English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Sudbina biblioteka našeg doba

Iako se, u okviru neoliberalne mantre, odomaćilo uvjerenje da kultura predstavlja “neopravdan trošak”, a da se “sve manje čita”, događaji u 21. stoljeću idu neočekivanim tokom: u posljednjem desetljeću ne samo Velika Britanija, nego i veći dio zapadnoga svijeta i Azije, odustao je od ove prakse.

Američki pisac Edgar Doktorov je u svojim govorima isticao da postoje tri važna dokumenta koje društvo daje čovjeku: izvod iz matične knjige rođenih, putovnica i članska karta biblioteke.
Da je interes za biblioteke i knjigu u velikom porastu u razvijenim zemljama, pa i u Aziji, svjedoči i činjenica da je ujesen 2014. godine u Birminghamu otvorena nova biblioteka, koja je Vladu koštala nevjerojatnih 186 milijuna funti! Riječ je o najvećoj biblioteci u Europi i očekuje se da će je koristiti oko 10.000 ljudi, prije svega studenti. Raskošnu biblioteku Mitchell (Mičel), koja je, do ove nove u Birminghamu, smatrana najboljom u Europi, Vlada je u potpunosti renovirala. Od 2000. godine u Velikoj Britaniji otvoreno je ukupno 15 novih biblioteka, pri čemu su posjeti tim bibliotekama dostigli rekordan broj ljudi.

Zašto su biblioteke postale dio gradskog stila života?

Odgovor je složen, ali najviše je na to utjecao razvoj obrazovanja i nezadovoljstvo kulturnom ponudom i stanjem kulture na Zapadu. Formirala se generacija koja je obnovila radoznalost, ali i koja je nezadovoljna postojećim stanjem. Mnoštvo ljudi, posebno mladih, upisalo je različite fakultete, dok je srednja generacija prinuđena da se često prekvalificira. Mnogi od njih ne mogu učiti kod kuće, čak nemaju ni pristup internetu. Drugi razlog je što u velikim gradovima ima velik broj samaca i samica. Statistika govori da je u Europskoj uniji broj stanova (jednosobnih) za jednoga čovjeka uvećan za 50 posto. Takvi ljudi odlaze u biblioteke ne samo učiti, nego i družiti se s osobama koje su svjesne značaja obrazovanja. Pored toga, veliki broj migranata dolazi u biblioteke ne samo učiti jezik, nego i radi druženja, jer tu ne očekuju sresti one koji mrze strance. Iznenađenje je da i turisti žele posjetiti biblioteke, vidjeti što one sadrže, sresti se s popularnim piscima iz te zemlje, kao i s poznatim sveučilišnim profesorima i znanstvenicima. Upravo je strategija turističkih organizacija da u bibliotekama bude prikazan život grada naišla na odličan prijem. Ovu strategiju za biblioteke je osmislio dizajner iz Skandinavije tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Arhitekti su ovome izašli u susret, pa u mnogim bibliotekama posjetioci mogu popiti kavu, slušati priče drugih, a često i slušati recitiranje poezije od samih pjesnika; mogu odslušati glazbeni koncert, ili pratiti, pa i sudjelovati u raspravama zajednice čitatelja.

Društvene aktivnosti

Interesantan je podatak da je biblioteka grada Ernšeldsvik na sjeveru Švedske (nalazi se blizu polarnog kruga) uvažila mišljenje jednoga arhitekta koji je prilikom posjeta ovoj ustanovi primijetio da su korisnici sa sobom nosili papuče, hranu i termos-boce s kavom. U stručnim raspravama to je uvaženo, na primjer, prilikom gradnje biblioteke u Seattleu. Ova biblioteka ima pet katova, a na tri su mjesta za socijalne aktivnosti: sala za čitanje, restoran i sala za druženje i predstavljanje knjiga.
Obnova uloge i interesa za biblioteke prvi je puta primijećena devedesetih godina prošloga stoljeća u Sjevernoj Americi. Naime, tada su ljudi zapazili da je projekt izgradnje i stvaranja skupih muzeja i galerija, koji su građeni da bi grad učinili značajnijim, propao. Naime, političari ovoga dijela svijeta su konačno shvatili kako je mnogo isplativije ulagati novac u izgradnju biblioteka. Upravo je ta filozofija manifestirana 2001. godine prilikom otvaranja jedne nove biblioteke, a to je svjedočio transparent iznad ulaza: “Grad s velikom bibliotekom – to je veliki grad!”
Europa, poznato je, ima čitalačku tradiciju i kulturu, a u Velikoj Britaniji i danas je popularno biti članom biblioteke: statistički podaci govore da polovica Britanaca i danas ima člansku iskaznicu na biblioteke.

Simbol “velike zajednice”

Sposobnost biblioteka da se prilagode novom vremenu prvo se prepoznaje u suvremenom dizajnu. Unutar biblioteka uvedeno je samoposluživanje pa bibliotekarke mogu više vremena posvetiti posjetiocima, organizirati razgovore, susrete s piscima i znanstvenicima, predstavljanje knjiga, organizirati čitalačke kružoke (u Engleskoj i Velsu ima više od 100.000 članova bibliotečnih kružoka). Tu je internet i pomoć za izradu domaćih zadataka iz književnosti ili seminarskih radova iz, na primjer, međunarodne politike.
U novim bibliotekama postoje i foajei u kojima je moguće da posjetitelj malo i pridrijema (dok čita časopis), kao kod kuće (to više nije sramota), što je osmislio jedan danski arhitekt. Današnja filozofija biblioteka je da postanu sklonište koje u gradu više nigdje nije moguće naći. Drugim riječima, javne biblioteke su upečatljivi simbol “velike zajednice”.
Upravo veliko iznenađenje za javnost je što u novootvorenim ili renoviranim bibliotekama najviše borave mladi. Analitičari to nazivaju “neočekivanim, ali prijatnim iznenađenjem.” Mladima prija i što ih radnici biblioteka, kako je to posvjedočila jedna anketa, poštuju, kao ni na jednom drugom mjestu.
Svi dobronamjerni pozdravljaju novi duh, novu filozofiju čitanja i korištenja biblioteka, što caruje bibliotekama, a može se opisati kao pokret koji je evoluirao “od sakupljanja knjiga do sakupljanja ljudi”. Kory Doktorov navodi da “biblioteke nisu samo znak civiliziranosti društva, one su nešto više. One okupljaju i prosljeđuju, prenose znanje, svatko tko je prinuđen štedjeti, a željan je znanja, mora u biblioteku. Ove ustanove omogućuju besplatan internet, čitanje dnevnih i tjednih novina, kopiranje knjiga sa DVD-a, posuđivanje knjiga, a moderne biblioteke su mjesta gdje se okuplja lokalna elita, gdje cvjeta kulturni život. To znači da su ljudi željni drugačije socijalizacije i novih uloga i stjecanja statusa.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: