English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu

Međunarodna organizacija rada i Europska konfederacija sindikata organizirala je seminar za mlade osobe od 19 do 35 godina. Seminar se održavao u Torinu u razdoblju od 30. kolovoza do 2. rujna 2016. godine pod nazivom: "Zaposlenost mladih i prava mladih na radnom mjestu". Pored velikog broja mladih iz cijele Europe, seminaru su prisustvovale i dvije osobe iz Hrvatske.
Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, a od kojih su 17,9% mladi ljudi od 15 to 29 godina. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi 30%, te zajedno s Grčkom i Španjolskom Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji.
Kako bi se taj negativni trend značajnije smanjio, potrebno je djelovati odmah te sve radnike educirati o pravima koje imaju u radnom odnosu, a u skladu s priznatim međunarodnim konvencijama.

Pravo na dostojan posao

Marijana radi već dvije godine u restoranu. Kada je restoran počeo nizati gubitke, Marijana je otpuštena bez upozorenja i otpremnine.
Marko radi svaki tjedan 15 sati prekovremeno. Poslodavac mu ne plaća prekovremeni rad, nego mu daje slobodan dan svaka tri tjedna.
 Je li ovo dostojno?
 Kako bi se posao smatrao dostojnim, potrebno je ispunjavati sljedeće pretpostavke:
- pravo na zaposlenje – svatko ima pravo raditi
- osiguravanje zajamčenih prava – svi radnici trebaju zakone koji štite njihove interese
- širenje socijalne zaštite – sigurni uvjeti rada, pravo na slobodno vrijeme i odmor, uzimanje u obzir prava na obitelj i socijalne vrijednosti
- pravo na socijalni dijalog – uključivanje jakih i nezavisnih udruženja radnika je ključno za rast produktivnosti, izbjegavanje uznemiravanja na radnom mjestu i jačanju kohezivnog društva.
Dakle, odgovor na gore postavljena pitanja je jasan – Marijanina i Markova situacija nisu dostojne. Ovakve ili slične situacije su svakodnevica te ih je potrebno znati prepoznati i pravilno reagirati i znati kome se obratiti za pomoć.

Prava i obveze poslodavca i radnika

Poslodavac
Prava:
Određivati radne zadatke
Tražiti da se poštuju pravila poslovanja
Davati upute
Određivati trajanje ugovora o radu, ali samo u točno određenim slučajevima
Obveze
Isplaćivati plaću
Osigurati slobodne dane i odmor
Platiti prekovremene sate
Platiti doprinose

Radnik
Prava
Primiti plaću
Pravo na slobodne dane i odmor
Biti obaviješten o radnom vremenu
Pravo na pristupanje sindikatu
 Obveze
Dolaziti na vrijeme na posao
Koristiti opremu na siguran način
Slijediti upute nadređenog
Obavljati zadan posao na najbolji način

Socijalna zaštita

Samo 20% ljudi ima adekvatnu socijalnu zaštitu, a više od 50% nema apsolutno nikakvu. Socijalna zaštita je zaštita koju društvo pruža pojedincima kako bi im se osiguralo pravo na zdravstvenu zaštitu, zajamčena minimalna primanja posebno u slučaju starosti, nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti, ozljede na radu… Nacionalni sustav socijalne zaštite može uključivati različite elemente, no neki moraju biti zajednički svim državama članicama.
Mladi ljudi često nemaju dovoljno iskustva ni u nekim životnim situacijama ni u poslu, te je posljedica toga da radije žele da im se plaća isplati u bruto iznosu i da s njom mogu raspolagati kako žele, nego da plaćaju osiguranje za nešto što se prema njihovom mišljenju možda nikad neće dogoditi (nekakva bolest ili invalidnost). Stoga je mladim ljudima, a i ostalim radnicima, potrebno dokazati kako njihovi novci nisu bačeni te opravdati socijalnu stranu naše države.

Uvjeti rada: radno vrijeme i plaćeni slobodni dani

1. Radno vrijeme

Ivana radi u restoranu. Teško joj je planirati privatni život zato što nikada ne zna kada radi. Poslodavac joj je rekao kako radnici koji rade u nepunom radnom vremenu nemaju raspored radnog vremena, zato što oni moraju pokrivati ostale radnike koji su slobodni te im se unaprijed ne može znati raspored radnog vremena.
Je li poslodavac u pravu? Mladi ljudi koji tek počnu raditi obično dođu u neugodnu situaciju kada posao postane dominantan u odnosu na privatan život. Stoga su mnoge države usvojile pravila o uvjetima rada za mlade ljude. Navedeno uključuje maksimalan broj radnih sati (dnevno i tjedno), u nekim slučajevima zabranu noćnog rada za mlade ljude te specijalne odredbe koje određuju kako kombinirati posao i obrazovanje. No, neke odredbe su univerzalne za sve te stoga svatko ima pravo barem tjedan dana unaprijed znati kada počinje raditi i kada mu smjena završava i taj raspored radnog vremena mora biti uvijek dostupan radnicima. Navedeno vrijedi i za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu pa je odgovor na gore postavljeno pitanje – NE, poslodavac nije u pravu.
Broj tjednih radnih sati i način kako su organizirani značajno utječe na kvalitetu života. Posao može utjecati na zdravlje, posebno ako je tjedni broj radnih sati prevelik ili ako su u pitanju noćne smjene i rad vikendom. Neka istraživanja pokazuju kako više od 48 radnih sati tjedno uzrokuje veliki stres, što može dovesti do psihičkih problema, a više od 60 sati tjedno povećava rizik kardiovaskularnih bolesti.

2. Plaćeni slobodni dani
Ivan radi kao prodavač tri dana tjedno (utorak, četvrtak i subota) po osam sati dnevno. Nije radio na Božić, koji je bio u četvrtak. Ima li Ivan pravo dobiti naknadu plaće za taj dan?
Odgovor na postavljeno pitanje je – DA, Ivan ima pravo na naknadu plaće kao da je taj dan radio. Nekoliko je tipova dopusta na koje radnici imaju pravo:
- Godišnji odmor – svatko ima pravo na plaćeni godišnji odmor.
- Bolovanje – plaćeno bolovanje omogućuje zaštitu radnikovih primanja za vrijeme bolesti ili ozljede.
- Porodiljni dopust – pravo majke na dopust prije i nakon rođenja djeteta je ključno za zaštitu majke i djeteta. Žena se nakon toga vraća na isti posao na kojem je radila prije porodiljnog dopusta.
- Državni blagdani – Radnici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme državnih blagdana, a na koje dane se ne radi.

Zaštita na radu

Nužno je podići svijest radnika o tome da opasnosti postoje na svakom radnom mjestu. Opasnost je svaka aktivnost, situacija ili sredstvo koja može prouzročiti ozljedu, bilo fizičku ili psihičku. Opasnosti se mogu podijeliti u dvije kategorije: zdravstvene i sigurnosne opasnosti.

Zdravstvene opasnosti 
Mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su problemi s disanjem, gubitak sluha…
Teško ih je prepoznati dok nisu uznapredovale. Neke od opasnosti su:
• kemijske opasnosti – plinovi, tekućine ili prašina. To mogu biti različiti proizvodi za čišćenje ili pesticidi
• biološke opasnosti – bakterije, virusi ili insekti
• fizikalna sredstva – vrućina, jako svjetlo, vibracije, glasni zvukovi
• ostale opasnosti – ponavljajući pokreti, neodgovarajuće stolice…  

Sigurnosne opasnosti
Mogu uzrokovati trenutne ozljede kao što su opekotine, porezotine, lom kostiju… Neke od opasnosti su:
• podizanje teških predmeta
• sklizak pod
• izostanak prikladne radne odjeće


Svaki radnik ima pravo:
1. Biti obaviješten o mogućim opasnostima na radnom mjestu i kako ih izbjeći. Obveza poslodavca je osigurati sigurno radno mjesto te obučiti radnika kako se nositi s mogućim opasnostima.
2. Pravo sudjelovanja u zdravstvenim i sigurnosnim aktivnostima na radnom mjestu. Tako radnici imaju pod određenim okolnostima pravo izabrati povjerenika radnika za zaštitu na radu koji zastupa njihove interese u području zaštite na radu.
3. Pravo odbiti posao koji je opasan za njih ili druge te o tome obavijestiti poslodavca.

Kako svladati ljutnju na radnom mjestu?

Bijes i ljutnja su obično prvi osjećaji koji nas prožimaju kada osjetimo da su naša prava povrijeđena. Bez obzira što je ljutnja prirodni osjećaj, važno ju je znati kontrolirati i usmjeriti na pravo mjesto. Kada se pojavi problem na radnom mjestu, prvi korak je prepoznati svoja prava i odgovornosti. Stupite u kontakt sa sindikatom koji vas može o tome podučiti.
 Ovo su neka osnovna pravila kako kontrolirati ljutnju na radnom mjestu:
• Prepoznajte i priznajte ljutnju – Negiranje ljutnje može biti samo kontraproduktivno i dovesti do još veće.
• Pokušajte razumjeti tuđu perspektivu – Važno je ne prenagliti sa zaključcima i pokušati vidjeti stvar s drugog gledišta.
• Odlučite što ćete napraviti s ljutnjom – Razmotrite rizike i benefite izražavanja bijesa direktno prema nekoj osobi.
• Izrazite ljutnju direktno, ako je to primjereno – Potrebno je čekati trenutak kada imamo dovoljno vremena raspraviti problem privatno i bez prekidanja.
• Izrazite ljutnju indirektno kada ju je neprimjereno izraziti direktno – Ako smatrate da je to najbolji način, razgovarajte privatno i s povjerenjem s nekom drugom osobom od povjerenja.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: