English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
RAD U NOVINSKOJ REDAKCIJI

Što povezuje redakciju dnevnih novina i tiskaru? To su dva svijeta, dvije različite tehnološke cjeline, potpuno odvojene – reći će neupućeni. Naprotiv, one su dio tijesno povezanog lanca izdavačko-tiskarske djelatnosti. Nakon osmišljavanja dnevnog broja novine, on se upućuje u jedinicu pripreme tiska a iz nje različitim tehnologijama (npr. CTP...) do tiskarskog stroja. No i tu nije kraj opisanog lanca; nakon izlaska iz rotacije novine se uvezuju u buntove i distribuiraju na prodajna mjesta (kioske, lokale, trgovine).

Cijeli taj niz uvjetovan je vremenskim rokovima, jer novina mora već u jutarnjim satima biti na prodajnim mjestima. Trajanje dnevne novine je jedan dan, jer već drugi dan dolazi slijedeći broj.
Slabije karike koje mogu puknuti u tom lancu su:
- Kašnjenje materijala iz redakcije u tiskaru,
- Kvarovi strojeva u tiskari (priprema za tisak, tiskarski rotacijski stroj),
- Smetnje u dostavi novina na prodajna mjesta.
U prvom slučaju kašnjenja su ponekad opravdana, npr. zbog izvještaja s izvanrednih događaja u svijetu (politika, sport, prirodne katastrofe...). Kasniji dolazak materijala u tiskaru stvara dodatni pritisak na radnike u pripremi tiskovne forme te tiskare, zbog vremenske stiske. U toj stresnoj situaciji tiskarski stroj mora raditi na većoj brzini (veći broj otisaka u minuti) pa se povećava rizik od pucanja papira.
Zbog važnosti ispravnosti strojeva u tiskari, strojevi se periodično pregledavaju, a za hitne situacije uvijek je spremna dežurna stručna ekipa za popravak kvarova.
Smetnje u dostavi novina ponekad se javljaju zbog kašnjenja u lancu izrade i tiskanja novina, a dostavu ponegdje mogu omesti elementarne nepogode (poplave, odroni...).

Rad u redakciji

Često se čuje mišljenje da je posao novinara, a naročito novinara-izvjestitelja (rad na terenu, putovanja...) interesantan, ne toliko zahtjevan, pa čak i lagan. Treba napomenuti da u redakciji postoje i neka druga isto tako važna zanimanja.
Podrobniji opis u daljnjem tekstu mnoge će razuvjeriti u ovakvom mišljenju. Ovdje dakako razmatramo činjenice vezane za zaštitu i sigurnost na radu i zaštitu zdravlja. Promotrit ćemo kretanje na radu, ergonomske zahtjeve, zdravstvenu preventivu, stres i probleme s pušenjem.

Štetnosti na radu

Rad u novinskoj redakciji na pojedinim poslovima nosi određene rizike. Ozljede na radu su najčešće prilikom upotrebe osobnog automobila u službene svrhe (prometne nesreće):
• Kretanje na radu
Prilikom kretanja na radu postoji rizik od pada ako ravne površine ne udovoljavaju zahtjevima Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada. Pod na mjestu rada ne smije imati opasne izbočine, rupe, nagibe ili prijelaze s razlikom u visini.
U redakciji su česti uzroci padova vodovi (stolnih računala, telefona i sl.) slobodno postavljeni po podu. Čak i vodovi zaštićeni kanalicama koje su uzdignute iznad tla, ne jamče sigurnost od pada zbog spoticanja na njima. Jedan od sigurnijih načina je dovod vodova do radnih stolova koji su provedeni ispod poda ili se iz stropa spuštaju do radnih mjesta.
Dodatni rizik novinara-izvjestitelja čiji je radni zadatak kretanje po terenu, dakle izvan redakcije, opasnosti prilikom kretanja u vanjskom prostoru (penjanje na povišena mjesta zbog snimanja, kretanje po skliskim terenima, nesreće u prometu, da ne govorimo o ratnim područjima i sl.).
• Ergonomija na radnom mjestu
Rad novinara u redakciji odvija se na radnom mjestu s računalom. Da se smanje rizici pri obavljanju poslova zbog nefiziološkog položaja tijela, radno mjesto mora biti uređeno prema odredbama Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom.
Vrlo bitan dio opreme radnog mjesta je radni stolac, koji mora imati slijedeće karakteristike:
1. Stolac mora biti stabilan; radniku mora omogućiti udoban položaj i neometeno pomicanje.
2. Visina sjedala stolca mora biti podesiva.
3. Naslon mora omogućiti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Po želji radnika treba osigurati odgovarajući oslonac za noge.
Neodgovarajući radni stolac može prouzročiti tegobe koštano-mišićnog sustava.
I ostali dio opreme radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljeda ili oštećenja zdravlja radnika. U spomenutom pravilniku također su dani minimalni uvjeti za zaslon, tipkovnicu i radni stol.
• Zdravstveni pregledi
Dužim radom na računalu sa zaslonom trpi vid, no on se u većini slučajeva regenerira nakon prestanka rada. Smatra se da postoji određeni rizik u pogledu slabljenja vida kod radnika koji koriste računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana. Povećani rizik odnosi se i na radnike koji koriste korekcijska pomagala za dobar vid.
Temeljem Procjene opasnosti koja je utvrdila radna mjesta na kojima se koristi računalo sa zaslonom više od 4 sata dnevno, poslodavac pokreće liječničke preglede kod specijaliste medicine rada.
Pregledi vida se organiziraju:
o prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom,
o najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala (naočale, leće),
o na zahtjev radnika, zbog nastalih tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom koje ima zaslon.
Ako specijalist medicine rada pregledom vida utvrdi da je još potreban i pregled vida kod specijaliste oftalmologa, poslodavac je dužan organizirati i te preglede.
• Stres
Napisana riječ, makar ona trajala samo 24 sata kao što je to slučaj kod novine, podložna je komentaru, pohvalama ali i kritikama od bilo koga. Nije nevažno naglasiti da dnevne novine kod nas postižu tiražu od 50.000 do 100.000 tiskanih primjeraka. Broj prodanih primjeraka je nešto manji; izdavači ne daju te podatke. Dakle, velik broj čitatelja prati svaku napisanu riječ.
Posljedice mogu biti bezazleno nijekanje navoda, traženje ispravka navoda u slijedećim brojevima ali i podizanje tužbi za klevetu i sl. To se naročito odnosi na novinare-komentatore odnosno novinare koji prate politiku, gospodarstvo, ali i sport.
Stoga su novinari stalno pod stresom. Stres mogu prouzročiti:
a) Vanjski čimbenici (politika, razne interesne skupine, lobiji...),
b) Unutrašnji čimbenici (pritisci poslodavca, autocenzura...),
c) Čimbenici krize (novine pred gašenjem, neizvjesnost ostanka na poslu...).

Zahtjevi za radni okoliš

Radno mjesto mora imati dovoljno prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu i ne smije prisiljavati radnika da radi u prisilnom nefiziološkom položaju.
Prirodna i umjetna rasvjeta ne smije biti manja od 300 luxa. Radno mjesto mora biti postavljeno tako da izvori svjetlosti, prozori i svijetle površine ne uzrokuju bliještanje odnosno pojavu zrcaljenja na zaslonu.
Buka opreme i drugih izvora ne smije prelaziti 60 dB(A).
Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati za rad bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 - 24 °C). U klimatiziranom prostoru, vlažnost zraka treba iznositi 40 – 60 % a brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s. U toplom razdoblju temperatura prostorija smije biti 7 °C niža od vanjske temperature.

Pušenje u redakciji

Prema Zakonu o zaštiti na radu zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima. Ova odredba zakona štiti nepušače, jer postoje medicinski dokazi da je boravak nepušača u prostorima u kojima se puši, opasno po zdravlje za pušače, ali i nepušače (tzv. pasivno pušenje).
Poslodavac može utvrditi da je u nekim prostorijama pušenje dozvoljeno i u takvim prostorijama istaknuti znak mjesta za pušenje. Prostorije u kojima je dozvoljeno pušenje mogu biti samo iznimka a ne pravilo.
Kako su redakcije uglavnom smještene u velikim prostorijama, a organizacijske cjeline odijeljene psihološkim zidovima od namještaja koji ne seže do stropa, a gdje su na radnim mjestu pomiješani pušači i nepušači, iluzorno je dozvoliti pušenje i u nekom udaljenom kutku. U manjim prostorijama, ako u njima s pušačima radi samo jedan nepušač –pušenje nije dozvoljeno.
Propisi:
 Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08,116/08, 75/09, 143/12)
 Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
 Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN69/05).

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu