English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Za sigurne i zdrave radne uvjete
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, prilika je da se pozornost javnosti usmjeri na važnost stvaranja kulture sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te smanjenje broja ozljeda na radu i broja stradalih na radnome mjestu. Ujedno je to i dan kojim sindikalni pokret obilježava Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike te se odaje počast žrtvama nesreća na radu i preminulima zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a u spomen na 28 smrtno stradalih radnika 1987. godine na gradilištu u Connecticutu u Sjedinjenim Američkim Državama. 
U Hrvatskoj je 28. travnja proglašen Nacionalnim danom zaštite na radu odlukom Hrvatskog sabora 1. lipnja 2007., i od tada se svake godine nizom aktivnosti nastoji informirati javnost i podići svijest o važnosti sigurnih i zdravih radnih uvjeta te sprečavanju stradanja, ozljeda i bolesti na radnome mjestu u našoj zemlji. 

Bogat Program obilježavanja dana zaštite na radu

I ove godine tijekom cijelog tjedna u Hrvatskoj će se u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu radno obilježiti taj dan, susretom studenata studija zaštite i sigurnosti, otvorenim vratima Zavoda u Primorsko-goranskoj županiji „Učinkovita zaštita na radu, učinkovito gospodarstvo“, predstavljanjem nacionalne i europske kampanje na javnim prostorima, radionicama, promo-tramvajem u Zagrebu „Zaštita na radu je prva!“, vizualnom aplikacijom i porukom nacionalne kampanje u večernjim satima na zagrebačkim fontanama. Središnji događaj bit će savjetovanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu „Zaštiti se znanjem – Primjeri dobre prakse u zaštiti na radu“, koje će se održati 26. travnja u Murskom Središću, a kojom prilikom će se odati počast desetorici rudara, koji su 1961. godine poginuli u požaru u jami „3. maj“. 
Ove godine, po drugi put, dodijelit će se godišnja nagrada za najbolji novinarski rad u području zaštite na radu i priznanja za promicanje zaštite na radu u glasilima tvrtki i sindikata, a studentima za najbolje diplomske radove iz područja sigurnosti i zaštite na radu dodijelit će se priznanja. U organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava 27. travnja u Zagrebu će se održati stručni skup na kojem će se predstaviti nova dvogodišnja kampanja EU OSHA i dodijeliti nagrada za životno djelo u zaštiti na radu.

Na opasnim poslovima radi 37 milijuna djece

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation – ILO) u obilježavanju ovog važnog datuma, naglašava zajedničku i ravnopravnu odgovornost ključnih dionika u ovom području – sindikata, organizacija poslodavaca i predstavnika vlada. Ove će se godine Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježiti u kampanji zajedno sa Svjetskim danom borbe protiv dječjeg rada kako bi se poboljšala sigurnost i zdravlje mladih radnika te spriječio rad djece. Nažalost, brojke u tom dijelu govore za sebe. Prema službenim podacima danas je na tržištu rada oko 541 milijun mladih radnika, u dobi od 15 do 24 godine, od čega na opasnim poslovima radi 37 milijuna djece. Riječ je o više od 15 posto svjetske radne snage koja ima 40 posto veću stopu ozljeda od odraslih radnika starijih od 25 godina. 
Podaci o broju nesreća na radu pokazuju da u svijetu danas godišnje umire više od 4.000 radnika, a više od 3 milijuna radnika žrtve su ozbiljnijih nesreća na radu. Nažalost, i podaci u Hrvatskoj u tom dijelu opominju i zahtijevaju neodložno pojačano preventivno djelovanje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2016. godini zaprimljeno je 16.529 prijava ozljeda na radu. Do 31. ožujka 2017. u Republici Hrvatskoj priznato je ukupno 13.700 ozljeda na radu. U 2017. godini u HZZO prijavljeno je 18.036 ozljeda na radu, a nakon provedenog postupka do 31. ožujka ove godine priznato je 14.829 ozljeda na radu. 
Od 197 zaprimljenih prijava profesionalnih bolesti u 2016. godini priznato je njih 146, dok je u 2017. godini prijavljeno 206, a priznato 163 profesionalnih bolesti. 

U prošloj godini u RH stradalo 1.935 osoba

U 2016. godini ukupno je smrtno stradalo 18 osoba, dok je zabilježeno 1.583 teških ozljeda na radu. Podaci Inspektorata rada o broju prijava i ozljedama na radu u protekloj 2017. godini ukazuju da je obavljeno 1.905 inspekcijskih nadzora u povodu obavijesti o ozljedama na prostorima poslodavaca, od toga 1.730 nadzora u povodu obavijesti o smrtnim i teškim ozljedama. Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da je ukupno stradalo 1.935 osoba, od čega su smrtno stradala 22 radnika, a teže je ozlijeđeno 1.699 osoba. Vezano uz probleme rada mlade radne snage, nažalost, prema podacima Inspektorata rada, od ukupnog broja teže ozlijeđenih na prostorima poslodavaca, njih 5 su bili učenici/naučnici, odnosno dvije osobe bile su maloljetne. Najveći broj osoba koje su teško i smrtno stradale u 2017. godini je iz područja prerađivačke industrije (542), zatim područja građevinarstva (278), dok je njih 177 u područjima trgovina na veliko i malo, popravcima motornih vozila i motocikala (od čega najviše 123 radnika u području trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima).
Kad se analiziraju propusti i nepravilnosti koje su evidentirane u provedbi mjera zaštite na radu, neki od uočenih propusta su: rad s neispravnim sredstvima rada ili bez propisane osobne zaštitne opreme, neosposobljenost domaćih i stranih radnika za rad na siguran način, rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da prethodno poslodavac nije utvrdio ispunjava li radnik propisane uvjete, izostanak sigurnosnih znakova, znakova za evakuaciju i spašavanje, nedostupnost uputa, zapisnika o ispitivanju radne opreme i drugih dokumenata, a tu je i neizvršavanje obveze procjenjivanja rizika pri obavljanju poslova na mjestu rada, procjena rizika koji ne odgovaraju stvarnim rizicima na mjestu rada i drugo.

Što bolja i sigurnija zaštita

Danas smo u radnom okružju suočeni s brojnim rizicima, što znači da nema apsolutne sigurnosti. Zaštita i sigurnost na radu, odnosno veći ili manji stupanj sigurnosti na radu postiže se provedbom zaštite na radu koja je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a čija je svrha sprječavanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čovjeka – radnika, te osiguranje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti za život i zdravlje. 
Zaštita i sigurnost na radu je stanje koje omogućuje normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava, a time i bolje gospodarske rezultate. To znači da humani, socijalni i gospodarski razlozi zahtijevaju da se provodi što bolja i sigurnija zaštita čovjeka na radu. Problematika zaštite na radu obuhvaća niz specifičnih poslovnih aktivnosti i mjera koje zahtijevaju sustavno vođenje i cjelokupno upravljanje uz sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika, a posebno angažiranu suradnju predstavnika poslodavaca i radnika, odnosno sindikata. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu