English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
ETIKA INDUSTRIJSKIH ODNOSA - ODGOVORNOST

Po svojoj naravi moral je skup određenih etičkih načela i pravila koje određena zajednica živi u svrhu ostvarenja  nekog zajedničkog dobra i postizanja pojedinačnih i općih-kolektivnih  ciljeva. Moralna pravila mogu biti: pisani zakoni, pisani ili nepisani običaji, volja autoritea, "istine vjere", ideološko shvaćanje društvenog sustava…

Postavlja se pitanje zašto bi čovjek dopustio da na njegovo etično razmišljanje utječu moralne postavke društva u kojem živi? Razlozi mogu biti višestruki:
 - pojedinac time stječe svoje "korisno" mjesto u društvu kojeg prihvaća prihvaćanjem "pravila igre u društvu", osjećaj pripadnosti nekoj grupi, osjećaj sigurnosti u grupi u kojoj pojedinac živi sukladno s ostalima
 - zbog prihvaćanja zajedničkih etičkih načela, religioznih uvjerenja, ideoloških shvaćanja, čovjek zapravo voli živjeti s istomišljenicima jer mu je tako lakše živjeti vlastita etička načela i prihvaćati etičko ponašanje drugih oko njega.

Nastanak poslovne etike

Razvoj poslovne etike tekao je  u skladu sa razvojem društva, pa je u tom smislu tekao u skladu sa aktualnim društvenim pojavama. Zato su se u pojedinim periodima mijenjali pristupi vezani za oblast poslovne etike. Poslovna etika posebno dobiva na značaju 90-ih godina. To je razdoblje ekonomske recesije u mnogim oblastima poslovanja, razdoblje jake konkurencije na svjetskom tržištu, velikog smanjenja broja zaposlenih, spajanja kompanija, izuzetne mobilnosti radne snage (koja postaje internacionalna, čine je pripadnici više rasa, oba spola, raznovrsnija je i obrazovanija) i sl. U ovom razdoblju, poslovna etika se susreće sa brojnim socijalnim problemima koji su nastali kao posljedica globalizacije i ubrzanog razvoja novih tehnologija, koje su bitno ugrozile socijalnu atmosferu, čovjekovo prirodno okruženje i uvjete njegovog života. Taj trend se nastavlja i početkom III milenija, tako da se kao aktualni problemi poslovne etike u suvremenom društvu označavaju globalizacija, informatizacija i ekološka kriza.
Danas je svima jasno da su u poslovnoj praksi neetičko ponašanje ne može ni dozvoliti ni nagraditi. Nastaje novi koncept poslovnog ponašanja, koji polazi od ugroze prava i interesa drugih, koji polazi od ostvarivanja općih društvenih interesa, koji među ostalim obuhvaćaju kvalitetno radno okruženje u kome poslovni uspjeh, konkurentnost i ostvarivanje profita ne zavise ni od čega drugog osim prava i dužnosti koje se primjenjuju u odlučivanju. U praktičnom poslovnom ponašanju sve više se vodi računa o odgovornosti u svim vrstama i oblicima aktivnosti u biznisu i industrijskim odnosima poglavito.
Poslovna etika je jedno od najosjetljivijih i najznačajnijih pitanja u poslovanju i industrijskim odnosima uopće. Regulirana je pravnim uređenjem, ali mnogi osobni , ekonomski, statusni i drugi interesi, često narušavaju zadana pravila, zbog čega se trenutno profitira, ali se dugoročno gubi. Reklamiranje skandalima, koji se rješavaju po sudovima i završavaju u crnim kronikama u medijima, nikako nije vrsta poslovanja i odnosa koja stvara trajno povjerenje, pa se ne preporučuje kao izbor za budućnost.
Pod poslovnom etikom se podrazumijeva obaveza (commitment) da se posao obavi na odgovarajući način i podrazumijeva se odgovornost (responsibility) za njegovo neizvršenje. U tom smislu, moralno odgovorna osoba se obavezuje da posao obavi i da prihvati odgovornost za neuspjeh ili pogrešku. Odgovornost može biti osobna, kada se krše etičke norme i pojedinac stiče ličnu korist na račun općih interesa kompanije, bilo drugih sudionika u procesu rada, a može biti i korporativna društvena odgovornost. Pod poslovnom etikom se podrazumijeva i organizacijska korporativna kultura koja se odnosi na pravila etičkog ponašanja, temeljne vrijednosne sustave, etičke principe i specifična etička pravila koja se primjenjuju u poslovanju određene kompanije ili u industrijskim odnosima uopće.  Pod poslovnom etikom se podrazumijevaju i vrijednosti moralnog ponašanja, kao i norme etičkog ponašanja pretočene u kodeks profesionalnog ili poslovnog ponašanja, tzv. poslovni bonton. Polazeći od osnovnih etičkih načela i njihove primjene na poslovno ponašanje, poslovna etika se kao posebna etička disciplina može odrediti kao skup moralnih normi o ponašanju prema sociokulutrnoj i poslovnoj sredini, prema drugim ljudima sa kojima se stupa u poslovni kontakt i prema odlučivanju, dužnostima, obavezama, pravu i odgovornostima, u svim aspektima i sferama poslovanja.

Poslovni moral i svijest

Poslovni moral je skup nepisanih, općih, za pojedinca karakterističnih moralnih normi i vrijednosti koje određuju njegovo ponašanje u svim poslovnim odnosima i svim vremenima. Osnovne karakteristike poslovnog morala odnose se na poštovanje osobnosti, uzajamno poštovanje i povjerenje, poštovanje različitosti, savladavanje razlika i uvažavanje interesa drugih, zaštitu dostojanstva, odgovornost i dužnost prema drugima, uzajamnu pomoć, držanje obećanja i date riječi. Odnose se i na poštovanje dobrih i poslovnih običaja i namjera, poslovni kompromis, humanost, samostalnost, točnost, kreativnost, istinitost, toleranciju, suradnju, racionalnost, dosljednost i sl. Poslovni moral obavezuje sve sudionike u poslovnim aktivnostima, a posebno menadžere. Naime, menadžeri bi trebali biti moralne osobe sa izgrađenim i usvojenim unutarnjim osjećajem koji se posebno odnosi na moralnu odgovornost. Pored obrazovanja i smisla za upravljanje, menadžer bi trebao  imati i izražen smisao za međuljudske odnose, sposobnost da spozna i razumijue društveno i prirodno okruženje, da poznaje psihologiju ponašanja, mentalitet, etičke standarde i moralne sustave, sustave vrijednosti, duh vremena i td..
Moralna svijest predstavlja veoma važnu opću pokretačku snagu čovjeka i dolazi do izražaja u veoma velikom broju aktivnosti i djelatnosti ljudi. Ona je u isto vrijeme i najizrazitiji rezultat procesa socijalizacije. Društvene moralne norme značajno utječu na ponašanje ljudi. Pod njihovim utjecajem oni izgrađuju vlastiti moralni sustav koji postaje regulator njihovih ocjena, pojedinačnog i kolektivnog reagiranja i akcija. Čovjek je tijekom svog života podložan različitim utjecajima. Pokušava se utjecati na njegov način mišljenja, osjećanja i djelovanja. Jednako, svaki pojedinac tokom socijalne interakcije pokušava djelovati na druge kako bi njihovo mišljenje, osjećanje i ponašanje prilagodio svom.

Etika poslovanja i odgovornost

Odgovornost pod kojom se podrazumijeva vjerojatnost da će neko odgovarati za neku svoju radnju, veoma je složen pojam, jer ta složenost obuhvaća odnos čovjeka prema društvu, ali i čovjekov odnos prema samom sebi.
Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadžmenta da poduzme one akcije koje će doprinijeti blagostanju i interesima društva ali i organizacija.
Korporativna društvena odgovornost obuhvaća odgovoran odnos kompanija prema društvu, pri čemu se taj odnos zasniva na ukupnosti društvenih, etičkih, ekoloških i ekonomskih vrijednosti značajnih za proces odlučivanja.
Prema tome, korporativna društvena odgovornost se odnosi na ponašanje organizacija prema društvu, a ponašanje organizacija prema društvu se zasniva na vrijednostima koje društvo ističe kao dominantne i značajne za njegov dalji razvoj. Ne treba i spominjati da se današnje kompanije u svom poslovanju sve više susreću sa pritiscima i zahtjevima socijalne sredine da se odgovorno ponašaju, posebno u oblasti zaštite životne sredine, u djelu koji se odnosi na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, posebno u pogledu socijalnih prava zahtjeva se i odgovornost po pitanju zaštite prava potrošača, u oblasti javnosti rada i kontrole rada kompanija od strane javnog mnijenja i sl. Svi etički problemi koji mogu dovesti do kršenja moralnih normi ponašanja u ukupnom procesu poslovanja i odnosima mogu se podijeliti na nekoliko razina :
- Prva se može nazvati društvenom razinom, odnosno socijalnom. Etička pitanja koja se u okviru ove oblasti rješavaju odnose se na probleme osnovnih institucija u društvu. Misli se na probleme utaje poreza, čime se bavi država, ali i na pitanja položaja određenih imovinskih grupa u društvu,
- Druga razina je odnos između zaposlenih u kompaniji i stejkholdersa, koji se može nazvati poslovnom razinom. Ovaj oblik poslovanja podrazumijeva odnos kompanije prema kupcima, kao društvenoj grupi, prema tržištu u cjelini.
- Treća razina etičkih problema u poslovanju podrazumijeva odnos između kompanije i zaposlenih u njoj. Ova se etička razina ne smije svoditi na pitanje interne politike kompanije (što je jedno od karakterističnih obilježja liberalnog kapitalizma i nasilja multinacionalnih kompanija), jer je u socijalnom smislu najrelevantnija i s najvećim socijalnim posljedicama.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: