English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Postoji li prosječna osoba?

Tražiti prosječnog čovjeka među ljudima može biti nastojanje s mnogo neispravnosti i manjkavosti jer svaki od nas je jedinstven primjerak. Svaki od nas sazdan je na izrazito različiti način u svakoj pojedinosti i to je temelj individualnosti. Dobro je poznato, primjerice, da osoba ima specifičan otisak prstiju i prirodan miris, dovoljno razlikovan da pas izvrsnog njuha može tragati za njim.
 Razni sustavi u našem organizmu u velikoj se mjeri razlikuju od čovjeka do čovjeka. Uzmimo, primjerice, probavni sustav. Razni ljudi imaju različitu sklonost što se tiče učestalosti uzimanja hrane, količine konzumirane hrane i izbora vrste hrane. To ne treba čuditi kad se zna da razlike u količini enzima pepsina u želučanom soku mogu biti i do tisuću puta između osobe i osobe. Slična je stvar i sa sadržajem solne kiseline u tom soku. Usput rečeno, znatan postotak ljudi uopće nema tu kiselinu. Takve razlike postoje i u građi srca, arterija i čitavog cirkulatornog sustava. Niti žlijezde s unutarnjim lučenjem hormona nisu iste kod svih ljudi. To znači da te razlike različito utječu na naše metaboličko zdravlje, apetit, pijenje, uživanje, seks, na naše emocije, instinkte i osjećaj psihičkog blagostanja.
 Naš nervni sustav također pokazuje razlike. Ista područja kože kod različitih ljudi pokazala su različitu osjetljivost na hladnoću, toplinu i bol. Ista je situacija u očima, ušima, nosu i ustima.
A što je s mozgom? Mozak je ekstremno različit. Vaš se mozak razlikuje od mozga vašeg susjeda vjerojatno više nego što se izgled vašeg lica razlikuje od njegovog lica. Rezultat toga je taj da svatko od nas ima različiti um i psihu.
Bebe se već u dobi od mjesec dana do osam mjeseci ponašaju različito. Neke bebe su poduzetne, druge su plahe; neke brzo reagiraju na vanjske podražaje, neke su spore. Neke imaju uredan ritam hranjenja-spavanja-igranja-plakanja, kod drugih je taj ritam neuredan. Neke lako podnose napetost i frustracije, druge ne. Izražene razlike u osobnosti pokazuju se već u samom početku života. Edukacija mora uzeti u obzir i te činjenice.
 Ako muž i žena znaju da među ljudima postoje brojne razlike, to može mnogo pomoći u njihovim međusobnim odnosima. Neke "male stvari" koje mogu pridonijeti konfliktu uključuju i njihove različite reakcije na temperaturu: kava, hrana ili juha može biti prevruća ili nedovoljno vruća; prostorija može biti pretopla i prehladna; pokrivač na krevetu može biti pretopli ili prelagan! Osjećaj vremena je često individualan. Jedan ima izoštren osjećaj vremena, dok drugome deset minuta može isto izgledati kao i šezdeset minuta. Jedan može biti pospan u pogrešno vrijeme. Ili, netko može biti zabavan i stalno gubiti stvari, dok drugi može dobro pamtiti stvari, koje se inače smiju ili trebaju zaboraviti.
 Crna kava (kofein) neke ljude drži budnima, a neke ne. Količina kofeina potrebna da proizvede isti učinak u različitih osoba može varirati i do deset puta. Alkohol je stvarna opasnost za neke ljude, dok drugi gotovo i da nemaju šanse postati ovisni o njemu.
 Neke osobe neće nikad pridrijemati tijekom dana. Druge se, pak, tome ne mogu oduprijeti. Napoleon je, ukupno gledajući, malo spavao, ali nije mogao bez nekoliko kratkih drijemanja danju (kako Dalmatinci kažu, "ubit oko").
 Sve ove informacije daju nam temelj za razumijevanje naše vlastite, individualne vrijednosti. One nam otvaraju vrata stvarnom i cijenjenom razumijevanju nas samih i drugih i upućuju kako ljudi individualno mogu izvući najviše od "opreme" koju im je priroda dala.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu