English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
STARIJI RADNICI NA RADNOM MJESTU

Utječe li starenje radnika na rad i kako, uglavnom se čuju oprečna mišljenja samih radnika, ali i poslodavaca. Riječi stariji ili star najčešće asociraju na nemoć, bolest, istrošenost i slične atribute koji unaprijed diskvalificiraju starije radnike prema mladosti i poletu kod mlađih radnika. Nasuprot ovakvom raširenom mišljenju, neke studije pokazuju da su stariji radnici bolje usredotočeni na poslove, rjeđe izostaju s posla zbog zdravstvenih razloga te često ostaju duže na radnom mjestu. Istovremeno, prednost su im znanje i spretnost stečeni dugogodišnjim radom te iskustvo i zrelost. 

Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra 2012, česti oblik diskriminacije na radnom mjestu je zbog starosti. Tako je 6% zaposlenih starijih radnika doživjelo diskriminaciju na radnom mjestu zbog starosti, a oko 14% je to opazilo.

Naši propisi

Dosadašnji propisi (Zakon o zaštiti na radu), decidirano su spominjali starije radnike, koji su spadali u posebno osjetljivu kategoriju radnika koji moraju biti zaštićeni od onih opasnosti koje na njih štetno utječu.
S obzirom na to da se danas radno zakonodavstvo bazira na produženju radnog vijeka (reforma mirovinskog sustava), termin stariji radnik više se ne upotrebljava, već se pojednostavljeno rečeno razlikuje „zdravi radnik“ od „radnika kojemu je utvrđena smanjena radna sposobnost“. U ovu posljednju često spadaju i stariji radnici.
Takvim radnicima poslodavac je obvezan:
– prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja izloženosti rizicima za sigurnost i zdravlje
– omogućiti obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili rad na drugom radnom mjestu, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive ili opravdane na dosadašnjim poslovima.
Noćni i prekovremeni rad također su čimbenici koji značajno utječu, pored ostalih, i na starije radnike. Takav rad smanjuje količinu i kvalitetu sna, uzrokuje nesanicu i pospanost preko dana i na radnom mjestu te povećan umor očiju, vrtoglavicu, mentalnu iscrpljenost i razdražljivost te posljedično povećava rizik od ozljeda na radu.
U vezi prilagodbe na noćni rad značajna je i dob radnika; u načelu se stariji radnici teže prilagođavaju. Utjecaj prekovremenog rada na zdravlje veći je za radnike na stresnim poslovima, radnike koji rade na određeno vrijeme, na smjenske radnike, ali i za žene i starije radnike.
Određene zahtjeve u pogledu zdravstvenog stanja radnika koji su raspoređeni na obavljanje poslova u noćnom radu, propisuje Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN 122/13.).

Dileme o mirovinskoj reformi

Ovdje ćemo se samo dotaći strukturnih problema dužine radnog vijeka, s problemima starijih radnika, a u kontekstu sigurnosti na radu i zaštite zdravlja.
Podaci navedeni u nastavku teksta odnose se na 27 članica Europske unije EU-27 (bez Hrvatske).
Cilj strategije Europa 2020 je povećati postotak zaposlenosti stanovništva u starosti od 20 do 64 godine na 75%. Da bi se to ostvarilo, radnici u Europskoj uniji (pa tako i u Hrvatskoj) će morati raditi dulje.
Da bi se promijenilo mišljenje o nepravednom produženju radnog vijeka, dakle o nužnosti mirovinske reforme, na radnim mjestima moraju se provoditi radnje koje će humano produžiti radni vijek uz odgovarajuće uvjete. Te mjere uključuju poboljšanje uvjeta rada, bolje upravljanje starošću i poticanje radnih sposobnosti kroz cijeli radni vijek.
Kako bi radnicima, koji već imaju zdravstvene teškoće ili kronične bolesti, pomogli ostati radno sposobni, rad treba nužno prilagoditi njihovom zdravstvenom stanju i sposobnostima. Isto tako treba poboljšati rehabilitaciju nakon ozljede na radu, profesionalne bolesti, dugotrajnog bolovanja, zbog ponovnog uključivanja radnika na radno mjesto.
Prilikom sindikalne borbe (Zakon o radu), sindikati bi trebali značajnu pozornost posvetiti odredbama Zakona o zaštiti na radu i za njega vezanih podzakonskih akata. Naime, Zakon i pripadajući pravilnici svojim odredbama u praksi direktno utječu na sigurnost i zdravlje radnika. Do sada se uglavnom struka suprotstavljala zakonodavcu, boreći se za obvezujuće odredbe poslodavcima u vezi ostvarivanja sigurnosti na radu i zaštite zdravlja radnika te kontrolu njihovog striktnog provođenja (nadzor i kazne!).
Pravilno zaštićeni radnici (odredbe Zakona) i striktno provođenje zaštitnih mjera (odredbe pravilnika), pravi su put ostvarivanju sigurnosti na radu i zaštite zdravlja tijekom cijelog radnog vijeka pa i kod starije populacije radnika. Značajno je, čak i prijeko potrebno, djelovanje Sindikalne organizacije u poduzeću i aktivne uloge povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Evo još nekih pojedinosti u vezi sigurnosti na radu i zdravlja radnika iz zemalja EU-27, a koje se odnose na starije radnike. Neka znanstvena proučavanja su pokazala da se prečesto bespogovorno otpisuju stariji radnici.

Zablude o produktivnosti

Često prevladava mišljenje da smanjenje funkcionalnih mogućnosti i slabije zdravlje automatski znače slabiju učinkovitost i smanjenje produktivnosti kod starijih radnika.
Međutim, nema čvrstih dokaza da su stariji radnici općenito manje produktivni nego mlađi. Istovremeno postoji više dokaza da radno iskustvo značajnije utječe na produktivnost nego eventualne mane tijekom starenja.
Interesantno je da se višednevna bolovanja sa starošću smanjuju (sa 46 na 36%), međutim, višemjesečna se povećavaju (sa 13 na 23%).
Kod starijih radnika i stres može nepovoljno djelovati ako se pojavi nedostatak prilika za stručno napredovanje ili osposobljavanje ili teškoće kod prilagođavanja tehnološkim promjenama.

Posljedice starenja i radno mjesto

Brojna svojstva, kao što su mudrost, strateško razmišljanje, cjelokupna percepcija i mogućnost prosuđivanja, sa starošću se poboljšavanju ili se tada prvi put javljaju. Starost nosi sve više radnog iskustva i stručnih znanja. Postoje dokazi da se kognitivne mogućnosti smanjuju tek nakon 70. godine starosti.
Kao prirodni proces starenja smanjuju se neke funkcionalne mogućnosti, prije svega tjelesne i mogućnosti detekcije. Međutim, promjene funkcionalnih mogućnosti ne moraju biti iste kod pojedinaca određene starosne skupine.
Na zdravlje ljudi u starosti također utječe njihov odnos prema zdravlju u mlađim danima. Smanjenje funkcionalnih mogućnosti je moguće spriječiti s navikama zdravog života kao što su redovno vježbanje (trčanje, planinarenje, vožnja bicikla, plivanje...) i zdrava prehrana.
Određene aktivnosti tijekom rada mogu pridonijeti poboljšanju zdravstvenog stanja, kao što su: tvornička zdrava prehrana, zabrana pijenja alkohola, prestanak pušenja, određene vježbe te odmori i dovoljno sna.

Kako pristupiti ocjeni rizika

Dobro organizirana radna mjesta podjednako koriste svim starosnim skupinama uzimajući u obzir i starije radnike.
Prilikom izrade procjene opasnosti poslodavac mora uzeti u obzir i prilagodbu poslova i radnog procesa starijim radnicima. Kod starijih radnika veću pažnju treba usmjeriti fizičkim zahtjevima radnog mjesta, opasnostima, utjecaju smjenskog rada, rada pri visokim temperaturama, buci itd.

O prilagodbi radne okoline

Prilagođavanje radnih zadataka starijim radnicima, s obzirom na njihovo zdravstveno stanje i fizičke mogućnosti, moguće je rješavati sljedećim mjerama:
 naknadnom organizacijom radnog mjesta
 kruženjem na radnim mjestima
 upotrebom odgovarajuće opreme
 ograničenjem ručnog dizanja teških tereta i fizički zahtjevnih poslova
 upoznavanjem s odgovarajućim tehnikama dizanja i nošenja tereta
 upotrebom ergonomski izrađenih alata i opreme
 radom na radnom mjestu bez opasnosti od pada
 odobrenjem odmora (kratki i češći predasi).
Kvalitetna prilagodba radne okoline, osobito kod starijih radnika, značajno utječe na njihovu radnu sposobnost. Kako je radna sposobnost odnos između rada i mogućnosti radnika, ona će biti zadovoljavajuća ako su rad i mogućnosti radnika međusobno dobro usklađeni.

Nesreće i ozljede na radu

Istraživanja pokazuju da su radne nesreće kod starijih radnika općenito manje vjerojatne nego kod mlađih. Manji broj ozljeda kod starijih radnika može se tumačiti znanjem i spretnošću, iskustvom i zrelošću stečenim tijekom dugotrajnog radnog staža.
Međutim, nesreće na radu, koje uključuju starije radnike, obično uzrokuju teške ozljede (trajnu invalidnost, gubitak udova ili smrt).

Povratak na rad

Dokazano je da kod većine ljudi dugotrajno bolovanje uzrokuje teškoće u duševnom zdravlju, osamljenost, socijalnu isključenost i rani odlazak s tržišta rada.
Stoga treba težiti povećanju zaposlenosti i produžiti životni i radni vijek, a istovremeno smanjiti prijevremeno umirovljenje i ograničiti porast broja invalidskih mirovina. To znači da je potrebno više nego prije pomagati ljudima sa zdravstvenim tegobama kako bi ostali radno sposobni. Pritom je ključna profesionalna rehabilitacija i poticanje povratka na rad nakon bolovanja zbog bolesti ili ozljeda na radu.
U nekim europskim državama usvojili su zanimljive pobude za povratak na rad. Godine 2010. u Ujedinjenom Kraljevstvu su „obavijest o bolovanju“ zamijenili s „obavijesti o oporavku“, kako bi spriječili dugotrajnu odsutnost s rada zbog bolesti. U Danskoj su krenuli s projektom „Akcija za povratak na radno mjesto“, pri čemu su se usredotočili na radnike na dugotrajnom bolovanju.
Ove akcije ne bi trebalo shvatiti kao tjeranje bolesnika natrag na rad, već suprotno, jer je dokazano da rad ugodno utječe na zdravstveni i psihički oporavak. Ukoliko bi se ove akcije zloupotrijebile, bile bi kontraproduktivne i štetile bi radnicima.

Upravljanje starošću na radnom mjestu
Upravljanje starošću obuhvaća sljedeća područja:
 Bolja svijest o starenju
 Pravedan odnos do starenja
 Upravljanje starošću kao osnovnom zadaćom i dužnošću voditelja na svim razinama
 Upravljanje starošću kao kadrovska politika
 Poticanje radne sposobnosti
 Cjeloživotno učenje
 Siguran i dostojanstven odlazak u mirovinu.
Jedno od oruđa za upravljanje starošću je i „Indeks radne sposobnosti“ (Work Ability Index, WAI), koji je razvio Finski institut za zdravlje na radu i namijenjen je mjerenju radne sposobnosti svakog pojedinca. Radi se o upitniku u kojem anketirani sami ocjenjuju svoju radnu sposobnost.

Izvor pojedinih podataka:
EU-OSHA (European Agency for Safety and Health at Work)

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu