English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Ulagati u zdravlje i sigurne uvjete rada
Područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu često se neopravdano navodi kao dodatno opterećenje i trošak gospodarstva. Promjene propisa su učestale, ishitrene, nekonzistentne i proturječne, a socijalni dijalog nedostatan.

Ove godine već 27 smrtnih ozljeda radnika

U prošloj godini u RH prijavljene su ukupno 18.724 ozljede, od čega je njih 15.609 bilo na mjestima rada. Registrirane su 24 ozljede sa smrtnom posljedicom, a u prvih deset mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 27 smrtnih ozljeda radnika. Ukupna stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u prošloj godini bila je 13,49 a na mjestima rada 11,25. U prošloj godini svaki dan zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti s rada bila su odsutna 2.662 radnika, a uključujući i druge bolesti, na radu dnevno nisu bila 27.403 radnika. Inspektorat rada izrekao je 676 novčanih kazni poslodavcima i odgovornim osobama, za 207 prekršaja izdani su prekršajni nalozi poslodavcima i odgovornim osobama, podneseno je pet prekršajnih prijava sudovima, 74 kaznene prijave protiv 118 osoba, doneseno je 1.906 rješenja radi otklanjanja različitih nezakonitosti u zaštiti na radu te 2.981 rješenje o zabrani korištenja sredstava rada. Najčešći propusti bili su vezani uz neodgovarajuću procjenu rizika i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, poslove s posebnim uvjetima rada, ispitivanje radnog okoliša i sredstava rada, i drugo.
Ulaganje u zaštitu investicija je, a ne trošak
Brojni argumenti potvrđuju da je ulaganje u zaštitu na radu investicija a ne trošak, i zato je logično kontinuirano poticati od sindikata, radničkih vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu, nužne promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada u radnim sredinama, podižući sigurnost na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma.
Hrvatska još uvijek nema Nacionalni program
Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije, programe i propise, uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu. Hrvatska još uvijek nakon isteka prethodnog, gotovo već četiri godine nema Nacionalni program unapređivanja zaštite na radu, dok su druge članice EU to učinile.
Nema pravilnika – nema sankcija!?
Proteklo je gotovo pet godina od donošenja Zakona o zaštiti na radu, a još uvijek nisu donesena četiri pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva koji se odnose na područje zaštite na radu, a postoji potreba poboljšanja i drugih posebnih propisa. K tome, osobe zadužene za provedbu navedenih zadaća u državnoj službi redovito primaju plaću i ne snose nikakve sankcije za nečinjenje, kao i njihovi nadležni?! Medicina rada nije dovoljno prisutna na mjestima rada, a njena osnovna svrha je prevencija i provedba mjera specifične zdravstvene zaštite. Navedeno podrazumijeva potrebu njihova rasterećenja drugih komercijalnih djelatnosti i osiguranje te usluge u svim područjima Hrvatske.
Nepromišljene odluke Vlade
Početkom 2017. godine Vlada donosi Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, iz kojeg proizlaze određene izmjene Zakona o zaštiti na radu. Objavljen je podatak da će se uštedjeti milijardu i pol kuna na zaštiti na radu, što su neki poslodavci shvatili kao širok prostor za smanjivanje mjera sigurnosti. Potom naknadnim izmjenama Zakona o zaštiti na radu krajem 2018. g., s 1. siječnja 2019. godine, bez prethodne analize i argumenata, s radom prestaje središnja javna ustanova: Zavod za unapređivanje zaštite na radu, koja je pokazala inovativnost, racionalnost i učinkovitost u radu. Proteklo razdoblje već je potvrdilo štetne posljedice takve nepromišljene odluke.

Troškovi za bolovanje veći od 5 milijardi?

Izostanci s rada uslijed spriječenosti za rad, troškovi zdravstvenog zbrinjavanja ozlijeđenih i oboljelih radnika, u porastu su. Nedavno je javno iznesen podatak da godišnji troškovi bolovanja za poslodavce (direktni i indirektni) iznose 5 milijardi kuna. Ne potvrđuje li taj podatak potrebu investiranja u primjerene uvjete rada i mjere zaštite na radu?
Zalaganje za sprečavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija.
Vizijom, programskim određenjem i organizacijskim ustrojem zaštitu na radu potrebno je odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka hrvatskog društva.

Primjer drugih...
U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu.
Dugoročno poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu u našoj zemlji moguće je ostvariti kroz cjeloživotno učenje svih ključnih dionika – od poslodavaca, ovlaštenika poslodavaca, povjerenika radnika za ZNR, stručnjaka za ZNR, inspektora do sudaca – i zato je potrebno u okviru Državne škole za javnu upravu, ili modelom javno-privatnog partnerstva uspostaviti rad Akademije sigurnosti, čije je djelovanje moguće financirati iz dijela sredstava koja se uplaćuje u HZZO, a namijenjen je za zaštitu zdravlja na radu. Takvu promjenu moguće je potaknuti i preko predstavnika sindikalnih središnjica i HUP-a u Upravnom vijeću HZZO te Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu. 
Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava, već je puno više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja, upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu