English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
GODIŠNJI ODMOR NIJE DOVOLJAN ZA RJEŠAVANJE STRESA, NA TOME TREBA RADITI STALNO

Jedna od riječi za koju znaju u svakoj zemlji, svakoj kulturi, svakom poslu i svakom okruženju – je stres. On se može definirati kao emocionalna, intelektualna ili fizička reakcija na promjenu ili zahtjeve, priprema tijelo da se suoči s bilo kojom ovom situacijom ili prijetnjom. Mala doza stresa održava nas usmjerenima ili budnima – spremnima na akciju, ali kronično neoslobođen um od stresa može uzrokovati potencijalne ozbiljne fizičke probleme kao što su glavobolje, križobolje, nesvjestice, depresije...

Kad se osoba nađe u situaciji koju doživljava stresnom, mora nekako s njom izaći na kraj. Nastojat će na kognitivnom, emocionalnom ili na ponašajnom planu, savladati, podnijeti ili smanjiti vanjske i unutarnje zahtjeve i/ili sukobe među tim zahtjevima.
Određena doza stresa je korisna i održat će vas usmjerenima prema ostvarenju cilja – položenog ispita. Ako ste primijetili, primjerice, dok ste studirali i čekali neki ispit, jedna od najčešćih reakcija na tu stresnu situaciju bila je smijeh. Nisu sve naše reakcije „primjerene“ kad se osjetimo ugroženima, ali najvažnije je da se što je moguće zdravije izvučemo iz određene situacije.

STRESORI U RADNOJ OKOLINI

Prema europskom istraživanju oko polovice svih izgubljenih radnih dana uzrokovano je psihičkim bolestima koje su povezane s psihosocijalnim faktorima, čiji je najveći uzročnik stres.
Previše posla, strah za budućnost i loši međuljudski odnosi u tvrtki glavni su uzroci stresa na poslu, no kontroliranjem vlastitih reakcija, možete stvoriti ugodniju radnu okolinu.
Sposobnost suočavanja sa stresom na poslu jedan je od faktora koji je zaslužan za uspjeh. Emocije su zarazne, a stres uvelike utječe na kvalitetu odnosa sa šefovima i kolegama. Što se bolje nosite sa stresom, to ćete pozitivnije utjecati na okolinu, a tuđi stres manje će utjecati na vas. Čak i ako radite u vrlo stresnoj okolini, možete zadržati samokontrolu i samopouzdanje. Zato je vrlo važno razviti emocionalnu inteligenciju, odnosno sposobnost upravljanja vlastitim emocijama na pozitivne i konstruktivne načine. Emocionalna inteligencija također obuhvaća komuniciranje s drugima na način koji pomaže prevladavanju međusobnih razlika te smanjivanju napetosti i stresa.
Što najčešće izaziva ono dugotrajno nezadovoljstvo poslom?
• Nejasni radni zadaci i radni zahtjevi
• Prevelika količina posla
• Nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka i nemogućnost utjecaja na načine obavljanja posla
• Nesigurnost radnog mjesta
• Neučinkovita i loša komunikacija, česti konflikti
• Nedostatak podrške uprave ili kolega
• Psihičko i fizičko uznemiravanje, zdravlje, bolovanje.

PREPOZNAJTE KADA PRETJERATE SAMI SA SOBOM

Kada smo preopterećeni na poslu, gubimo samopouzdanje i uglavnom postajemo nervozni ili povučeni. Tada posao može postati naporan, a radna učinkovitost opada. Ignoriranje znakova stresa na poslu može dovesti do još većih problema – ne samo nezadovoljstva poslom, nego i zdravstvenih te emotivnih tegoba poput nesanice, mišićne napetosti ili gubitka seksualne želje.

Simptomi stresa koje smo svi osjetili:
– iscrpljenost
– tjeskoba
– otežana koncentracija
– glavobolje
– napetost
– želučane tegobe
– povlačenje iz društva.

Najčešći uzroci:
• Rizični faktori samog posla/radnog mjesta
• Uloga/pozicija pojedinca u radnoj organizaciji, radni zadaci
• Međuljudski odnosi na poslu, odnosi s nadređenima, kolegama i podređenima, smanjeno zadovoljstvo s poslom jer to nije ono što istinski želimo raditi
• Pitanje ambicioznosti i potrebe za napredovanjem/nemogućnosti da se to ostvari
• Faktori organizacije posla, koji uključuju strukturu i odnose unutar organizacije kao i kulturološke i političke utjecaje, smjenski rad
• Ravnoteža između posla i privatnog života.

RAVNOTEŽA IZMEĐU REALNOG I POSLOVNOG VREMENA

Kako uravnotežiti vrijeme koje treba organizam i vrijeme koje treba naš posao? Mnoge situacije na poslu su izvan naše kontrole, osobito ponašanje drugih. Umjesto da se živcirate, usredotočite se na ono što možete kontrolirati, a to je prije svega način na koji reagirate na probleme.
Rješavanje sukoba na zdrave, konstruktivne načine može ojačati povjerenje između ljudi te raspršiti stres i napetosti. Kad se morate nositi s emotivnim situacijama na radnome mjestu, ostanite usredotočeni na sadašnjost – ne povlačite stvari koje su se dogodile davno u prošlosti. Budite svjesni svojih osjećaja, ali i onoga što vam sugovornik pokušava dati na znanje. Pritom obratite pozornost i na neverbalnu komunikaciju – govor tijela odgovoran je za 95-98% informacija koje prenosimo.

Odredite prioritete i dobro se organizirajte
Analizirajte dnevni raspored. Popišite sve stvari koje trebate učiniti i poredajte ih prema važnosti. Najprije obavite najvažnije stvari i one koje doživljavate neugodnima – tako ćete ih se prije riješiti. Ne pokušavajte nagurati previše obveza u jedan dan jer je vrlo vjerojatno da nećete sve stići učiniti. Budite svjesni da ne morate sve obaviti sami i ako su drugi voljni pomoći, dopustite im. Budite spremni na kompromise jer različiti ljudi zadatke obavljaju na različite načine, a to je ujedno i najčešći razlog zašto odlučujete da ćete sve obaviti sami „jer ćete to najbrže (najbolje) obaviti“. To uopće ne mora biti istina, pogotovo ako ste u stisci s vremenom.
Budite blagi prema sebi – previše rada, a premalo opuštanja vodi u iscrpljenost. Isplanirajte nekoliko kraćih pauza. Skrenete li nakratko misli od posla, bit ćete produktivniji. No, ne odgađajte ono za što znate da će vam trebati više vremena jer ćete onda posao donijeti kući, što će vam ponovno stvoriti stres i neopuštenost. Koliko god vam se u tom trenu to činilo najlakšim rješenjem, zapravo je pogrešno.

Riješite se loših mentalnih navika i ponašanja
Iako perfekcionizam možda ne zvuči kao loša navika, on je izravno povezan s tjeskobom. Nijedan posao, situacija ili odluka nikad ne mogu biti 100% ispravni pa će težnja savršenstvu povećati svakodnevni stres. Postavljate li si previsoke ciljeve ili pokušavate obaviti previše toga u prekratko vrijeme, osuđeni ste na neuspjeh. Negativno razmišljanje također je loša navika – ako najprije vidite negativnu stranu, brzo ćete ostati bez energije i motivacije.

Zdrava prehrana i dobar san učinit će vas otpornijima
Pad šećera u krvi može vas učiniti tjeskobnima i razdražljivima, a prejedanje bezvoljnima. Jedan od znakova stresa koji dolazi kada „zaboravljate“ jesti zbog previše posla jest kad osjećate miris hrane svugdje i kada općenito vrlo intenzivno osjećate mirise. Jedete li male i česte obroke tijekom dana, održat ćete uravnoteženu razinu šećera u krvi i izbjeći takve promjene raspoloženja. Pripazite i da se dobro naspavate – tako ćete lakše zadržati emocionalnu ravnotežu i povećati otpornost na stres. Ako ste u prilici, izađite u kratku šetnju oko mjesta na kojem radite – sama promjena zraka pruža novu perspektivu i osjećaj. Nekad nam samo treba malo sunca.
U mnogim slučajevima od izgovorenih je riječi važniji ton glasa, gesta ili dodir. Vaše neverbalne poruke tako mogu izazvati zanimanje, povjerenje ili zbunjenost i odbojnost pa pripazite i na njih. Ako sukob nije moguće riješiti, odlučite prekinuti prepirku s kolegama ili nadređenima, čak i ako se još ne slažete.

Razvijte emocionalnu inteligenciju
Glavne komponente emocionalne inteligencije su poznavanje vlastitih osjećaja, kontrola intenziteta osjećaja, motiviranje samog sebe, prepoznavanje emocija kod drugih ljudi te uspostavljanje i održavanje odnosa. Sve te sposobnosti ključne su za prevladavanje stresa. Za početak važno je shvatiti koje situacije u vama pokreću “stresnu reakciju” te načine koji vam pomažu da se smirite – to može biti kratka šetnja ili razgovor s prijateljem.

STRATEGIJE SUOČAVANJA SA STRESOM

Sreća je primarno subjektna pojava i predstavlja trenutke u životu proizvedene na osnovi osobnih mjerila i stoga je najbolje da svaki čovjek sam procijeni u kolikoj je mjeri njegov život dobar ili nije.
Uzmimo za primjer nastavnike – kad su oni pod stresom, sasvim sigurno osjećaju manje životno zadovoljstvo. No, njihov stres može negativno utjecati na školu kao organizaciju, na nastavnikovo profesionalno postignuće te na psihosocijalni status nastavnika, ali i njegove učenike.
Najčešći simptomi prolongiranoga profesionalnog stresa su anksioznost, depresija, frustriranost, neprijateljsko ponašanje prema učenicima i kolegama, emocionalna iscrpljenost i prekomjerna napetost. Zdravstveni i psihički problemi rezultiraju najčešće smanjenom razinom samopoštovanja, donošenjem pogrešnih odluka, nezadovoljstvom poslom i napuštanjem profesije.

Pozitivne strategije:
Mirenje sa stresnom situacijom – razmišljanje kako bi taj problem mogao promijeniti vaš život u pozitivnom smislu (nove radne vještine koje će nam trebati kasnije, suočavanje s ljudima s kojima se ne slažemo, pripremit će nas za druge poslove i situacije). To ćemo činiti kada bismo:
– pokušavali bolje razumjeti situaciju
– razgovarali s članovima obitelji
– prepoznali druge ljude koji su u sličnom problemu pa se i s njima zbližili – zajedno koristili iskustva jedni od drugih, prenosili svoja iskustva i crpili tuđa
– pokušavali otkriti kako bismo sami što bolje izašli na kraj s problemom
– pokušavali steći nove prijatelje
– distancirali se od problema
– pokušavali predvidjeti kako će se stvari odvijati i što možemo učiniti u kasnijoj fazi
– pokušavali utješiti sebe na različite načine – vježbom, kupnjom, hobijem
– počeli se baviti nekim novim aktivnostima
– pokušavali promijeniti situaciju tako da napravite strateški plan – korak po korak rješavati problem
– primjenjivali mjere relaksacije.

Negativne strategije:
– izbjegavanje okoline, povlačenje
– nervoza, ljutnja, istresanje na najbliže
– smatrati da je rješenje ionako u rukama sudbine
– shvatiti da nemate kontrolu nad problemom
– fantaziranje – željeti da problem nestane sam od sebe
– očekivati da se dogodi ono najgore
– čekati da vrijeme donese neko rješenje – stvara dugotrajno nezadovoljstvo.

Godišnji odmor o kojem svi razmišljamo već od početka mjeseca nije niti dovoljno ni dugoročno rješenje naših problema koji nastaju zbog stresa. Koliko se dugo stres stvara i nakuplja u nama, toliko dugo može trajati i spoznaja o tome da ga moramo smanjiti. Najlakše se naviknuti na situaciju i prihvatiti da nemate drugih rješenja, ali nemojte dočekati bolovanje da bi se prisilili na svakodnevne promjene u svom pristupu.
Najveća je „čarolija“ u reakcijama; sami sebe katkad možemo iznenaditi koliko zrelije, racionalnije i za sebe BOLJE možemo pristupiti neugodnim poslovnim iznenađenjima dok ne osjetimo onaj osjećaj kojeg dugo nije bilo – unutarnji mir.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu