English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
PRAVILNOM ISHRANOM PROTIV STRESA

Kad čovjek zaostaje već nekoliko rata u otplati važnog kredita ili ako mu se približava neodgodivi rok otplate duga, zadnja stvar koja mu treba na ovom svijetu je da oboli. Ipak, upravo se to često događa. Zašto? Zato što je psihički stres glavni faktor koji pridonosi pojavi mnogih oboljenja – od onih kroničnih, kao što su srčane bolesti, pa do manje ozbiljnih, ali koja ipak poremećuju život, kao što su prehlade, želučane tegobe itd. Jedna od obrana protiv ove poremetnje na liniji um-tijelo je: ispravno jesti. Primajući u svoj organizam hranjive tvari u optimalnim količinama, čovjek pomaže svom imunološkom sustavu, kako bi taj sustav lakše pomogao čovjeku.

Nažalost, za mnoge ljude, posebno žene, dobra i ispravna prehrana je prva stvar koju one zanemare kad su pod stresom. Jedući loše, ti ljudi lošu situaciju upravo čine još lošijom – kada bi ju ustvari mogli učiniti boljom.

Žene imaju sklonost da reagiraju na stres na jedan od ova dva načina: ili jedu premalo ili jedu previše. Nijedna varijanta ne poboljšava sposobnost za svladavanje životnih poteškoća. Veoma je teško osigurati sve potrebne hranjive tvari ako ste na

standardnoj dijeti od 1500 kalorija dnevno. Najvjerojatniji nedostatak do kojeg može doći je nedostatak željeza i kalcija. Ako još više smanjite unos kalorija, možete znatno pogoršati ove nedostatke. Konačno, ako počnete zaista malo jesti, recimo uzimati svega 800 ili čak manje kalorija dnevno, izlažete se velikom riziku i opasnosti. Ozbiljna pothranjenost kroz duže vremensko razdoblje može dovesti i do poremetnje rada srca i štetne neravnoteže minerala u organizmu.

Ako, međutim, jedete previše, vi naprosto nadodajete moguću pretilost vašoj listi faktora koji izazivaju stres.

Osim toga, postoji vjerojatnost da ćete pretjerivati s hranom bogatom masnoćama. Masna hrana, osim svoje veze sa srčanim bolestima, odgovorna je i za neke druge neugodne posljedice.

Kao prvo, masnoće imaju sklonost stvarati neželjene veće nakupine masnog tkiva na pojedinim dijelovima tijela (trbuh, bedra, stražnjica). Masnoće ponešto usporavaju prolaz hrane kroz želudac, pa one svojim zadržavanjem u želucu mogu činiti da se čovjek osjeća trom, pun, težak i beživotan. Ako ste skloni probavnim problemima, kad ste pod stresom, prehrana s mnogo masnoće može učiniti da se osjećate još neugodnije.

U borbi protiv sklonosti za konzumiranjem većih količina hrane, kada je osoba pod stresom, preporučljivo je pribjegavati hrani koja čovjeka na neki način usporava. Kad jedete polako, dajete svom želucu vremena da "javi" mozgu da je pun, i to da javi prije nego ubacite u njega još jednu porciju pomfrita. Tako, na primjer, juha je po svojoj prirodi jelo koje se uzima bez žurbe. Također, pokušajte se prebaciti s obroka koji se vrlo brzo pripremaju na obroke za čije pripremanje treba nešto više vremena: npr. kuhani krumpiri umjesto prženih itd.

Osim toga, kad ste prenapeti, preporučljivo je izbjegavati veće količine soli i kofeina. Sol kod nekih žena uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu, zbog čega se one "napuhnu" i postanu "nadute", posebno u vrijeme blizu početka menstruacije. Osjećaj nadutosti može pogoršati i druge nelagodnosti koje žene tada osjećaju. Kofein održava mnoge ljude budnima. Ako se osjećate napeti, pijenje kave, čaja ili koka-kole pridonijet će tome da ćete provesti noć bez sna. Sasvim nepotrebno!

 

Uravnotežena prehrana

 

S druge strane, ako stres oteža probavu hrane, probavnom sustavu treba omogućiti odmor tako što će se jesti više malih obroka, a ne rjeđih i većih obroka. Drugi faktor koji će utjecati na smirenje i olakšanje probavnog sustava je hrana s dosta vlaknastih komponenata. Ishrana s puno vlaknastih komponenata često se propisuje ženama koje su sklone začepljenosti i bolesti koja se zove divertikuloza crijeva – a to su dva oboljenja koja stres često pogoršava. Tromost, mrtvilo, letargija su česte nuspojave kod stresa i zasigurno takvo stanje neće pomoći osobi u borbi protiv njega. Nastojeći na redovnim dnevnim obrocima, umjesto da se koji preskače, održavat ćete svoj metabolizam, a otuda i svoju energiju, u akciji, pod "naponom” čitav dan. Posebno je važno ne preskakati doručak. Također, pokušajte vježbati 15 do 30 minuta dnevno. Tjelovježba ne samo da pomaže smanjenju stresa, već pomaže i sagorijevanju kalorija nagomilanih neumjerenim količinama hrane i pića, uzetim u stanjima napetosti.

Za čime se ne bi trebalo posegnuti? Za vitaminskim dodacima protiv stresa. Takve tablete obično sadrže velike količine B vitamina, uz velike doze i vitamina C. Ovi vitamini ne samo što vam neće pomoći u svladavanju stresa, već dapače, mogu taj stres učiniti još težim. Tjelesni metabolizam morat će intenzivnije i napornije raditi kako bi organizam opet vratio u ravnotežu. Uravnotežena ishrana je bolji način da dobijete potrebne vitamine – u ispravnim proporcijama.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu