English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Sporazumni prestanak ugovora o radu
Zakon o radu (NN 93/14) propisuje na koje sve načine može prestati ugovor o radu. Kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, ZR predviđa način prestanka sporazumom radnika i poslodavca. Budući da je sporazum rezultat slobodne volje stranaka ugovora o radu, njegovo neprihvaćanje po radnika ne može imati negativne posljedice po njegov radnopravni status. To je važno naglasiti iz razloga što poslodavci često postupaju na način da radniku koji je odbio potpisati takav sporazum, zbog toga otkažu ugovor o radu. Međutim, sama činjenica da je radnik odbio potpisati sporazum ne može predstavljati razlog za otkaz, a takvu je praksu zauzeo i Županijski sud.

Što je sporazum radnika i poslodavca

Za sporazum o prestanku ugovora o radu se može reći da je to pravni posao građanskog prava i da će se stoga u odnosu na sporan pitanja primjenjivati opća pravila obveznog prava koja propisuju Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15). To znači da će se pitanje nastanka, valjanosti i pravnih učinaka sporazuma ocijeniti primjenom tih pravila. Tako primjerice, nije valjan sporazum koji jedna od stranaka nije potpisala jer ima nedostatak (pristanak druge strane) koji za posljedicu ima nevaljanost takvog sporazuma. Sami potpis radnika kojim radnik potvrđuje da mu je predmetni sporazum uručen, ne znači istodobno da je radnik potpisao navedeni sporazum i da ga prihvaća. Stoga je savjet radnicima da ukoliko ne želi odmah potpisati sporazum, a želi ga uzeti i pročitati, da uvijek iznad potpisa naznači „primio“ i datum primitka. Također neka taj potpis bude na mjestu koje nije predviđeno za potpis samog sporazuma. 
Budući da sporazum o prestanku ugovora o radu predstavlja dvostrani pravni akt koji se temelji na volji ugovornih strana, niti jedna od ugovornih strana nije ga ovlaštena jednostrano mijenjati i stavljati izvan snage.

Pisani oblik sporazuma

Prema odredbi čl. 113. Zakona o radu, sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku. Usmeni dogovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu ne može obvezivati sudionike jer je izričito propisana pisana forma sporazuma. 
No u praksi se ipak iznimno mogu naći primjeri u kojima je radni odnos prestao na temelju sporazuma stranaka iako nije zaključen u pisanom obliku. Tako je Vrhovni sud naveo u svojoj odluci da unatoč tome što je pisana forma utvrđena kao uvjet valjanosti sporazum o prestanku radnog odnosa, prema pravnom stajalištu suda radni odnos je u konkretnom slučaju prestao zato što konkretne okolnosti da ugovorne strane nisu izvršavale prava i obveze iz radnog odnosa kroz vrijeme od dvanaest godina, opravdavaju konvalidaciju sporazuma koji nije sklopljen u propisanom obliku. Naime, stranke su izvršile u cijelosti sporazum o prestanku radnog odnosa, jer su se kroz razdoblje od dvanaest godina ponašale kao da između njih radni odnos ne postoji. Tako poslodavac nije zahtijevao od radnice da dolazi na posao, a radnica nije tražila isplatu plaće.
Sam sporazum ne mora biti u obliku dokumenta potpisanog od obje ugovorne strane. Naime, kada radnik dostavi pisanu ponudu poslodavcu u kojem predlaže sporazumni prestanak radnog odnosa, a poslodavac istu prihvati donošenjem odluke koju odmah dostavi radniku, tada je zaključen ugovor o sporazumnom prestanku radnog odnosa, premda se prihvat i ponuda ne nalaze u istom dokumentu. 
Sporazum je jednako kao i svaki drugi dvostrani pravni posao, sklopljen onog trenutka kad ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu. Ponuda za sklapanjem sporazuma obvezuje ponuditelja do isteka roka koji je naveo u ponudi. Budući da se u ponudama često ne navodi rok za prihvat, postavlja se pitanje do kad ponuda obvezuje ponuditelja. U skladu s odredbama obveznog prava, ponuda u kojoj nije naveden rok, a dana je prisutnoj osobi, tad vrijedi ako je prihvaćena odmah. Ako je ponuda dana odsutnoj osobi, onda obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuditelju. No, svakako se preporuča radniku da sporazum ne potpisuje odmah nego da ga dobro prouči i procjeni da li je sadržaj istog zadovoljavajući. 
Šutnja ponuđenika, npr. radnika, ne znači prihvat ponude a isto tako ni odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko propuštanje, smatrati ponudom.

Sadržaj sporazuma

Zakon o radu ne propisuje sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. No stranke bi njime trebale urediti sva pitanja koja proizlaze iz njihova odnosa, i to da prestanka ugovora o radu, pitanja godišnjeg odmora, otkaznog roka, otpremnine itd. Također se mogu dogovoriti i o drugim pravima odnosno obvezama kao i utvrditi nepostojanje drugih ili daljnjih prava odnosno obveza u vezi s radnim odnosom. Nužno je d bude izražena volja za prestankom radnog odnosa i određen datum prestanka. 
Da bi se izbjegle dvojbe u pogledu načina prestanka ugovora o radu stranke bi sporazumom trebale u cijelosti urediti sva pitanja i međusobne obveze jer kad se naknadno ispostavi da pojedina pitanja nisu obuhvaćena sporazumom, tad sud mora istraživati i tumačiti pravu volju stranaka, a što je ponekad gotovo nemoguće. 
Poslodavac i radnik mogu zaključiti sporazum o prestanku ugovora o radu čak i u slučaju kad je poslodavac donio odluku o otkazu ( a radni odnos po toj odluci još nije prestao), te će u tom slučaju temelj za prestanak ugovora o radu biti sporazum stranaka. Takve su situacije u praksi dosta česte, da radnik i poslodavac sklope sporazum o prestanku radnog odnosa nakon što je radnik dobio otkaz.

Mogućnost pobijanja sporazuma

Ukoliko bi neka od ugovornih strana smatrala da sporazum nije valjan, morala bi u postupku tražiti utvrđenje ništetnosti i njegovo poništenje, najčešće je to zbog mana volje. Radnik ili poslodavac tada će morati dokazivati postoje li pretpostavke za poništenje takvog sporazuma. Prema sudskoj praksi, ništetan bi bio sporazum o prestanku ugovora o radu koji bi sklopila osoba nesposobna za rasuđivanje, i u situaciji kad joj u vrijeme sklapanja tog ugovora nije sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost. 

Prava na „burzi“

Radnik u slučaju prestanka ugovora o radu sporazumom nema pravo na naknadu plaće kao niti naknadu za slučaj nezaposlenosti, jer mu je radni odnos prestao njegovom voljom. Međutim, sukladno odredbi čl. 40. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti usprkos sporazumu, radnik će imati pravo na naknadu ako je radni odnos prestao zbog premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima, ili promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga. Nakon sporazumnog prestanka radnog odnosa, poslodavac može na istom radnom mjestu zaposliti drugog radnika.
Većina sudskih postupaka kojima je predmet sporazumni prestanak ugovora o radu odnose se na osporavanje da je postojala slobodna volja za sklapanjem takvog sporazuma. Česti su i postupci u kojima stranke imaju određena potraživanja jer sporazumom nisu uredila sva međusobna pitanja.


Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: