English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Utjecaj digitalizacije ekonomije na tržište rada?

Sve veće tehnološke promjene i poboljšanja dovode do digitalizacije ekonomije koja sa sobom nosi i promjene u svijetu rada i radnih odnosa. Od takvih utjecaja neće biti i nije pošteđena niti Hrvatska.
I dok se o temi digitalizacije ekonomije i njezinom utjecaju naveliko raspravlja u Europskoj uniji, a u kontekstu poboljšanja stanja na tržištu rada, u Hrvatskoj navedena tema nije ni otvorena, a kamoli da se unaprijed promišlja kako ublažiti njezine posljedice. U brojnim raspravama u javnosti u Europskoj uniji pokušava se odgovoriti na pitanja kao što su: da li se digitalizacijom stvaraju ili gube radna mjesta; hoće li digitalizacija dovesti do daljnje fleksibilizacije radnih odnosa; kako uskladiti sustave socijalne sigurnosti i kako novim oblicima rada prilagoditi zakonske odredbe o radnom vremenu, zaštiti zdravlja radnika, kako uskladiti vještine radnika s potrebama poslodavaca i uvođenja novih tehnologija i sl.
Tim pitanjima bavio se i Europski sindikalni institut (ETUI), koji je nedavno objavio studiju u kojoj pokušava dati odgovore na navedena pitanja, kako bi se i sindikati i radnici na vrijeme pripremili na promjene koje se neminovno događaju u svijetu rada pod utjecajem digitalizacije.
Prema navodima studije najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada su: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima preko tzv. crowdworka.

Ugasit će se više od polovice radnih mjesta

U studiji se procjenjuje da se oko 54% radnih mjesta u Europi nalazi pod prijetnjom gašenja, pri čemu se radna mjesta u perifernoj Europi u prosjeku nalaze pod većom opasnošću od radnih mjesta u centralnim europskim državama. Tako je u Rumunjskoj 61,93% radnih mjesta pod prijetnjom njihovog gašenja, u Portugalu 58,94%, u Bugarskoj 56,56% i u Grčkoj 56,47%. Hrvatska se nalazi između Bugarske i Portugala (između 57 i 58%).
Digitalizacija će u svakom slučaju dovesti do promjena u odnosu na mjesto rada, uređenja radnog vremena, odnosa subordinacije radnika poslodavcu, koja će nužno sa sobom dovesti do fluidnijeg odnosa između radnika i poslodavca.
Zbog digitalizacije nužno će doći i do značajnih promjena na tržištu rada, ali će utjecaj biti različit u različitim sektorima. Pojavit će se novi sektori, novi poslovi u tim sektorima, novi proizvodi i usluge. Pojavit će se novi oblici upravljanja i rukovođenja ljudskim resursima. Digitalizacija će nužno sa sobom dovesti do daljnje fleksibilizacije radnih odnosa i novih promjena u sustavu socijalne sigurnosti. Zbog automatizacije i robotizacije već se danas može osjetiti destrukcija određenih poslova, što će se posebno negativno odraziti na needuciranu radnu snagu koja neće imati potrebna znanja i vještine raditi pod utjecajem novih tehnologija.

Sindikati moraju imati važnu ulogu

Iako će digitalizacija nositi određene promjene, činjenica je da bi u procesu prilagođavanja radnih mjesta novostima digitalizacije sindikati trebali imati značajnu ulogu. Nove tehnologije bi ujedno trebale pridonijeti i boljim socijalnim uvjetima radnika te iskoristiti sve benefite koji će se događati u svijetu rada zbog promjena digitalizacije.
Stoga bi i sindikati trebali promišljati i nuditi rješenja i odgovore na pitanja kao što su: kakvo će obrazovanje radnicima biti potrebno kako bi se prilagodili novim poslovima i u kojim sektorima? Kakve će procese restrukturiranja poslodavaca zahtijevati digitalizacija i s kojim posljedicama? Što će se morati učiniti kako bi se pomoglo radnicima koji će izgubiti posao i kako im pomoći kroz sustav socijalne sigurnosti i sl.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: