English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Siječanj - mjesec psihičkog, financijskog i zdravstvenog otriježnjenja

Prvi pravi zimski mjesec definitivno je bio siječanj, nakon zaista vrlo blage zime koju smo imali, ali je bome zazeblo i oko novčanika. Siječanj je definitivno mjesec otrježnjenja. Kartice su u prosincu ispeglane, novčanici ispražnjeni, potrošili smo i onaj zadnji sitniš s dna kasice prasice. Ako imamo sreće, palo je i neko zimsko putovanje, a u siječnju i dalje „peglamo“ jer su, naravno, sezonska sniženja. Sve to uzrokuje pravi „siječanjski blues“.

Raspad financijskog sistema i raspad odnosa

Statistike govore da je „siječanjski blues“ odgovoran za raspad dvije trećine veza. Možda zvuči pomalo smiješno na prvu, ali siječanj je najgori mjesec za opstanak veze, jer su ljudi depresivni zbog kratkih dana, loših financija pa se svađaju mnogo više nego u ostalim mjesecima u godini.
Zbog toga čak dvije trećine parova prekida u siječnju, a ne u nekom drugom mjesecu – otkrivaju ankete.
Nevjerojatno, postoje čak i statistike koje govore o broju svađa – parovi u siječnju više vremena provode kod kuće i češće se svađaju – oko 20 puta na dan, a što se tiče drugih dana u godini, prosjek je oko 15 rasprava. Zvuči mnogo, znam. Misli se na sve one i najmanje rasprave koje vodimo s našim partnerima – od toga što treba kupiti u dućanu do svađa oko minusa.
Također, za mnoge je prekid jedna od novogodišnjih odluka. Zanimljivo je da mnogo ljudi Novu godinu vidi kao izvrsnu priliku za analizu dosadašnjeg života i na kraju shvate da nisu sretni u kojem smjeru ide.
U siječnju se pojavljuje i još jedan ozbiljniji problem, tzv. postblagdanska depresija. Ona nije u prvom redu uvjetovana blagdanima, već godišnjim dobom, tj. zimom, pa se u stručnoj literaturi naziva i „winter blues“ (zimska tuga). Manifestira se u bezvoljnosti, problemima sa snom, nedostatku energije. U psihologiji se to stanje definira kao sezonski afektivni (emocionalni) poremećaj, a prvi simptomi se javljaju već u kasnu jesen, dok je vrhunac u siječnju, kasnije se s produljenjem dana smanjuju i simptomi.
Osim toga, psiholozi siječanj nazivaju mjesecom "bluesa" jer se tada mnogi osjećaju loše i izbjegavaju viđanja sa svojim prijateljima i obitelji. Oko 59 posto ljudi kaže kako im je siječanj mjesec u kojem najteže ustaju i odlaze na posao, a 28 posto ispitanika kaže kako s poslom započinju dok je vani mrak i završavaju po mraku.
Siječanjski blues pogađa petinu ljudi, pokazala je studija britanske Udruge za istraživanje sezonskog afektivnog poremećaja. Zbog manjka sunčeve svjetlosti ljudi su letargični i pospani.

Povećana očekivanja nakon prosinca

Kićenje bora, darivanje, putovanja, blagdanska atmosfera, lampice po gradu i u našim domovima, božićna glazba… sve to dokazano podiže adrenalin kod svih nas. Naravno, to razdoblje mora proći i onda dolazi svakodnevica koja nije uvijek motivirajuća, pa čak ni pozitivna.
Euforiju zamjenjuje depresija jer taj osjećaj godišnjeg odmora koji imamo u duši (čak ni ako nismo fizički zaista na godišnjem odmoru) traje kratko, a stvarnost nas pogađa jako i brzo.
Ne zaboravimo da na naš hormon sreće utječe i sva silna hrana koju konzumiramo tijekom blagdana, sastavljena uglavnom od slatkiša. Nakon prejedanja, potrebno je dosta vremena za vratiti se na stare navike, odnosno da preciziramo: jesti umjereno. Nije nam baš predrag ni odraz u ogledalu, budimo iskreni. Sve to utječe nužno na nas i stvara loše raspoloženje jer teško prihvaćamo naše nove „mane“. Sve nas je to ujedno usporilo – par dana smo spavali dokad smo htjeli, a sada se opet moramo ustajati na zvuk alarma.
Da biste lakše prebrodili kontrast između blagdanskih dana kada ste se više družili, izlazili i trošili te sredine siječnja kada stižu računi, smanjite očekivanja i pomirite se s tim da nema čarobnog štapića koji će vas vratiti u psihičko blagostanje. Umjesto da se emocionalno opterećujete svojim neraspoloženjem, napravite nešto dobro za nekoga drugog. Nađite nešto što niste radili tijekom prošle godine, neki hobi, neku zanimaciju… Nemojte se zatvarati u sebe. To je isto jedna od grešaka koju čak pomalo nesvjesno činimo. Navikli smo da blagdane uglavnom provodimo „kućno“: bilo s obitelji, bilo s prijateljima. Dojam da je doma najljepše pojačava i sama hladnoća tako da najviše vremena zapravo i provodimo u kućnim posjetima. Kako dođe radni raspored, kao da zaboravljamo da možemo izaći i van – otići u kino, restoran, popiti kavu negdje izvan uobičajenog okruga u kojem obitavamo.
Treba se podsjetiti, a ja prva to zaboravljam, da ustaljene navike također stvaraju zamor i neraspoloženje. Kako ćemo rasti, o čemu ćemo misliti i ŠTO će nam se uopće događati ako je sve po starom? Ako nikog novog ne upoznajemo, ne razgovaramo o temama koje nam nisu standardne, kako bi se negativna energija uopće mogla iscrpiti?

Ovisnost o stresu?

Ne znam jeste li to primijetili, ali ljudi kao da se ponose kad su pod stresom. Ističemo da smo malo spavali, da je sve imalo predznak „hitno“ i da smo to rješavali zadnji tren, da nam godišnji odmor nije bio godišnji jer nam je zvonio mobitel, stizali su mailovi, a mi ne možemo važne mailove ostaviti bez odgovora, itd., itd... Hrpa je faktora zašto to radimo – nekad je to pravdanje pred drugima, nekad si dajemo na važnosti (bespotrebno/potrebno, to je već drugi par rukava), ali zapravo istina leži u tome da kada to govorimo, bolje se osjećamo. Zašto? Jer to znači da radimo. To označava našu aktivnost i potvrđuje da nismo lijene osobe. Teško objašnjivo, ali jednostavno volimo taj osjećaj napetosti dok nešto obavljamo.
S druge strane, stres zaista jest jedan proces koji je osmišljen da nam pomogne – on je naša vrsta obrane, zato imamo adrenalin u opasnim/nepredviđenim situacijama. Samo što stres koji proživljavamo u svakodnevnim situacijama nikako nije jednak onom stresu kada, primjerice, preblizu obale ugledamo morskog psa. Nisu jednake ni posljedice – jedan je dugotrajan, a drugi je, uglavnom, kratkotrajan.
Mi smo zapravo konstantno pod jednim pritajenim stresom kojeg nekad nismo toliko ni svjesni, dok, primjerice, ne ostavimo negdje mobitel, zaboravimo poslati mail, zaboravimo što smo rekli prije pet minuta…
Kad su razine kortizola i adrenalina u tijelu dulje vrijeme povišene, tada dolazi do problema. Oni konstantno zagađuju naš organizam. Osim što loše djeluju na kosu, kožu, tjelesnu težinu, srce i probavni sustav, mogu uzrokovati navikavanje i ovisnost: cigarete, alkohol, hrana.
Društvo također potiče ovakvu ovisnost o stresu. Svi mi imamo nekoga među nama koji je uvijek zauzet, u žurbi i pod stresom. U našim mislima užurbanost znači važnost. Uz sve to, tehnologija nam po tom pitanju ne ide na ruku. Ako smo fizički negdje i prisutni, odsutni smo preko mobitela jer neprestano stižu poruke, whatsapp, viber, mailovi.
Kako biste pronašli zabavu u dosadnoj svakodnevici, tražite izvore stresa. Dosada nas umara i želimo da se stvari odvijaju prebrzo, tako da zapravo postajemo ovisni o adrenalinu.
No, korijen ove ovisnosti je nezadovoljstvo koje leži na dubljoj razini. Moramo se povezati sami sa sobom. Ako svaki trenutak razmišljamo što bismo i što smo trebali učiniti, ne znamo se opustiti i nismo naučili kroz život prolaziti bez stresa. Ljudi će učiniti sve da bi izbjegli sami sebe i neki od nas ne mogu ni na kratko ostati nasamo. Jedino u siječnju je to sasvim OK.

Izbjegnite zastoje života

Svaki takav depresivni trenutak uvelike će utjecati na vaš život, odnosno dovest će do zastoja: koštat će vas dragocjenog vremena, uživanja, lijepih uspomena… osim toga, sve će to utjecati na sve vaše međuljudske odnose i pomoći jedno vašem otuđivanju. Smanjit će također vašu sposobnost donošenja racionalnih odluka i jako utjecati na vašu učinkovitost na poslu. U ovakvim danima najvažnija je samopomoć. Zatvaranje u sebe i povlačenje od drugih ljudi je simptom svake, pa tako i siječanjske depresije, ali to ne znači da je i lijek za nju. Što se budete osjećali usamljenije, to ćete biti depresivniji.
Kada poplaćate sve te račune, pokušajte malo olabaviti. Najvjerojatnije se to o čemu brinete uopće neće dogoditi. Ili poduzmite nešto ili zaboravite na to. Budite optimistični, budite duhovni… i duhoviti.
U krajnjem, doći će i veljača. Pa onda opet proljeće.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu