English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Mentalno zdravlje i Covid-19
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može plodno i produktivno raditi te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja. 
Kako su mjere borbe protiv epidemije bolesti Covid-19 izazvale tektonske promjene u načinu života svih, sigurno je da su svi izloženi stresnim situacijama. 
Raznim stresnim situacijama izloženi su i radnici, i oni koji rade na svojim mjestima rada u promijenjenim okolnostima, i oni koji rade od kuće. 
Rizici kojima mogu biti izloženi radnici u vezi s radom:

- nasilju i agresivnosti stranaka/kupaca/pacijenata radnici koji rade na svojim mjestima rada;
- povećani opseg posla;
- izolirani rad (gdje se radi od kuće ili je rad organiziran u smjenama kako ne bi došlo do kontakata među radnicima);
- niska razina potpore;
- loši uvjeti rada;
- loše provođenje organizacijskih promjena;
- nejasna pravila rada od kuće;
- neizvjesnost za budućnost. 

Komunikacija između poslodavaca i radnika je ključna

Najvažnija mjera za ublažavanje stresa je komunikacija između poslodavaca i radnika, kao i poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu koji mogu pomoći pri prenošenju poruka između poslodavca i radnika i utjecati na što kvalitetniju komunikaciju. Poslodavci bi se trebali dobro informirati iz službenih izvora i redovito informirati radnike o bilo kakvim promjenama.
Preporučuje se imenovanje kontakt osobe kod poslodavca s kojom će radnici moći razgovarati i dobiti sve potrebne informacije.
Potrebno je uspostaviti jasna pravila rada od kuće, odrediti jasno radno vrijeme radnika, odnosno dopustiti fleksibilnost kod radnika s obiteljskim obvezama s obzirom na zatvorenost ustanova za odgoj i obrazovanje djece.
Za radnike koji rade izolirani važno je održavati kontakte s kolegama i nadređenima, dijeliti informacije i ideje o rješavanju problema kao i razgovarati o izvođenju radnih zadataka. 
Radnike bi trebalo redovito ispitivati o njihovom stanju, zdravlju, raspoloženju, umoru, izloženosti stresu i sl. 
Podsjećamo, sve navedeno su obveze poslodavca sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Osim toga, Zakon o zaštiti na radu izričito propisuje obvezu poslodavca u provođenju sprječavanja stresa na radu ili u vezi s radom. Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
- organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti i dr.)
- radne uvjete i okolinu (izloženost radnika nasilnom ponašanju, buka, vrućina i dr.)
- komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanje radnih mjesta)
- subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći…).
Izvanrednost situacije pogodila je i poslodavce i radnike, ali isto nije isprika za nepoštivanje Zakona o zaštiti na radu. Zakon se i dalje primjenjuje u cijelosti te je njegovo poštivanje od najveće važnosti kako bi se spriječila velika oboljenja radnika u budućnosti. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu