih mirovina uslijedilo bi tek nakon što Država smanji proračunski deficit ispod tri posto i BDP poraste tri kvartala zaredom u iznosu od dva posto. Te povlaštene mirovine će se razdvajati na dva dijela – mirovine ostvarene po posebnim propisima i mirovine ostvarene po općim propisima. O tome će svi korisnici ovih mirovina dobiti Rješenja tijekom iduće godine. Ministarsto rada procjenjuje da će izuzimanjem povlaštenih mirovina iz uskalđivanja doći do materijalne uštede u mirovinskom fondu: 2014. godine 100, a 2015. godine čak 190 milijuna kuna.

Mogućnost prijevremene mirovine

Prema prijedlogu novog Zakona o mirovinskoj reformi,  najbolje će proći 8.000 radnika koliko ih je sad, koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža. Oni će ići u mirovinu bez ikakvog penaliziranja (umanjenja), što do sada nije bio slučaj.
No, lakše će do mirovine i radnici iz gospodarstva koji ostanu bez posla nakon stečaja tvrtke. Nakon dvije godine provedene na burzi rada, Država će i njima omogućiti odlazak u prijevremenu mirovinu bez penalizacije, budu li imali dovoljno godina života. Također će i osiguranici drugog stupa imati povoljniji uvjet za odlazak u mirovinu. Njima će se priznati poseban dodatak na mirovinu (4 – 27 %) što dosad nisu imali.

Isplata mirovina putem računa

Ubuduće će se mirovine isplaćivati isključivo preko računa u banci ili pošti, a tko želi zadržati isplatu mirovina na kućnu adresu, morat će platiti takvu uslugu iz vlastitog džepa (2 posto provizije). Dosad je država plaćala za takve usluge pošti za 190.000 umirovljenika kojima su poštari donosili mirovine kući. Od iduće godine takve pogodnosti imat će samo slijepe osobe i teški invalidi, i tamo gdje nema poštanskog ureda.

Kada u mirovinu po novim pravilima?

Produljenje radnog vijeka glavna je promjena koju donosi aktualna mirovinska reforma. Pravo na punu starosnu mirovinu, umjesto sa 65 godina ubuduće će se ostvarivati sa 67 godina starosti. Produljenje radnog vijeka uvodit će se postupno od 2031. godine, a u potpunosti će se primjenjivati na generacije koje su rođene nakon 1971. godine
Produljenje radnog vijeka do 67. godine starosti za sve osiguranike neovisno o spolu nastavit će se na proces ujednačavanja radnog vijeka muškaraca i žena koji je počeo 2009. Naime, izjednačavanje radnog trajat će do kraja 2029., do kada će i žene u punu mirovinu sa 65 godina. Nakon toga svima će se radni vijek postupno povećati za još dvije godine.
Novo prijelazno razdoblje trajat će od 2030. do 2038. godine, tijekom kojeg će se generacijama rođenima između 1966. i 1971. postupno povećavati dob za odlazak u mirovinu.
U tom osmogodišnjem razdoblju radni vijek će se povećavati svake godine za tri mjeseca. Tako će oni koji su rođeni 1966. punu starosnu mirovinu steći sa 65 godina i 3 mjeseca, a generacija rođena 1971. u mirovinu će sa 66 godina i devet mjeseci. S punih 67 godina u starosnu mirovinu ići će svi koji su rođeni nakon 1971. godine.

S koliko godina će odlaziti u mirovinu generacije koje je zahvatila nova mirovinska reforma?
Rođeni 1966. – 2031. sa 65 godina i 3 mjeseca života

Rođeni 1967. – 2032. sa 65 godina i 6 mjeseci života,
Rođeni 1968. - 2033. sa 65 godina i 9 mjeseci života,
Rođeni 1968. – 2034. sa 66 godina života,
Rođeni 1969. – 2035. sa 66 godina i 3 mjeseca života,
Rođeni 1970. – 2036. sa 66 godina i 6 mjeseci života,
Rođeni 1971. – 2037. sa 66 godina i 9 mjeseci života,
Rođeni 1971. - 2038. sa 67 godina.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu