English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
PROPADAMO, ali u dobrom društvu!

J. P. CHEVENEMENT: – Današnja Europa je ispala iz historije, tj. iz same sebe. Ona je kontinent razgrađenih nacija, pokoren od Amerike i pokoren Americi. Umjesto da nosi historiju, Europa je podnosi (iz upravo objavljene studije „1914. – 2014.“)

Europa

Prvi svjetski rat je pokopao tri carevine staroga režima; Drugi je okončao kolonijalno gospodarenje (U načelu, razumije se: nijedan povijesni proces nije konačan i bespovratan). Današnja Europa je, tvrdi Jean-Pierre Chevenement, u upravo objavljenoj studiji „1914. – 2014.“, ispala iz historije, tj. iz same sebe. Ona je kontinent razgrađenih nacija, pokoren od Amerike i pokoran Americi. Umjesto da nosi historiju, Europa je podnosi. Svi su njeni narodi, u različitoj mjeri i pod raznim pogodbama, pod protektoratom Jenkija, kojima briselska birokracija daje zdušnu podršku.
Europa je iskliznula iz tijekova povijesti što zbog starosti, što iz lijenosti, što zbog izbjegavanja odgovornosti prema svojoj prošlosti, a nas je sa sobom povukla usput, uvjeravajući nas da je u besmislu i lagodnom životarenju prijatnije nego u traganju za smislom i ljepotom. I to, nekima, dođe kao utjeha: propadamo u dobrom društvu!

Izdajnici

Među pojmovima koji su se našli na crnoj listi politički ispravnog mišljenja došle su i riječi izdaja, odnosno izdajnik. S obzirom na opću pometnju u vrednovanju ljudskih postupaka i opredjeljenja, to je logično. U sredini u kojoj je svatko iznevjerio nekoga ili nešto – svoju mladost, prijatelje, vođu u koga se do jučer kleo, one koje je volio i koji su ga voljeli, kuću i kućište, zavičaj i domovinu – sva su stajališta poljuljana, nijedan čin nema težinu dostojnu poštovanja, pa ni osude. Tko ima pravo suditi, u ime čega? Izdajstvo je izrazito racionalan, praktičan izbor: i za plaćenike će se uvijek naći neko opravdanje. Generalu zatečenom pri uručivanju službenih spisa stranom diplomatu nije suđeno. Ostalo je nejasno je li njegov čin uopće kažnjiv. Možda je to neki novi vid domoljublja: održavanje prijateljskih odnosa s velikim silama je u našem nacionalnom interesu, mi od njih nemamo što kriti. Oni o nama i tako sve znaju. Nevladine organizacije, izdržavane od vlada koje kroje našu sudbinu, defiliraju malim ekranima kao supervizori jednoga mišljenja i prakse, dijeleći lekcije legalno izabranim domaćim vlastima.
Flavije Josip (37-100 n.e.), pisac monumentaIne “Historije jevrejskog naroda”, koji je u jeku tvorbe prišao Rimljanima, tvrdi da je to učinio vođen najčistijim domoljubljem. To zavisi iz kojeg se ugla i s kakvim uvjerenjima, stvar promatra. Da je, sa svojim zemljacima, završio u opkoljenoj tvrđavi, historiografija bi ostala bez jednog značajnog djela, a sunarodnjaci bi ga upisali u knjigu bezimenih junaka Masade. Suvremeni francuski historičar Pierre Vidal Naquet (Nake) je svoj obiman predgovor Josipovoj ”Historiji” naslovio ”Dobra upotreba izdaje”. Josip je izdajnik iz ljubavi. Hm... Za što sve ljubav nije kadra!
Nedoumicu bi mogla raščistiti jedna mudrost porijeklom iz Etiopije. Po njoj, Isusova smrt jest bila neizbježna, ali Juda, zbog toga, nije manje izdajnik. Za ovu vrstu ljudskog držanja mogu se naći svakojake olakšavajuće okolnosti, ali ne i neko ljepše ime.

Second-hand shop

Našem osiromašenom, potrebitom čovjeku, posebno radniku, nije dovoljno što je u materijalnom škripcu, nego mu nameću i duhovna poniženja. Trgovine korištenim, pohabanim stvarima se, u duhu opće anglifikacije životne sredine, zovu second-hand dućani. Kako li se osjeća nevoljnik koji ni fonetski pravopis nije savladao kako treba, pred prodavaonicom koja se diči ovim riječima. Kao da mu se želi reći da mu ovaj svijet ne pripada ni po nacionalnoj, ni po kupovnoj moći, a ni lingvistički. Ili netko misli da je složenica second-hand shop otmjenija, manje uvredljiva od izraza kao što su polovna roba, iz druge ruke, staretinarnica, trgovina nošenim stvarima?
O ostalim brojnim imenima tvrtki napisanim na engleskom i njemačkom jeziku, koja krase zagrebačke ulice, te engleskom ili njemačkom jeziku unutar tih tvrtki, da i ne govorimo.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu