English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Četvrta industrijska revolucija - 10 stvari koje treba znati

Četvrta industrijska revolucija nam kuca na vrata. Ona će u sljedećim godinama radikalno promijeniti zapošljavanje i prirodu rada. Naša se gospodarstva moraju pripremiti na oluju do sada neviđenih tehnoloških i socijalno-gospodarskih promjena koje će utjecati na sustave rada i radikalno će promijeniti naš odnos prema radu.

Ovdje je 10 najznačajnijih smjerova koje je pokrenula ova digitalna revolucija:
1. Digitalizacija gospodarstva nije novi fenomen, ali je dovela do prekretnice. Brak između Big data i robotizacije nagovješćuje novo gospodarstvo i posljedično novi svijet rada.
2. Postoje dvije nove značajne odlike ovog fenomena: jedna je razvoj gospodarstva zasnovanog na radu na platformama, a temeljenog na novim ekonomskim modelima filozofije „pobjednik uzima sve“, a druga je razvoj komunikacije, razmjene informacija među korisnicima (peer to peer). Zajedno sa širenjem digitalnih roba i usluga te odlike stvaraju radikalne inovacije u sustavu rada.
3. Digitalne informacije kao strateški gospodarski resurs su također novi fenomen čiji se počeci mogu pronaći u idejama umreženog društva gospodarstva zasnovanog na znanju, koji su bili popularni u 1990-im godinama.
4. Četvrta industrijska revolucija je ono što mi danas zovemo digitalnom revolucijom. Sastoji se od razvoja informacijskih tehnologija zajedno s robotizacijom, automatizacijom zadatka, Internetom stvari (pametne tehnologije i postupci povezivanja i upravljanja uređaja pomoću interneta), 3D ispisom, automobilima bez vozača, i – u području obrane i borbe protiv terorizma – dronovi, kibernetičko oružje, nadzor, itd. Prva industrijska revolucija se odnosila na parni stroj, druga na elektrifikaciju i masovnu proizvodnju, a treća na kompjutorizaciju.
5. Četvrta bi industrijska revolucija mogla stvoriti nove vrste poslova, nove sektore, nove proizvode i nove usluge (analitičari podataka, tražitelji podataka, arhitekti podataka i programeri).
6. Također bi mogla ubrzati temeljne promjene u načinu rada. Mogli bi se pojaviti novi oblici interakcije između radnika i stroja i nove vrste poslova – na primjer, u odnosu na tzv. „uberizaciju“– koji rezultiraju novim rizicima (veći obim posla, sigurnost i zdravlje na radu, pojačana erozija granice između privatnog i poslovnog života, neusklađenost obrazovanja, diskriminacija, itd.) i učincima na menadžerskoj razini, kao što su novi digitalni menadžment.
7. Digitalizacija također znači uništavanje poslova: povećava se broj poslova koji će se u sljedećih 10-20 godina zbog kompjutorizacije, automatizacije i robotizacije naći u riziku od nestajanja. Iako ne postoji suglasje o tome koliko će točno poslova biti izgubljeno, jasno je kako će njihov broj biti velik.
8. Prema različitim istraživanjima u Europi je u prosjeku 54% poslova u riziku nestajanja. Periferne zemlje u Europi su najviše pogođene uništavanjem poslova zbog kompjutorizacije zapošljavanja. Zemlje s razvijenom širokopojasnom infrastrukturom i e-vještinama radnika, kao i širokim korištenjem interneta i digitalnih javnih usluga vjerojatno će biti manje ugrožene digitalizacijom od zemalja s manje razvijenom digitalnom infrastrukturom.
9. Prijelazi s postojećih poslova na digitalna događat će se na radnom mjestu. To je posebice slučaj s razvojem digitalnih platformi i crowdworkinga (rad putem mrežnih stranica), gdje su radnici iz zemalja s visokom razinom socijalne zaštite dovedeni u nadmetanje s onima iz zemalja s niskom razinom zaštite i iz zemalja u razvoju. Premještanje usluga koje olakšavaju određene platforme ekonomije dijeljenja (sharingeconomy) je također primjenjivo za radna mjesta s visokim vještinama, kao što su računovodstvo, financije itd.
10. Digitalno će gospodarstvo vjerojatno stvoriti pojačano polarizirano društvo koje karakterizira rastuća nejednakost između nekolicine superzvijezda obilježja „pobjednik uzima sve“ i mase „gubitnika“, kao i nestajanje srednje klase uz nestanak i velikog broja poslova srednje razine vještina te rasta nove klase „digitalnih galiota“, koji odrađuju zadatke podjele/unosa/čišćenja/spremanja podataka, čišćenja foruma, slike stanja, itd.
Kako bi se izbjegla situacija u kojoj industrijska revolucija 21. stoljeća svijet baca natrag u društvene uvjete koji podsjećaju na 18. stoljeće, radničke organizacije u mnogim europskim zemljama traže novu socijalnu povelju kako bi se reguliralo digitalno gospodarstvo. No u tome ne smiju biti konzervativni kao što većinom jesu, već također revolucionarni.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: