English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
NADZOR INSPEKTORATA RADA

Pri spomenu inspektora rada (za područje zaštite na radu), koji se najavio predsjedniku uprave poduzeća sa svrhom provedbe godišnjeg nadzora, poslodavac odmah organizira ovlaštene osobe (stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenika zaduženog za provedbu zaštite na radu...), kako bi omogućili nesmetan rad inspektoru, dali mu na uvid dokumentaciju, evidencije i informacije koje on zatraži.
Kao i kod svake kontrole, poslodavcu nije svejedno kako će proći nadzor, pa pojam „inspektor“ nije baš omiljena riječ za poslodavca.
Međutim, ako se u poduzeću poduzimaju propisane mjere kako bi se ostvarili čim bolji uvjeti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, tada se poslodavac ne treba „plašiti“ redovnog nadzora iz zaštite na radu.

Unutarnji i vanjski nadzor

U okviru organiziranja provedbe zaštite na radu u poduzeću, poslodavac svojim aktom Pravilnik o zaštiti na radu određuje osobe po funkciji koje su ovlaštene za provođenje unutarnjeg nadzora iz zaštite na radu.
To su svojevrsne preventivne mjere, koje su usmjerene na provođenje pravila zaštite na radu u poduzeću. Ovlaštene osobe prilikom unutarnjeg nadzora upisuju svoje primjedbe u Knjigu nadzora ili ih šalju dopisom službi nadležnoj za provedbu određene mjere. Sadržajem dopisa mora također biti upoznat i poslodavac.
Za vanjski nadzor nadležan je Inspektorat rada. Najčešće inspektorat provodi povremeni nadzor sa svrhom utvrđivanja da li poslodavac obavlja poslove zaštite na radu prema propisima.
Inspektor zaštite na radu obavlja nadzor i u slučaju smrtne, teške ili ozljede dvaju ili više radnika, te na poziv radnika i poslodavca, ako utvrdi da je nadzor potreban.
U slučaju prometne nesreće (bez obzira na težinu) koja se dogodila na putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno, a koja se priznaje kao ozljeda na radu, inspektor zaštite na radu ne obavlja uviđaj, jer u takvim slučajevima nije nadležan.

Zakonske osnove

Zakon o zaštiti na radu regulira koje su osobe po svojoj funkciji nadležne za provođenje unutarnjeg nadzora (stručnjak zaštite na radu, ovlaštenici...).
Nadzor inspektora rada iz zaštite na radu (vanjski nadzor) određen je Zakonom o Inspektoratu rada, objavljenom u Narodnim novinama br. 19/2014. Neke od značajnijih odredbi navodimo u cijelosti ili u skraćenom obliku.

• USTROJSTVO

Inspektorat rada ustrojen je kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod nazivom: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada.
Poslovi inspektorata rada obavljaju se u središnjem uredu, područnim uredima i ispostavama područnih ureda. Središnji ured nalazi se u Zagrebu, a područni uredi u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu.
Za kontaktiranje središnjeg i područnih ureda navodimo adrese, nadležne osobe i telefonske brojeve:
 Zagreb, Petračićeva 4, 10000 Zagreb, Vesna Kovač, tel. 01 3696 486
 Rijeka, Osječka 50, 51000 Rijeka, Nikola Perković, tel. 051 500 626
 Split, Mike Tripala 6, 21000 Split, Zlata Jurišić, tel. 021 407 320
 Osijek, Šetalište Kardinala Franje Šepera 1d, 31000 Osijek, Dubravka Pavlović, tel. 031 250 608.
Ostali podaci mogu se naći na stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava: www.mrms.hr/kontakt/imenik-ministarstva/.

• DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA RADA

Inspektori rada imaju službenu iskaznicu i službenu značku kojima dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Inspektorat rada može prikupljati osobne te druge podatke i obavijesti radi provođenja inspekcijskog nadzora iz već postojećih izvora podataka, neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose i od drugih osoba za koje se pretpostavlja da imaju saznanja o tim podacima.
Inspektor rada koji prikuplja osobne te druge podatke i obavijesti nije o tome dužan obavijestiti osobe na koje se ti podaci odnose ako bi to onemogućilo ili nerazmjerno otežalo njihovo prikupljanje u svrhu provođenja inspekcijskog nadzora.
Inspektor rada tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora može poslodavcu na njegov zahtjev, a neposredno vezano uz predmet inspekcijskog nadzora, dati savjet o načinu najučinkovitije primjene pojedinih odredbi propisa čiju provedbu nadzire.
Komentar: Mnogi doživljavaju inspektora kao „nužno zlo“, dakle osobu koja je došla kažnjavati strogo provodeći svoje ovlasti, bez obzira na eventualne trenutne teškoće i probleme poslodavca. Istina je da inspektor provjerava da li je poslodavac poduzeo sve mjere iz zaštite na radu, a za što veću sigurnost i zaštitu zdravlja radnika. Međutim, u dužnost inspektora spada i savjetodavna uloga ako to od njega zatraži poslodavac. Inspektor je, dapače, dužan poslodavcu ukazati kako može određene probleme riješiti i koje mjere upotrijebiti. Takav način komunikacije olakšava djelovanje poslodavca, koji je nakon saniranja po uputama inspektora siguran da će kontrola učinjenog proći na zadovoljstvo inspektora.
Inspektor rada obvezan je predstavniku poslodavca ili osobi zatečenoj na mjestu nadzora, prije početka inspekcijskog nadzora, predočiti svoju službenu iskaznicu i značku kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti. O početku obavljanja nadzora inspektor rada može obavijestiti odgovornu osobu poslodavca, ako je dostupna, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.
O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor rada dužan je sastaviti zapisnik. Jedan primjerak zapisnika uručuje se poslodavcu ili njegovom ovlaštenom predstavniku ili zatečenom radniku poslodavca.
U slučaju inspekcijskog nadzora povodom ozljede na radu, jedan primjerak zapisnika obavezno se uručuje ozlijeđenom ili njegovom ovlaštenom zastupniku, a u slučaju smrtne ozljede, članu njegove obitelji.
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor rada ovlašten je fotografirati ili snimiti osobe, zgrade, objekte, poslovne prostorije i prostore, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama i instalacijama te dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju iz koje je vidljivo postupanje poslodavca iz područja zaštite na radu.
Tijekom inspekcijskog nadzora, poslodavac je dužan na zahtjev inspektora predati dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz. O privremeno oduzetim stvarima inspektor rada dužan je izdati potvrdu.

• PREKRŠAJNE ODREDBE

Odredbom članka 50. određena je novčana kazna od 120.000,00 do 150.000,00 kuna za prekršaj poslodavca kao pravne osobe.
Ovako visokim kaznama upozorava se poslodavac da ni u kojem slučaju ne pokušava spriječiti inspektora rada u obavljanju svojih dužnosti, i to:
a) Ako inspektoru rada ne omogući obavljanje inspekcijskog nadzora ili privremeno ne obustavi poslovanje nadziranog objekta na zahtjev inspektora.
b) Ako na pisano traženje inspektora rada ne pripremi ili dostavi točne i potpune podatke i materijale ili ako dostavi netočne i nepotpune podatke i materijale.
c) Ako nakon obavljenog inspekcijskog nadzora ne poduzme zatražene mjere ili ih ne izvrši u određenom roku.
Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna za navedene prekršaje kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Odredbom članka 51. određena je novčana kazna od 3.000,00 do 4.500,00 kuna za prekršaj fizičke osobe koja podliježe nadzoru. Istom novčanom kaznom kaznit će se fizička osoba zatečena na mjestu nadzora ako na traženje inspektora ne predoči javnu ispravu (osobna iskaznica, putovnica...) na temelju koje se može utvrditi njezin identitet.
Zatečena fizička osoba koja na traženje inspektora neopravdano odbije dati izjavu s podacima važnim za utvrđivanje činjenica u započetom nadzoru ili ako u izjavi iznese netočne podatke, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 3.000,00 do 4.500,00 kuna.
Donošenjem spomenutog Zakona o inspektoratu rada, prestale su važiti odredbe „starog“ Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, br. 116/08., 123/08., 49/11.), koje se odnose na inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu te na inspektore rada.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu