English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Jesen stiže - problemi se gomilaju

Privatno vlasništvo nakalemljeno na naš plemenski mentalitet, u kojem se pljačka smatra prihvaćenim društvenim ponašanjem, dovelo je do pustošenja koje se može usporediti samo sa osmanlijskim haračenjem na našim prostorima.

Nakon ljetnog opuštanja stigla nam je jesen i suočavanje s realnošću. Peta godina krize približava se kraju a pomaka nema. Krajem srpnja broj nezaposlenih iznosio je 316.246 što je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec kada je nezaposlenih bilo 298.690 povećanje od 5,9 posto. Smajuje se industrijska proizvodnja i izvoz, a najoptimističnije prognoze govore da ćemo ove godine ostvariti porast bruto-društveni proizvoda od 0 posto. Oni koji na stvarost ne gledaju kroz ružičaste naočale predviđaju dalji pad bruto-društvenog proizvoda od 1,5 do 2 posto. Od investicija koje će otovoriti nova radna mjesta nema ni taga ni glasa. Lošim vjestima time nije kraj. Ako ne uspije prodaja državne imovine i davanje autocesta u koncesiju, Hrvatska neće moći vratiti dugove. Morat će usljediti dalje rezanje plaća i smanjenje mirovina. Naime, već u prvom polugodištu prebačen je planirani godišnji deficit proračuna

Podcijenili smo veličinu teškoća

Sadašnja vlast okrivljuje bivšu da je stvorila sve postojeće probleme i u nasljedstvo ostavila zemlju u ruševinama. Opozicija na sav glas govori o nesposbnosti sadašnje garniture koja zemlju gura u konačnu propast.  Iza svih tih uzajamnih opužbi krije se činjenica da je tranzicija nekadašnjeg gospodarskog sustava u tržišni mnogo teža nego što smo mislili. Sve pogreške koje su se mogle učiniti, učinjene su. Naivno se mislilo da će preslikavanje formi razvijenog  kapitalizma samo po sebi dovesti do blagostanja. Privatno vlasništvo nakalemljeno na naš plemenski mentalitet, u kojem se pljačka smatra prihvaćenim društvenim ponašanjem, dovelo je do pustošenja koje se može usporediti samo sa osmanlijskim haračenjem na našim prostorima.
Koliko   forma učinkovita u uređenim gospodarstvima može u našoj praksi dovesti do grotesknih posljedica, pokazuje nam uvođenje nadzornih odbora.
Nije poznat slučaj, bar ne u javnosti, da je ijedan nadzorni odbor spriječio bilo kakvu zlouporabu.
Kada kola krenu nizbrdo ti famozni nadzornici tvrde kako nisu ništa mogli učiniti jer nisu ništa znali. Ispada da jedino što su znali je primanje  mjesečne prinadležnosti. One su ponegdje toliko visoke da običan radnik o njima može samo sanjati. Nadzorni odbori tako postaju mjesta za osiguravanje dodatnih prihoda onih koji su  povezani sa strukturama moći.

Svi za promjene, svi protiv njih

Aktualni razvoj događaja jasno govore da su prijeko potrebne korijenite promjene. O strukturnim i drugim reformama govori se na svakom koraku. Međutim, kada se predloži ili provede bilo kakva promjena, ona se dočekuje na nož. Protivljenje bilo kakvim reformama dio je općeg problema.
Svi govore o investicijama, no kada se želi provesti bilo kakav zahvat, javlja se čitav niz zapreka, počevši od onih adminstrativnih do ekoloških i kvaziekoloških. Zbog svega toga, strane investicije u Hrvatsku uglavnom su se svele na preuzimanje već postojećih tvrtki. Gotovo da ni nema onih koje su otvorile nova radna mjesta.
Kontinuirano se javljaju  stalni pritisci na proračun, počevši od poljoprivrednika do željeznice. Kada se pak pokrenu akcije za poboljšanje porezne discipline, kako bi se taj proračun napunio, ne preza se ni od čega kako bi se te akcije osujetile.
Bezbroj je primjera koji govore o tome da se Hrvatska vrlo sporo mijenja. Kada se uzme u obzir sve ono što se događalo u zadnjih više od dvadeset godina, tada je jasno da će stvaranje uspješnog gospodarstva potrajati. Jednostavno se radi o realnosti s kojom se moramo pomiriti. To bolje sutra, uz manje ili veće nezadovoljstvo, mogu čekati oni koji imaju kakva takva redovna primanja ili, ako je sreće, neki menadžerski ugovorčić. Većina umirovljenika i više od tri stotine tisuća nezaposlenih žrtve su tranzicije. Njihova budućnost je prilično sumorna. Životna zbilja  naime pokazuje da političke, gospodarske i druge garniture nisu dorasle problemima. Nisu sposobne za to  da donesu bilo kakvu smislenu i učinkovitu strategiju izlaska iz krize, već se oslanjaju na sustav pokušaja i pogreške. Ta politika je dovela do toga  da je u zadnjih pet godina kupovna moć stanovnika Hrvatske pala za 30 posto, s time da preokret nije na vidiku.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu