English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Veljača 2011. - Gubitak gospodarskog i političkog suvereniteta

Na najave "o novoj privatizaciji" valjalo bi upozoriti kako Hrvatskoj prijeti totalna rasprodaja i potpuni gubitak privrednog, a potom i političkog suvereniteta. Nakon što se rasprodaju HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, uz rasprodane banke, telekomunikacije i medije, zaboravimo na radnička prava, zaboravimo na političke slobode i demokraciju. Od toga će samo profitirati strane banke, investicijski fondovi i tajkuni te politika koja im služi.
Ne radi se samo o gospodarskim pitanjima nego i o pitanju suvereniteta. Gospodarski smo suverenitet izgubili kada smo uništili industriju i tržište široke potrošnje prepustili stranim trgovačkim lancima. Financijski smo suverenitet izgubili rasprodajom banaka koje smo na teret naroda prije toga sanirali. Energetski suverenitet smo izgubili prodajom dijela INE i predajom upravljačkih prava strancima. Monetarni suverenitet gubimo deviznom kaluzulom. Eventualnom rasprodajom gubimo ono malo suvereniteta kojeg nam je ostalo.

Završili sa skrušenim ponašanjem

Čitam podatke koje je objavila Hrvatska narodna banka, da su hrvatske banke lani zaradile 3,86 milijardi kuna. Ovako iskazana neto dobit bila je za gotovo 18 posto viša nego u 2009. godini. Uvodnik The Timesa konstatira da su bankari diljem svijeta završili sa skrušenim ponašanjem. Usprkos manjim zaradama direktori banaka ponovo si isplaćuju enormne, sada dioničarske bonuse. Povratak prekomjernog samonagrađivanja daje naslutiti kako nacionalne države moraju poduzimati dodatne mjere glede ukročivanja bankarskih apetita. Kod dobre bankarske konjukture zasipaju se profitom, a kad stvari krenu nagore, porezni obveznici su ti koji na svoja leđa preuzimaju teret.
Tijekom najgore financijske krize 2009. godine, prosječna plaća zaposlenih u financijskom sektoru pala je za 18 posto, gotovo dvostruko više nego u drugim gospodarskim sektorima. No, čak je i takva umanjena plaća još uvijek bila otprilike 2,5 puta veća od plaće radnika u ostalim sektorima, a sada se i vraća u normalu puno brže. Želja banaka da ponovno osjete dane izdašnih isplata samo nam je podsjetnik tko je platio cijenu njihovih sanacija. O toj temi je Philip Jennings, generalni sekretar UNI-a, govorio na Svjetskom forumu u Davosu što možete pročitati pod naslovom „Probudite se...“.

Svemogući Internet

Događaji u zadnjih nekoliko tjedana demantirali su tvrdnju da je nemoguće blokirati tako razvedenu svjetsku mrežu kao što je Internet. Egipatski režim u samo 13 minuta uspio je blokirati i zamračiti sav elektronski komunikacijski prostor u zemlji. Ovo je prvi slučaj da se neki režim, suočen s teškoćama, nije usredotočio na to da prekine komunikaciju svoje zemlje prema svijetu, nego da onemogući elektronske komunikacije unutar svoje zemlje. U trenutku se Egipat pokazao crnom rupom u World Wide Webu. U utorak je ušutkan Twitter, u srijedu Facebook i Google, a u petak gotovo sve privatne telefonske veze i websitei.
Telefonska mreža, preko koje je povezan i Internet, u privatnim je rukama, ali je drži samo pet koncesionara. Prva četiri su odmah poslije ponoći u petak isključili svih svojih oko 3.500 ruta, što znači da su naprosto pogasili svoje rutere. Zamračujući websiteove preko kojih je WikiLeaks emitirao podatke u Internet i SAD su se koristile maltene istom metodom.
Prekid internetskih veza može se smatrati katastrofom, što pak je znak da se trebaju utvrditi mjere zaštite i spašavanja, kao i u slučajevima prirodnih katastrofa - da se čim hitnije organiziraju alternativne informacijske rute. Napadi na Internet i njegovu univerzalnu slobodu moraju izazvati alarm i navesti da se potraže protumjere. Sprečavanje slobodnog kolanja informacija je atak na jedno od prvih ljudskih prava: na slobodu riječi. Oba slučaja ugožavaju ljudsko pravo na informiranost, pravo koje je izraz temeljnoga ljudskog prava govora, te izravno u funkciji temeljnih ljudskih prava.

Do kada blokada GSV-a?

Ovog proljeća ponovno će se promiješati karte za sudjelovanje predstavnika sindikata , ali i poslodavaca, u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Do tada bi trebao biti donesen novi zakon o reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca, koji bi utvrdio kriterije koje moraju ispuniti i sindikati i poslodavci da bi mogli imati svoje predstavnike u GSV-u i drugim nacionalnim tripartitnim tijelima. 
Trenutačno je GSV u blokadi jer HUP ne želi sudjelovati u radu tog tijela dok se ne utvrdi reprezentativnost sindikata. Sindikati se već nekoliko godina bezuspješno dogovaraju o kriterijima reprezentativnosti sindikata. Ako se sindikati ne dogovore, presudit će arbitraža neovisnih domaćih i stranih stručnjaka. Zakon bi uredio i reprezentativnost granskih sindikata te sindikata poduzeća za kolektivne pregovore. To znači da ne bi, kao do sada, mogli pregovarati svi sindikati, nego samo najveći, što će olakšati pregovore poslodavcima, ali i potaknuti manje sindikate na ujedinjavanje.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu