English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
UTJECAJ POSLA NA RODITELJSTVO

Afrička poslovica kaže: "Potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo dijete.“ A nama zaposlenima, nekad se čini da ni selo ne bi bilo dovoljno da nađemo vremena za svoju djecu.

Kako uravnotežiti posao i privatni život, problem je većine zaposlenih. Današnji tempo rada i stalna dostupnost (na mobitelu i/ili mailu) vrlo često ne ostavljaju dovoljno vremena ili energije za privatne obaveze.
S jedne strane imamo posao koji traži brzinu, učinkovitost i pristup bez emocija; s druge strane obitelj koja više nego išta treba strpljenje, pažnju i puno emocija. Nekad je problem uopće se „prešaltati“ s jednog na drugo, a to je tek početak.
Portal Moj posao je napravio istraživanje nedavno; posao znatno utječe na privatni život dvije trećine ispitanika, dok kod 60% ispitanika poslodavac ima razumijevanja u hitnom slučaju i omogućuje izlazak s posla.

Premalo vremena s djecom

Prosječni zaposleni roditelj sa svojim djetetom provede cca. 4 i pol sata dnevno, puno roditelja dođe na razinu da s djetetom provodi sat vremena, a u najtežu kategoriju spadaju oni roditelji koji svoje dijete doslovno viđaju za vikend, ako ne ubrojimo poljubac za laku noć.
Ono što je poražavajuće s obzirom da je vrijeme najdragocjenija stvar na svijetu, je to što su i ljudi s neto primanjima nižim od 4.000 kuna u privatnom životu pod utjecajem poslovnih obaveza (takvih je 61%), a čak je 80% ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna izjavilo da poslovne obaveze utječu na njihov privatni život.
Najčešće posljedice koje poslovne obaveze ostavljaju na privatan život ispitanika su nedostatak vremena za sebe, nedostatak energije i rjeđi susreti s prijateljima.
Na kraju se javlja i frustriranost jer se počnemo pitati: ZBOG ČEGA točno sve to radimo i gubimo vrijeme s našom djecom koje nećemo moći vratiti, kad nam i ona financijska nagrada nije dovoljna za životne troškove. Naravno, kao i u svakom scenariju posljedice trpe naša djeca. Na njih nesvjesno podižemo glas, opterećujemo ih pričama o poslu i prenosimo negativnu energiju.
U roditeljstvu ne možemo dati otkaz kao u poslu – iako nam se nekad čini kao da radimo 24 sata dnevno, 7 dana tjedno, toliko vremena stvarno provedemo samo u zanimanju roditelja. A zbog poslovnih obveza, to vrijeme na kraju počnemo prepolovljavati.

Očevi preuzimaju dio tereta

Logično, zaposlenici će se uvijek rado vraćati na posao u firmu koja poštuje njihov privatni život. Realno – koliko je to firmi danas u kojoj zaposleni ne rade prekovremeno?
Ključni je problem što u Hrvatskoj mali broj zaposlenika doista može istovremeno odlučivati o poslu i obitelji. Koji će roditelj uzeti bolovanje za brigu o bolesnom djetetu odlučuje pretežno visina plaće. Jedini podatak koji veseli je onaj iz Ministarstva gospodarstva, rada  i poduzetništva, kako je u protekle tri godine broj muškaraca koji koriste neke pogodnosti porodiljnog dopusta porastao sa 100 na 1300.
Poteškoće s organizacijom poslovnog i privatnog života više nisu rezervirane samo za žene. 50 posto očeva ističe kako često rade prekovremeno što također utječe na njihov privatni život, a 45 posto njih je nakon rođenje djeteta promijenilo svoje ciljeve u karijeri. Zbog ovakvih rezultata, mnogo se očeva složilo s majkama u tvrdnji da je roditeljstvo najteži posao u životu. S obzirom da očevi i majke sve češće zajednički dijele obiteljske obaveze, poslodavci bi trebali osigurati podršku za obje skupine zaposlenika.

ŠTO SE MOŽE MIJENJATI NA BOLJE?

S ulaskom u Europsku Uniju, nadamo se da će doći rad od kuće, dolazak na posao popodne dok drugi roditelj čuva dijete, jasna komunikacija ili podjela radnog vremena na pola kako bi uvijek postojala jedna osoba koja će moći obaviti posao. To već dugo funkcionira u razvijenim zemljama, a rijetke su firme počele to primjenjivati i kod nas u nekim sektorima (T-com primjerice). Par savjeta koji bi mogli pomoći da nađete nepostojeće vrijeme u vašem rasporedu:
1.)  Odredite jedan dan u tjednu samo za obitelj
Ako je ikako moguće, pokušajte da to bude vikend jer ćete se naspavati i biti odmorni. Taj dan ne obavljajte nikakve telefonske razgovore, jer iako se vama to čini kao glupost, nervozu među djecom stvorit će i samo taj jedan razgovor koji obavite. Odaberite nešto zabavno za taj dan: kino, kazalište, sport, društvena igra, pa čak i zajedničko gledanje televizije.
2.) Reagirajte na priču, ideje i mailove vaše djece
Nekad na poslu ne pogledamo neki youtube filmić koji traje samo 3 minute jer „nemamo vremena“. To nam se s djecom ne smije događati. Moramo imati vremena gledati njihove filmiće inače će nam ih prestati pokazivati. Igra roditelja s djetetom ima mnogo smisla i iznimno je važna za kvalitetan razvoj. Roditelj nenametljivo (odnosno, bez jasnih uputa poput “učini to ovako ili onako” ili “ne, sunce ne može biti zeleno” i slično) uči dijete o tome kako odnosi funkcioniraju, kako riješiti konflikte, odnosno kako doći do različitih rješenja nekog problema, kako biti kreativan, opušten, veseo i radostan nakon napornog dana.
No, ono što je puno važnije je da dijete dobiva poruku da je roditelj zainteresiran za to što ono radi, a to jača njihov odnos. Emocionalna povezanost odnosno privrženost između njih dobiva nov sadržaj, jačaju osjećaji bliskosti i povjerenja. Dijete i roditelj imaju novo iskustvo zajedničkog igranja, provođenja kvalitetnog i posvećenog vremena, što vrlo često olakšava situacije kada se na poslu podiže razina stresa i nervoze. Kao i u svim drugim odnosima, ako prevladavaju osjećaji zadovoljstva, radosti i međusobnog užitka doma, tada će se stresni trenuci lakše prebroditi jer će nas hrabriti pamćenje na vrijeme bez stresa. To su oni sretni ponedjeljci, kada se lako dižemo za posao.
3.) Ne provodite slobodno vrijeme s djecom samo odgajajući ih.
Da se ne bi krivo shvatilo, mislim na one trenutke kad smo s našom djecom i onda ih ispitujemo o tome jesu li danas učili, što su loše pojeli i na koji će fakultet. Naravno da se moramo baviti našom djecom i na taj način, ali to ne smije biti sve.
4.) Posao ne nosite kod kuće
Poznato pravilo koje svi krše. Svi su svjesni ovog problema, ali činjenica je da se teško odvajamo o posla. Svima je jasno da loš dan na poslu skoro uvijek utječe na okolinu u kojoj se nalazimo. Uvijek i nakon posla pričamo opet o poslu i na kraju „pretačemo“ tu negativnu energiju među sobom. Umjesto da kad dođemo kući, pokušamo sve te stvari što prije zaboraviti mi ih imamo potrebu dijeliti s obitelji; to je razumljivo, ali nervoza i napetost prenose se na druge ljude.
5.) Postavite svoje prioritete u životu.
Kada su dvije osobe u istoj situaciji, sigurno neće uvijek odlučiti isto. Svatko procijeni situaciju i na temelju toga odluči što je dobro za njega u određenom trenutku. Samo zato što je neki ishod dobar za jednu osobu, ne mora biti i za drugu. Tako je i s odlukom o tome čemu ćete se posvetiti. Odlučite što je najbolje za vas, u što želite potrošiti svoje vrijeme i energiju te koliko je važna karijera u vašemu životu.
6.) Djeca se uvijek vole osjećati korisno, vole znati da pomažu.
Dajte im jasno i nedvosmisleno do znanja gdje i kako vam mogu pomoći (ako treba i lažite malo), pohvalite ih, neka imaju osjećaj da su vam neophodni u rješavanju problema i dok vam oko tog nečeg pomažu, vi ste zapravo s njima a dotad bi izgubili to vrijeme recimo na pranje rublja. Možda zvuči smiješno, ali štednja vremena je neophodna stvar današnjice.
Nemojte da vam uspjeh ili nedostatak organizacije bude izlika za zapostavljanje obitelji – jer si to jednog dana nećete moći oprostiti!

NAJVEĆI IZAZOV JE VRIJEME

Izgradnja karijere dug je put na kojem troši zadnji atom energije, ponekad na posve krive stvari ako si to dopustite. Ponese li vas val uspjeha, ne dopustite da vaša obitelj završi nasukana i zapostavljena. Posao nije sam sebi svrha, stoga gledajte na njega kao na nešto što će vašoj obitelji pružiti bolji život, ali i na nešto što sutra možda neće biti tu dok vaša obitelj hoće.
Kad se tako nešto veliko sprema (bila to selidba zbog novog posla ili samo bolje plaćan pa time i zahtjevniji posao), objasnite svojima što radite. Izložite im svoj poslovni plan te recite kako ste ga naumili ostvariti. Time ujedno gradite i svoj sustav potpore.
Ono gdje ne smijemo sami sebi zadavati psihološke udarce je kad previše očekujemo od sebe. Možda smo i bolje majke nego što mislimo; jer djeci nikad dovoljno vremena koje provodimo s njima – oni bi uvijek više. A to je priznajemo, nerealno.
Opet, danas se često i na poslu očekuje da radimo dulje od radnog vremena, a katkad i sami tome pridonosimo. Neke stvari nekad mogu čekati sutra i nije dobro davati sebe 100 posto na poslu; to je na kraju ipak samo posao. I na žalost, užitak koji osjetimo nakon nekog poslovnog uspjeha nije ni izbliza tako velik kao stres koji osjećamo kad nešto ne napravimo dobro. Zato – manje nepotrebnog truda.
Tko god je izmislio da dan traje 24 sata gadno je pogriješio u proračunu, ali "produžiti" ga možete uz pomoć planiranja.
Također - uštipnite se i shvatite da ste od krvi i mesa i da ne mora uvijek sve biti savršeno. Ne postoji kulinarski zakonik koji kaže da večera mora biti u sedam te da se sastoji od tri slijeda. Bolje da jedete u 10 navečer ako ćete za stolom biti sa svojom djecom, pa makar to bila nezdrava hrana koju ste naručili.
Uspješno balansiranje se mora sastojati i od minuta za disanje i uživanje u životu. Pijte kavu sa svojom djecom i ne dajte da vas vrijeme zgrabi za vrat, već vi njega prilagodite sebi..
Doći će vam s vremenom, kad budete stariji, jedna spoznaja do mozga: obitelj je središte, a posao je samo sredstvo.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu