English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
PROMJENA POSLA – JEDAN OD NAJSTRESNIJIH DOGAĐAJA U ŽIVOTU

„Imala sam veliku tremu i pritisak da ostavim dobar prvi dojam među kolegama. Od prvog radnog dana prošlo je već neko vrijeme, a ja i dalje osjećam nelagodu, pokušavam zapamtiti lica i ne ide mi, a tek imena... Strašno! Osjećam se glupo i nedoraslo i pitam se hoće li to proći. Ljudi u ovoj firmi su prilično otvoreni i srdačni, pitaju me za mišljenje pa i pozivaju na pauzu, ali kako nisam opuštena u njihovom društvu, djeluje mi da ispadam ili suhoparna ili pomalo bedasta“  (izvor: Lider)

Mislim da je svatko tko je promijenio radnu sredinu i radno mjesto prošao ovakav „dril samoga sebe“. Ako nije, onda mu nije bilo pretjerano stalo do tog novog posla. Nekako odbijam vjerovati da postoje ljudi s toliko samopouzdanja da pri prelasku na novo mjesto ne osjećaju barem uzbuđenje, ako ništa drugo! Uzbuđenje također, stvara veliku tremu i adrenalin.

POKUŠAJTE PROMIJENITI POSAO S KOJIM NISTE ZADOVOLJNI

Sretniji su radnici za 12 posto produktivniji od nesretnijih koji su štoviše za 10 posto neučinkovitiji od prosjeka – pokazalo je jedno istraživanje. Dok nije bilo krize, nezadovoljan je zaposlenik možda i mogao razmišljati o alternativama, no danas kada previše izbora nema vlada mišljenje da se valja držati onoga što imamo.
No, stvarnost izgleda ovako: na prste jedne ruke svatko od nas pobrojiti može kolege potpuno zadovoljne postojećim stanjem dok su ostali ili u ekonomskom ili u osobnom klinču. Je li vrijeme za promjenu posla? A ako je vrijeme – jesam li ja spreman/spremna za tu promjenu? Svaka nova situacija koja zahtijeva velik prilagodbeni napor za pojedinca može biti stresna i zato je promjena posla ili promjena pozicije, svakako jedan stresan životni događaj.
U samom startu potrebna je procjena: gdje ste sada u svojoj karijeri, što ste postigli i još važnije: gdje želite biti, raditi u sljedećih nekoliko godina? Osim vaših osobnih motiva za promjenom posla, mnoštvo je ostalih razloga koji su izvan vaše kontrole a zbog kojih možete napustiti svoj sadašnji posao, uključujući:
- Financijske poteškoće poslodavca – smanjenje plaće;
- Promjena kulture u tvrtki uzrokovana preuzimanjem ili spajanjem – promjena vašeg radnog mjesta, degradiranje, previše posla a plaća nepromijenjena;
- Kolaps komunikacije s nadređenim ili kolegama – svađa sa šefom, timom, kolegama;
- Uočavanje pravog trenutka – bolja šansa za vas i vašu obitelj.
Ako odlučite napustiti posao i zamijeniti ga nekim za vas boljim, ali istovremeno i mnogo težim, ovdje također postoji nešto što se zove: dobar i loš tajming. Primjerice, ako planirate godišnji odmor, onda pokušajte dati otkaz kad se vratite, ne ranije, jer vaš novi poslodavac sigurno neće gledati na dvotjedni odmor tijekom vašeg probnog roka i odmah na početku.
Što se tiče kalendara, svibanj i listopad su nekako najbolji mjeseci za traženje posla - poslodavci se tada pripremaju na odsutnost zaposlenika i traže nove kandidate koji mogu popuniti predviđene praznine.
Dodatni savjet: kada odlazite, napustite svoje radno mjesto u „naponu snage“ – odolite nagonu da odete u afektu, u žurbi, bez previše pozdravljanja jer zatvarati vrata za sobom treskom nikada nije dobar odabir. Osim toga, to šalje loš signal budućem poslodavcu s mnoštvom pitanja zašto ste otišli baš sad i zašto ste otišli na takav način.

ŠTO JE DANAS TALENT?

Zbog starenja radne snage i sve vidljivijeg nedostatka vještina, poslodavci danas moraju pronaći načina kako zadržati, privući i zadovoljiti potrebe najboljih posloprimaca što će im predstavljati najveći problem u sljedećem desetljeću.  Istraživanje provedeno na otprilike 1.350 izvršnih direktora u 27 zemalja članica EU otkrilo je pet glavnih izazova vezanih uz ljudske potencijale, a na vrhu ljestvice je upravljanje talentima ili talent management.
Ostali ključni izazovi su: suočavanje s demografskim promjenama, preobrazba tvrtki u učeće organizacije, stvaranje ravnoteže između osobnog života i posla te upravljanje kulturološkim promjenama unutar organizacije.
Sposobnost i brzina učenja novih stvari su svojevrstan talent. Projekti i zadaci koji nas sustižu ne pitaju nas možemo li mi to, već nam samo nameću rokove. Mlađi ljudi se (napominjem: u većini slučajeva, ne uvijek) znaju lakše nositi s time. Oni su tehnološki spretniji, znaju više stranih jezika od starijih radnika, ali nedostaje im njihovo iskustvo. Obično su mlađi radnici skloniji rizicima, što također ne mora biti nužno dobro za svaku firmu. Zato se i događa da neke stvari krenu po krivu u poslovanju kada previše mladih, iako talentiranih stručnjaka počne provoditi svoje ideje. Stoga je bitan balans i delegiranje suradnika – nema potrebe odbacivati starijeg radnika ili ga raspoređivati na neko manje zahtjevno mjesto, jer on može itekako pomoći svom mlađem kolegi upravo oko donošenja ključnih odluka. To treba imati na umu i kada smo u ulozi mlađeg i starijeg radnika.
Ono što se često događa ljudima koji imaju talent jest velika trema – posebice pri promjenama. Prestanimo toliko brinuti. Čini najbolje što možeš i znaš, pa neka bude šta bude! Također, trema pri novom poslu ili prelasku na višu poziciju je nešto što bi svatko odgovoran prema sebi i prema poslu treba imati prije novog početka. Međutim, ima li smisla brinuti se da nisam na razini ponuđenog posla?!

POSTAVLJANJE JASNIH GRANICA

Postoje li neke nejasnoće ili pak previsoki zahtjevi s kojima ne znamo kako se nositi, to u samom startu treba raščistiti s nadređenima kako bi se stvar definirala i dugoročno. U suprotnom, uvijek ćemo muku mučiti s istim problemima i biti manje efikasni. Većina ljudi izbjegava konflikte, posebice kada promijeni radnu okolinu. Naravno, ne sugeriram da treba napraviti bojno polje čim dođete na novi posao, no imajmo na umu da nije svaki sukob štetan i opasan. Nekad nam konflikt treba jer ćemo stvari usmjeriti u dobrom pravcu, pokazati nekome tko ne vidi nedostatke i krenuti u smjeru produktivnosti. Nekada ljude jednostavno treba „staviti na svoje mjesto“, a postavljanje osnovnih granica u odnosima s drugima, vjerujte, treba postaviti odmah na početku. Sve kasnije postane teško za ispraviti jer smo stvorili naviku kako se ponašamo i kako se drugi ponašaju prema nama.
Definicija talenta obično u sebi sadrži kombinaciju uspjeha i kreativnosti. Premda, danas je zaista vrlo malo poslova na tržištu prisutno u kojem će nam se gledati ta kreativna nota. Postoje naravno, ali nisu tako česti. Fokus bi trebao biti na onome što nam najbolje ide i u čemu već imamo konkretno iskustvo, stvari u kojima znamo odvagnuti kako je dobro reagirati. Upravo zato i postoje delegiranje i timski rad. U velikom broju poslova znanje iz pojedinih dijelova posla kompenzira u dovoljnoj mjeri manjak znanja iz drugih dijelova. To nam stvara samopouzdanje za one dane kada će na red doći i manjak iskustva ili znanja za neke dijelove gdje zapinjemo.

REPROGRAMIRANJE SISTEMA NA NOVOJ POZICIJI

Svi imamo neke radne navike koje nam otežavaju ili olakšavaju posao koji radimo. Promjenom posla ili pozicije na poslu, s kojom raste i razina odgovornosti i zadataka, postoje ipak neke univerzalne stvari zbog kojih ćemo morati mijenjati neke naše dosadašnje pogreške. Naime, ako ne planiramo konstantno odrađivati prekovremene sate za koje najčešće nitko drugi ne zna (i ne cijeni ih), osim nas samih, morat ćemo se reprogramirati.
1. Želite sve obavljati sami 
Često se događa, posebice kada dobijete pripravnike, da nemate povjerenja da će oni ili vaši kolege,  obaviti posao, pa radije vi odradite sav posao. Na novoj poziciji, novom poslu - vrijeme je da naučite prihvatiti pomoć od svojih kolega i da delegirate posao svojim podređenima – dobro delegiranje stvari na ostale jedna je od najvažnijih odlika dobrog šefa, vodili vi tim od troje ljudi ili pak cijelu tvrtku.
2. Nemate plan/cilj za taj dan ili tjedan
Ako nemate definirane ciljeve i isplanirane korake kako ih ostvariti, gubit ćete vrijeme na nepotrebne stvari i teže ćete se fokusirati na ono što je bitno. Na kraju dana, vaši će rezultati biti potpuno nevidljivi što će stvarati svakodnevni stres, a nakon duljeg vremena i trajne frustracije.
3. Imate krive prioritete
Misliti da je sve što je hitno jednako bitno razlog je zašto ne možete odrediti ono što je zaista vaš prioritet za taj dan odnosno za taj tjedan. Najprije odradite posao koji je bitan za vašu tvrtku jer čak i ove manje bitne stvari, iako su hitne, ne mogu nikako biti važnije od prioriteta koje ste odredili.
4. Odsutnost i odvraćanje pozornosti
Jedan od najvažnijih savjeta kako što bolje iskoristiti vrijeme i kako posao obaviti u zadanom roku, jest da smanjite svoju odsutnost. Pokušajte manje obraćati pažnju na nebitne stvari ili se prekinite javljati na svaki poziv. Nije svaki mail bitan. Time ćete si olakšati jer ako dopustite da vas stalno netko prekida, napravit ćete si štetu jer nećete stići obaviti sve zadatke na vrijeme. Kada radite, javljajte se samo na hitne pozive.
5. Prezaposlenost
Neki ljudi smatraju da je prezaposlenost jednako produktivnost, no to uopće ne mora biti točno. Ako neprestano radite i nemate vremena ni za što, ne stižete završiti posao do zadanog roka vi jeste zaposleni, ali to ne znači da ste i ste efikasni. Pokušajte si olakšati i smanjiti opseg posla jer ćete tako vjerojatno biti produktivniji i neće vam se dogoditi burn-out sindrom.
6. Multitasking
Ako radite više poslova i zadataka od jednom, najvjerojatnije je da ne radite zapravo nijedan od njih kvalitetno. Zapravo, pravi multitasking ne postoji! Da, on je nekad nužan jer jednostavno nemamo vremena za sve, ali ipak – napravite listu stvari kojima se treba više posvetiti, a kojima manje. Tako ćete sigurno biti produktivniji.
7. Odugovlačenje
Kada neprestano odgađate važne zadatke za kasnije, stalno ste pod stresom. To svi zapravo radimo, ali barem povremeno bismo trebali odraditi najvažnije u početku dana. Realno, ionako se s tom mišlju vrlo vjerojatno i budimo: „jao, danas me čeka to i to!“ Pa ok, onda naučite upravljati svojim vremenom, onda će vam vrijeme ići u korist i neće vam zadavati brige.

GDJE JE PAŽNJA, TAMO TEČE ENERGIJA 

Nedavno sam pričala s jednim čovjekom koji ima 45 godina. Radi u istoj firmi 12 godina, a posao ga ne oduševljava već zadnjih 8. Na moje pitanje zašto ne razmišlja o promjeni karijere/posla/radnog mjesta barem, odgovor je bio: „Ma tko će se sad dokazivati?“…
Kad se promijeni posao ili pozicija koja nosi veću plaću ali i veću odgovornost, slijede dani u kojima si postavljate puno pitanja (i sebi i drugima), te stječete uvid u procese koji se odvijaju. Najčešće ćete imati kolege koji će vam htjeti pomoći, uputiti vas, odnosno biti vam na raspolaganju kao podrška. Dobiti novi bolji posao ili doći do nove, bolje pozicije velika je privilegija, iako se to često odmah zaboravi čim se krene s ozbiljnim radom. Sebi u početku treba oprostiti neke stvari i dozvoliti si otvorenost i znatiželjnost u ponašanju (u granicama normale, naravno), dok se ne „ushemite“ u priču.
Porazgovarajte s nekim – no nastojte da to ipak bude netko od vaših kolega. Na žalost, ako podijelite svoje strahove i nesigurnosti oko nekog projekta ili zadatka s nekim ispod vas, to vam se može obiti o glavu. Ne nužno naravno, ali jednostavno se od vas očekuje da glavu držite svima iznad vode.
S druge strane, stvorite si neku vrstu trademarka – ne mislim doslovno, već nešto po čemu ste prepoznatljivi. Po čemu su vas voljeli i na bivšem radnom mjestu: bio to humor u pristupanju rješavanja problema, sarkazam, pjesma koju puštate na sastanku kad je napeta atmosfera, bilo što – što će ljudima biti simpatično i što će i vas vratiti u pozitivno stanje. Ljudi koji se izdvajaju kao dobri vođe posjeduju autentičnost koja im omogućuje da ostvare istinski značajne veze s različitim ljudima.
Naša energija koja je svakom čovjeku ograničena (katkad je baš poput goriva u tanku koji nekad zaboravimo ili nemamo mogućnosti napuniti), uvijek će ići prema onome na što se fokusiramo. Zato i treba paziti na što se fokusiramo.
Dobro snalaženje u tome vidi se u onim trenucima kad izgubite kontrolu nad situacijom, jer tada gubite i kontrolu nad svojim mislima. Umjesto da zamišljate potencijalne katastrofe, čime samo pojačavate svoju uznemirenost i ne postižete apsolutno ništa drugo. Uz to naravno ide i gubitak koncentracije te greške koje inače sigurno ne bismo napravili, ali sada ih zbog negativnog razmišljanja i straha od bilo kakvog djelovanja, sve češće radimo. Postajemo nesigurni i sumnjamo u svoje sposobnosti, a samim time i naš rad postaje za nijansu lošiji.
Nitko ne zna da dobro radite dok im to ne kažete - malo samohvale nije naodmet.
Kontakt s ljudima jedna je od najvažnijih stvari, pogotovo na novom poslu. Pokažite da ste zainteresirani za baš sve ljude s kojima se u početku susrećete. Naknadno ćete birati s kime ćete održavati bliži kontakt i birati koji vam se više sviđaju. Na ovaj način ćete stvoriti sebi grupu ljudi koja će vam biti spremna pomoći u radnom okruženju zato što vas cijeni, a ne nužno zato što misli da ste zabavna osoba.
Naučite tehniku stop -  svaki put kad osjetite da vas obuzima neka katastrofalna misao, glasno recite "stop". To će vam pomoći da ne upadnete u ponor opsesivne negativne misli.  Pokušajte ne ustajati ujutro i razmišljati samo o tome što bi moglo poći po krivu ako zeznete stvar. Pa nismo svi kirurzi na ovom svijetu, zar ne?!
Prosjek prilagodbe nečem novom u našem životu je i do 6 mjeseci. 6 mjeseci kako bismo oslobodili sve svoje potencijale na novom radnom mjestu – odnosno, do one razine kad se osjećate kao da vladate terenom. Dajte si vremena. Za dobre ideje potrebno je prostora, vremena i fleksibilnosti. Tek tada ćete moći uživati u svojim uspjesima.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu