English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Pazite što potpisujete!

U praksi se često događa da radnik potpiše novi ugovor o radu s manjom razinom prava ili izjavu kojom se odriče nekog prava, pa da tek nakon toga zatraži pravni savjet. Tada je prekasno. Stavljanjem svojeg potpisa na neku ispravu iskazujete svoju suglasnost sa njezinim sadržajem, pa je nakon toga vrlo teško osporiti obveze ili gubitak prava koji proizlazi iz potpisa. Potpis na pogrešnom mjestu može učiniti puno štete, čak i dovesti do prestanka radnog odnosa.
Prvo temeljito pročitajte prethodni sadržaj, dobro razmislite o posljedicama, pa tek tada potpišite. Jednostavno, pazite što potpisujete!


Ugovor o radu
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Na ugovor o radu primjenjuju se odredbe Zakona o radu, ali i odredbe Zakona o obaveznim odnosima koje su temeljne odredbe obaveznog prava, s obzirom da je radni odnos dvostrani obvezni odnos.
Ugovor o radu nastaje očitovanjem slobodne volje ravnopravnih ugovornih strana - radnika i poslodavca. Ovim ugovorom definiraju se osnovna prava i obaveze između radnika i poslodavca, a s obzirom da se ugovor o radu obavezno sklapa u pisanom obliku kao znak prihvaćanja svih odredaba radnik i poslodavac stavljaju svoje potpise.
Nakon što potpiše ugovor, radnik teško može isticati da mu sadržaj ugovora nije bio poznat. Smatra se da je radnik prihvatio sve što je potpisao i teško može kasnije isticati da nije znao za određene odredbe ugovora.
Istina da je Zakonom o radu određeno da se na radnika uvijek primjenjuje najpovoljniji izvor prava, pa ako u ugovoru o radu, Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu stoje različite odredbe vezane uz neko pravo ili obavezu radnika, primjenjuju se one odredbe koje su u konkretnom slučaju za radnika najpovoljnije. Ipak, ako radnik potpiše nepovoljan ugovor o radu, s čijim odredbama suštinski nije suglasan, dolazi u vrlo tešku situaciju.  
Stoga radnik mora pažljivo pročitati sve odredbe ugovora i dobro razmisliti što one konkretno znače za njega. Ukoliko postoje nejasnoće potrebno je zatražiti objašnjenje od poslodavca, a slučaju potrebe potražiti i pravni savjet, te se tek nakon toga može pristupiti potpisivanju ugovora.

Ponuda izmijenjenog ugovora o radu
U praksi poslodavci često nude radnicima na sklapanje nove izmijenjene ugovore o radu. Moguće je i da radnik ponudi poslodavcu na sklapanje novi izmijenjeni ugovor o radu, no nekako se ustalilo shvaćanje da je poslodavac taj koji predlaže promjene.
Sklapanjem nepovoljnijeg ugovora radnik može pretrpjeti veliku štetu. Prethodni ugovor o radu prestaje sklapanjem novog ugovora te njegove odredbe prestaju vrijediti onog trena kad odredbe novog ugovora stupe na snagu.
Neki poslodavci koriste ovo pravilo obaveznog prava kako bi na lakši nedopušteni način radnicima smanjili prava, a nekima čak i prekinuli radni odnos bez donošenja odluke o otkazu. Na radnika se zastrašivanjem i otvorenim prijetnjama izvrši snažan pritisak da istog trena potpiše novi ugovor. U strahu od otkaza, radnik potpisuje novi, nepovoljniji ugovor čime formalno potvrđuje da pristaje na nove i nepovoljnije uvjete. Kasnije će radnik teško dokazati da je oštećen, jer iz novog ugovora proizlazi da je na sve pristao, a prijetnjama najčešće nema nikakvog dokaza i traga.
Uz obrazloženje suštine i razloga ponude novog ugovora, radnik treba dobiti pravo da takav novi ugovor na miru poruči i razmisli o ponudi, posebice ako se radi o umanjenju nekog prava ili degradaciji na druge poslove. Čak i kada se radi o manjim izmjenama treba proučiti cijeli tekst novog ugovora kako se ne bi potkrale neke skrivene izmjene, posebice što novi ugovor može i vizualno sličiti starom.
Ukoliko je novi ugovor radniku neprihvatljiv neka ga jednostavno ne potpisuje!

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Poslodavac koji želi jednostrano izmijeniti ugovor o radu trebao bi pristupiti otkazu starog ugovora s istovremenom ponudom izmijenjenog ugovora, no tada poslodavac mora dokazati da postoje opravdani razlozi za otkaz, kao i kod svakog drugog otkaza. Radnik može potpisati novi ugovor, prije čega ima rok od najmanje 8 dana za donošenje odluke. No, tada radnik može istovremeno i osporavati odluku o otkazu starog ugovora o radu, ukoliko nisu postojali opravdani razlozi za takav otkaz. Ako radnik ne potpiše novi ugovor, tada na snagu stupaju posljedice otkaza, kojeg radnik također može osporavati na zakonom propisani način (radnik koji smatra da je otkaz ugovora o radu, neosnovan može u roku 15 dana od dostave odluke o otkazu poslodavcu podnijeti zahtjev za zaštitu prava, a ako u slijedećih 15 dana od poslodavca ne bude usvojen njegov zahtjev, radnik može u roku od posljednjih 15 dana podnijeti tužbu kako bi sudskim putem zaštitio svoja prava (15+15+15)).

Aneks ugovora o radu
Iako ih Zakon o radu ne spominje, aneksima odnosno dodacima ugovora o radu u praksi se često mijenja sadržaj radnog odnosa. Aneksom se najčešće mijenjaju ili dopunjuju pojedine odredbe osnovnog ugovora o radu čime se mijenjaju i prava i obveze stranaka, pa i ona ključna. Tako se aneksima često mijenjaju radno mjesto, visina plaće, opseg odgovornosti, što može u bitnome izmijeniti radni odnos. Prednost aneksa za radnika može biti u tome što je lakše uočiti što se mijenja odnosno dopunjuje.
Aneksi se sklapaju na određeno ali i na neodređeno vrijeme dakle trajno. Stoga je potreban oprez, a sve ranije navedeno odnosi se i na anekse ugovor o radu.

Najopasnije izmjene
Iako je svaka izmjena ugovora o radu važna navesti ćemo nekoliko primjera koji mogu u bitnome izmijeniti radni odnos.
Promjena ugovora o radu sa neodređenog vremena na određeno vrijeme, je izuzetno opasna jer istekom novijeg ugovora o radu na određeno vrijeme prestaje i radni odnos, bez ikakvog otkaza. Bilo je slučajeva da su poslodavci na ovaj način pokušali prevariti radnike kako bi im prekinuli radni odnos bez otkaza i otpremnine. Ovo je posebno opasno za kategorije radnika koje su inače zaštićene od otkaza.
Proširenje mjesta rada na drugi grad, županiju ili cijelu Hrvatsku, je opasnost za radnika jer tada poslodavac može od njega tražiti da radi i na drugim udaljenim mjestima od onog gdje je dosad radio, što je mnogim radnicima često objektivno nemoguće.
Promjena radnog mjesta može značiti degradaciju na jednostavnije, ponekad fizički napornije, ali i slabije plaćene poslove.
Umanjenje plaće i dodataka na plaću, jasno je što znači. Treba napomenuti da se u smislu Zakona o radu plaćom smatra bruto plaća, pa radnik treba biti svjestan da prilikom ugovaranja treba definirati bruto iznos (koji je potreban da bi se ostvarila njegova ciljana neto plaća). Iako to nije u potpunosti ispravno, ako obje strane ugovaraju neto plaću tada je potrebno izričito naznačiti da se radi o neto plaći radnika.
Dodatne isplate "na ruke" koje radnici ponekad usmeno dogovaraju sa poslodavcima gotovo je nemoguće dokazati i utužiti.     
Što se tiče godišnjih odmora, otkaznih rokova i otpremnina Zakon određuje samo njihove minimume, pa ako su dodatno definirani u ugovorima o radu treba imati na umu da se ne umanjuju kroz izmjene. To posebno vrijedi i za dnevnice, troškove prijevoza, jubilarne nagrade i slična prava koja uopće nisu određena zakonom nego moraju biti utvrđena posebnim aktom (najčešće su utvrđena kolektivnim ugovorima, ali mogu se odrediti i ugovorima o radu).

Bjanko izjave radnika
U praksi su se pojavili slučajevi da poslodavac dade radniku na potpis bjanko izjavu kojom radnik unaprijed priznaje nastanak štete koju se obvezuje nadoknaditi poslodavcu. Poslodavac kasnije može samo upisati iznos i datum nastanka štete, a radnik je u velikim problemima. Takve izjave su opasne, zakonom zabranjene i radnici ih ne smiju potpisivati. Uz to su često vezane i izjave o suglasnosti prebijanja "potraživanja" poslodavca uskratom plaće, a koje je zakonom zabranjeno davati unaprijed.
Slično vrijedi i za slučajeve u kada poslodavci radnicima prilikom sklapanja ugovora o radu daju na potpis i bjanko sporazume o prestanku ugovora o radu. Takve sporazume također ne potpisujte, jer bi poslodavac mogao u danom trenutku upisati datum i koristiti "sporazum" kao osnovu prestanka radnog odnosa.
Opasnost se krije i kod određivanja ugovornih kazni, posebice one za ugovornu zabranu utakmice s poslodavcem ili vezane uz školovanje radnika i prestanak radnog odnosa.  Takve odredbe treba izbjegavati koliko je moguće. Na kraju tu su i izjave o odricanju stečenih ili čak budućih prava, koje također treba izbjegavati. 


Sporazum o prestanku ugovora
Oprez je neophodan i pri potpisivanju akata temeljem kojih ugovor o radu prestaje, posebno ako se ima na umu da se u tim situacijama ugovorne strane često nalaze u zaoštrenim pa i neprijateljskim odnosima. Na ovom mjestu istaknut ćemo Sporazum između radnika i poslodavca o prestanku ugovora o radu i Otkaz ugovora o radu.
Ugovor o radu sklapa se usaglašavanjem volje radnika i poslodavca pa je jasno da na isti način može i prestati. Sporazum o prestanku ugovora o radu treba zaključiti samo u slučajevima kada i radnik i poslodavac zaista žele da radni odnos prestane.
Sporazumom radnik i poslodavac definiraju preostala prava i obaveze vezane uz prestanak radnog odnosa. Sporazumno se određuje datum prestanka radnog odnosa, eventualno pravo na otpremninu i njezina visina, zabrana tržišne utakmice s poslodavcem i dr. Ako je radni odnos prestao na temelju sporazuma s poslodavcem onda radnik ima samo ona prava koja su navedena u sporazumu. Tako, ako u sporazumu nije navedeno pravo na otpremninu u određenom iznosu radnik je neće uopće dobiti jer on formalno nije dobio otkaz, a iz istog razloga radnik neće pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imati pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Potreban je i oprez stoga što u većini sporazuma redovitu klauzulu čini i izjava da "radnik i poslodavac nemaju nikakvih daljnjih potraživanja", pa nakon toga radnik teško može naknadno tražiti neka druga novčana prava osim onih navedenih u samom sporazumu.
Sporazume o prestanku radnog odnosa trebali bi potpisati samo oni radnici koji zaista žele otići od poslodavca, ali tek nakon što su dobro pročitali njihov sadržaj i zaključili da su u tim sporazumima obuhvaćena sva prava koja im pripadaju.

Otkaz ugovora o radu
Za razliku od sporazuma, otkaz ugovora o radu jednostrano je očitovanje volje na temelju kojeg prestaje radni odnos. Može ga samostalno dati i radnik i poslodavac.
Poslodavac koji želi otkazati radniku mora imati opravdani razlog za otkaz i ne može se raditi o čistoj samovolji. Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, a poslodavac ga mora obrazložiti odnosno navesti opravdane razloge za otkazivanje.
Radnik koji dobije otkaz ne mora ga potpisivati kao stranka, jer je to jednostrana odluka poslodavca. Radnik može samo staviti svoj potpis kao potvrdu da mu je otkaz uručen određenog dana, kako bi se znalo kada počinju teći rokovi u kojima može tražiti zaštitu svojih prava (npr. "Primio dana 15.11.2009. Ivo Ivić").
Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, Zakonom o radu, pravilnikom o radu, unaprijed su definirana prava radnika u slučaju otkaza, pa zato nije dobro da radnici potpisuju dodatne sporazume ili izjave kojima bi se odrekli nekih prava koja stječu kao posljedicu otkaza (otpremnina i otkazni rok i dr.).

Mane volje
Radnik koji nije postupio prema gornjim uputama i potpisao je ispravu s čijim sadržajem nije bio suštinski suglasan, mogao bi pobijati tu ispravu iz razloga postojanja mana volje koje nastaju zbog prijetnje, sile, bitne zablude, nesporazuma, prijevare i sl. No, dokazivanje mana volje nije lako ni jednostavno, a u mnogim slučajevima one ni ne postoje, pa je daleko bolja navedena prevencija - ne potpisati ono na što ne pristajemo.  

Oprez prije svega
Ponovimo. Radnik mora biti oprezan pri potpisivanju svih ugovora, aneksa, sporazuma, izjava i drugih isprava kojima se regulira njegov radni odnos. Tekst akta koji se potpisuje mora pažljivo pročitati, dobro razmisliti što pojedina odredba zaista znači, tražiti objašnjenje od poslodavca i drugih suradnika, a po potrebi i pravni savjet, te tek tada može staviti potpis na neku ispravu. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: