English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Dobra/loša namjera poslodavca - Upravljanje apsentizmom
Apsentizam. Pojam apsentizam dolazi iz latinskog jezika i označava odsutnost odnosno izostanak. Apsentizmom, u kontekstu poslodavca, smatra se svako izostajanje s posla bez obzira na trajanje ili razlog izostanka. Zašto ljudi izostaju s posla? To je vrlo važno pitanje, kako za radnike tako i za poslodavce. Postoji više vrsta izostanaka radnika, a svaki od njih ima različiti utjecaj na troškove poslodavca i organizaciju rada. Razlozi mogu biti brojni – planirani i neplanirani. U planirane izostanke s posla za poslodavca spadaju godišnji odmori, praznici, edukacija, slobodni dani, preventivni i redovni liječnički pregledi, dok u neplanirane spadaju bolovanja, udaljavanja s radnog mjesta radi sankcija, smrti u obitelji, selidbe, vjenčanja, rođenja djeteta. Najveći udio u tim izostancima imaju oni nastali radi narušenog zdravstvenog stanja radnika, odnosno bolovanja.

Izostanci s posla radi narušenog zdravstvenog stanja. Oduvijek su takvi izostanci, s pravom ili ne, pobuđivali najveći interes poslodavca. Ne želeći ni na koji način dovoditi u pitanje pravo poslodavca da upravlja organizacijom rada i radnim vremenom, a s ciljem postizanja što boljih poslovnih rezultata (što uključuje i analiziranje odsutnosti radnika s posla), mora se napomenuti da vrlo često u tom procesu poslodavci svojim postupanjem narušavaju mir i dostojanstvo radnika koji iz zdravstvenih razloga ne mogu redovno obavljati svoj posao. Naime, većina poslodavaca smatra kako je radnik koji je odsutan s posla iz zdravstvenih razloga nepotreban trošak, ne uvažavajući činjenicu da je možda i sam poslodavac direktno ili indirektno pridonio pogoršanju zdravstvenog stanja radnika. 
Zakonske regulative omogućuju osnivanje tvrtki koje se bave apsentizmom. Današnje zakonske regulative omogućuju osnivanje i razvijanje tvrtki koje u ime i za račun poslodavca obavljaju poslove analize, nadzora i kontrole izostanka radnika s posla pa se to naziva upravljanje apsentizmom. U praksi to funkcionira tako da se radnicima programi upravljanja apsentizmom radi bolesti, predstave kao alat kojim poslodavac namjerava optimizirati stope bolovanja kako bi se radnici što ranije mogli izliječeni(?) vratiti na posao. Preko tvrtki s kojima poslodavac sklapa ugovore, radnicima se nudi pomoć u procesu liječenja i to tako da se ubrzaju dijagnostičke i ostale pretrage, kao i konzultacije s ugovorenim liječnicima tih tvrtki. To se predstavlja kao briga i pomoć poslodavca radnicima. No, nažalost, nameće se pitanje, ima li tu osim brige, i nečeg značajnijeg, tj. nekih drugih interesa?!
Briga i/ili interes!? Financijski interes poslodavca ne treba i ne može se osuđivati, međutim, metode i načini na koje se radnicima pristupa, svakako mogu. Tijekom samog uvođenja kontrole apsentizma, na radnike se vrši određeni pritisak kojim se želi utjecati na njihove buduće odluke u slučaju kada budu morali ići na bolovanje. Obavještava ih se kako poslodavac kroz ugovore sa za to ovlaštenim tvrtkama analizira, a samim time i nadzire radnike koji su na bolovanju. Kroz tzv. program "pomoći" tijekom liječenja i bolovanja radnike se ispituje o njihovom zdravstvenom stanju i statusu liječenja. Razlog za takvo postupanje uglavnom se opravdava sporim i zaostalim zdravstvenim sustavom.
Tvrtka odlučuje o potrebi liječničkog pregleda i pretraga. Radnika se tijekom bolovanja direktno kontaktira i upućuje da, nekad ne i svojom voljom, posjeti određenog liječnika i obavi pretragu za koju je u tom trenutku tvrtka koja upravlja apsentizmom preko svojih ugovornih liječnika odlučila da je potrebna. Ako radnik u trenutku poziva na "pomoć" odbije takvu vrstu pomoći, on automatski pobuđuje sumnju poslodavca u opravdanost svoje odsutnosti radi zdravstvenih razloga. 
Radnik na bolovanju za poslodavca je teret. Briga o zdravlju i liječenje duboko su intimne stvari i pravo je svake osobe da za sebe odluči što je za njega najbolje. Tako treba i ostati. Bojim se da će praksa pokazati kako je cilj "ovakvog proizvoda" koji se nudi, u prvom redu stjecanje profita, kako za poslodavca tako i za tvrtke koje prodaju taj "proizvod". Radnik, a pogotovo radnik na bolovanju, i dalje za poslodavca ostaje teret kojeg bi se trebalo što prije i bezbolnije riješiti. S tim ciljem i ubuduće možemo očekivati neke nove proizvode i alate. 
Zdravlje moramo čuvati dok smo zdravi. Osnovni proizvod i alat u modernom i civiliziranom društvu trebao bi biti kvalitetan i pravedan zdravstveni sustav, dobro uređeno tržište rada i radno zakonodavstvo koje neće, ni na koji način, zakidati ni radnika ni poslodavca. Na svakom je da za sebe slobodno odluči koji je izbor za njega najbolji, ali ipak ono najvažnije jest činjenica da zdravlje moramo čuvati dok smo zdravi. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu