English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
IZOLACIJA NA POSLU

Svaka osoba ima tijekom svog radnog vijeka ima 25 posto šanse da barem jednom bude žrtva izolacije na poslu. To je jedna od najtežih vrsta izolacije. No, ponekad je i dobro malo se izolirati od ostalih. 

Izolacija kao riječ zvuči vrlo usamljeno, ali izolacija na radu može se pretvoriti u nešto konstruktivno. Ako ju kontrolirate i ako se tu radi o vašoj izolaciji od drugih zbog vlastitog razmišljanja da vam na poslu prije svega treba mir da bi na vrijeme obavili sve svoje zadatke.
No, izolacija koju nemate u svojim rukama, a to je ona od strane poslodavca ili kolega, dovodi do ponižavanja, ugrožavanja vašeg ugleda, dostojanstva i statusa, pa sve do eliminacije s radnog mjesta. Takva situacija nije nemoguća za riješiti, ali je vrlo teška. Najprije se još više borimo na poslu, izgaramo, a u najgorem slučaju se razbolijevamo od kroničnih bolesti, padamo u depresiju i gubimo nadu u svaki radni odnos. Hrvati bi općenito trebali mijenjati stil života i rada –na poslu bi barem dio vremena trebali provesti slušajući glazbu koje vole (u onom opsegu i vremenu u kojem si to mogu dopustiti) i obavezno uzeti 30 minuta za pauzu. Nekad se to čini nemoguća misija, ali kao što šefovi inzistiraju na prekovremenima, tako vi inzistirajte na tom odmoru.

Pauza u izolaciji 

Možda vam zvuči čudno ili nepotrebno, ali bilo bi dobro kada biste neke pauze na poslu i proveli u izolaciji. Ne svaku, ljudi su društvena bića i trebaju druge ljude ali ponekad je na poslu dobro provesti neko vrijeme sam – a da se u to ne broji vrijeme koje provedete u wc-u ili ručak koji pojedete s nogu.
Zato što i gotovo svim tim zajedničkim pauzama opet pričate o istom. Na kraju krajeva, niste ni napustili zgradu u kojoj radite i onda se ponovno vaše priče svode na probleme na poslu. O tome što ste napravili, što još morate napraviti, što vas nervira i koliko vam kasni plaća. Svi su ti razgovori izvor vaših frustracija.
A da ste na pauzi bili samo 20 minuta, sami, popili kavu ili zapalili cigaretu, imali bi mnogo sretnije misli. Svjesno ili nesvjesno razmišljat ćete o tome što vas čeka nakon posla, a ne na njemu– od finog ručka pa do odlaska u zoološki s vašim klincima.
Izoliramo se nekad i kod kuće, koja je razlika s radnim mjestom? Ljudi će misliti da ste čudni? Možda. Ali ako ćete vi zbog toga biti opušteniji i uspješniji na poslu, to je samo vaša stvar. Budimo iskreni – kada u životu uopće jedino imamo vremena za izolaciju? Samo dok spavamo.
To nam ne može biti dovoljno za normalno funkcioniranje.
Zato je dobar onaj osjećaj kad se jednostavno isključite – a budući da to ne možete napraviti na radnom sastanku, učinite to tijekom obavljanja nekog zadatka.
Kako možete znati da je krajnje vrijeme da vam treba izolacija? Kad počnete mrziti zvuk maila i siktati na svaki zvuk mobitela. Udahnite, odmaknite stolac od kompjutera, okrenite si neku pozitivnu fotografiju ili si pustite smirujuće tonove. Uzmite par minuta tišine da sredite svoje misli. U tom vremenu možete i nešto zapisivati ako niste navikli samo sjediti na miru, ali neka to bude nevezano za posao. Radije zapišite da se trebate naručiti kod frizera – to je obaveza, ali ona kojoj se veselimo.

Izolacija u uredu 

Uz dobre timske kolege zadovoljstvo je raditi, no ako se u timu nađu solo igrači poput lijenčine, samopromotora, zvijezde, zaposlenika koji živi od stare slave ili kolege koji mrzi šefove, rad na projektima može postati pravo mučenje.
Većina ovih kategorija, a u svom uredu ili radnom mjestu imate bar jednu, dovodi do jedne od najgorih noćnih mora koje vam se mogu desiti na poslu - da vas isključe. Puno je gore kad vas izoliraju vaši kolege, nego vaš šef. On je ipak samo jedan, a s kolegama vi provodite onih 8 ili više radnih sati.

Kako izgleda izolacija u radnoj okolini:
- vrijeđanje na osobnoj i intelektualnoj razini;
- nadređeni i/ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve - žrtva se prekida u razgovoru, odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primjećuju se znakovi, npr. dizanje ruke kad postavljamo pitanje);
- žrtvi se nitko ne obraća - žrtva je premještena u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajedničke sastanke, neformalna druženja kolega i slično;
- širenje tračeva o žrtvi o uredu bez da se s njom o tome išta komentira;
- najjednostavnije nepozdravljanje kad se uđe u ured – time se drugim kolegama daje do znanja da šefu ne predstavlja ništa bitno u tom okruženju ;
- stalne kritike i prigovori, vrijeđanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada;
- žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon, računalo - sindrom "praznog stola";
- zadaju se zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji - zadaci su ili prejednostavni ili preteški i zahtijevaju od žrtve sposobnosti koje nema, cilj je natjerati žrtvu da pogriješi;
- zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova - sindrom "punog stola", te stalno mijenjanje radnih zadataka;
- izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika žrtve.

Postoje različite vrste izoliranja osobe na poslu. S obzirom na smjer akcija, takav mobing dijelimo na okomiti i vodoravni.
OKOMITI MOBING odnosi se na situacije u kojima:
- pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika;
- pretpostavljeni zlostavlja jednog po jednog radnika dok ne uništi čitavu skupinu (strateški mobing, "bossing");
- jedna skupina radnika (podređenih) zlostavlja jednog pretpostavljenog.

VODORAVNI MOBING se javlja:
- između radnika koji su u jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji. Osjećaj ugroženosti, ljubomora i zavist mogu potaknuti želju da se eliminira neki kolega, pogotovo ako postoji uvjerenje da njega eliminacija vodi napretku u karijeri. Čitava skupina radnika zbog unutrašnjih problema, napetosti i ljubomore može izabrati jednog radnika kao "žrtvenog jarca", na kojem će dokazivati da su snažniji i sposobniji.

Kako se zaštititi?

Zabilježite svaki nasrtaj i arhivirajte sve pismene dokumente.  Obratite se osobi u radnoj sredini u koju imate povjerenje, aktivistima udruženja za zaštitu ljudskih prava, sindikatu, inspektoru rada. Ako se ta izolacija događa nekome od vaših kolega, ne dopustite da vas uvuku u mobbing ponašanje, budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, a zlostavljača upozorite na njegovo ponašanje.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu