English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Prosinac 2010 - Skok nezaposlenih na 312 tisuća

Poslodavci krive Vladu

Izgleda ipak da se Hrvatska udruga poslodavaca upustila u političku borbu i da se oficjelnoj vlasti ipak osvećuje za neke dogovore sa sindikatima. Prigovaraju joj da ne može prijepodne zagovarati poduzetništvo i promjenu poduzetničke klime, a onda poslijepodne (ili navečer) donositi propise, zakone, pravilnike, uredbe, ili sklapati dogovore koji bitno ugrožavaju to isto poduzetništvo.
... Kažu, poduzetnici će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nezaposlene, stvoriti kroz poduzetničke pothvate novu dodanu vrijednost, uplatiti više sredstava u proračun te omogućiti bolje plaće javnog sektora, bolju socijalnu pomoć za ugrožene kategorije društva, osigurati bolju zdravstvenu skrb i obrazovanje. Međutim, mnoge sa stane  je kao strah da bi na nekom novom projektu poduzetnik možda mogao i zaraditi. Pri tome se pozivaju i smeta im rigidno radno zakonodavstva i naravno sindikati.

Krive sindikate

... Vlada i sindikati su postigli "povijesni uspjeh" sklapajući dogovor koji ima političku težinu ("referendum o referendumu"), isključujući poslodavce iz dogovora, kao da se njih ne tiče dio dogovora spornog Zakona o radu koji izravno utječe na poslodavce i okolnosti u kojima rade, što će pak dalje produbljivati nekonkrentnost nacionalnoga gospodarstva. Kao da sindikati ne razumiju ulogu poduzetništva!? 
Sindikati pak, kažu u svom proglasu o sporazumu, da je sporazum sigurno dobar kada ga poslodavci kritiziraju! Ispada da su poslodavci i sindikati suprotstavljene političke stranke, pri čemu je i jednima i drugima važno biti protiv , bez obzira o čemu je sadržajno riječ. Posve je jasno da samo zajedno poslodavci i radnici mogu biti uspješni. Bez takvog odnosa nema izlaska iz krize ni ekonomskog prosperiteta.
 
I Vlada je poslodavac

Već u prvom tromjesečju izvršna vlast mora se ozbiljno pozabaviti problemom nezaposlenosti i nelikvidnosti, a ne poduzmu  li se hitno aktivne mjere gospodarske politike, ući ćemo u još dublju krizu.  Takve mjere treba trasirati prema povećanju domaće proizvodnje i izvora i zaustavljanju rasta nezaposlenosti te štednje na svim mogućim razinama. Što se tiče troškovnog restrukturiranja, sektor u kojemu je najmanji pomak učinjen u proteklom razdoblju i dalje ostaju javna i državna poduzeća.
Vladi tek predstoje pregovori sa sindikatima iz javnog sektora o božičnici, regresu o istoj osnovici za plaće i u idućoj godini, kao i najava pregovora o mirovinskoj reformi. To u uvjetima kada gotovo šezdeset posto proračunskog novca odlazi na isplate plaća i mirovina nije nevažan detalj. Ne napravi li se to već na početku godine nema naznaka dugoročnog oporavka.

Razloge nesposobnosti traže u radnom zakonodavstvu!?

Poslodavci također spočitavaju Vladi da nije imala hrabrosti, želje ili snage u izbornoj godini provesti promjene radnog zakonodavstva kojim bi pokušali povećati izglede zapošljavanja više od tristo dvanaest tisuća nezaposlenih. Kao da im je za zapošljavanje nezaposlenih prepreka Zakon o radu!?

Jedino što nude je nesigurnost!

Pozivaju se na fleksisigurnost – europski koncep rada koji sigurnost radnog mjesta zamjenjuje sigurnošću zaposlivosti i stalnom dodatnom edukacijom radnika koji se sada u Hrvatskoj, kako kažu statistike, u velikom broju školuju za tržišno neatraktivna zanimanja. Ili jednostavnije: fleksisigurnost donosi veće mogućnosti za poslodavce koji svojim radnicima žele uručiti otkaz, ali bez garancije da će radnici na hrvatskom tržištu rada novi posao u struci pronaći u kratkom roku. U takvim okolnostima jasno je da sindikati ne pristaju na takve prijedloge jer u Hrvatskoj još nema aktivne politike zapošljavanja pa čovjek kada ostane bez posla nema gotovo nikakvu garanciju da će ga ponovo pronaći.
Model fleksisigurnosti zahtijeva reorganizaciju prije svega Zavoda za zapošljavanje koji bi radnike na burzi „tjerao“ na prekvalifikaciju, ali i kompletnu reorganizaciju obrazovnog kurikuluma koji bi trebao voditi računa o tome za kojim zanimanjima na tržištu stvarno postoji potreba. Gdje smo to mi u grafičkom sektoru, možete pročitati u prošlom i ovom broju Grafičara.

Pred nama su praznici – Božić i Nova godina. Čuvajmo se avantura, pogotovo navčanih, jer siječanj je dug i broji 31 dan. Čestit Božić i sretna Nova godina.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu