English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
PAPER VS. DIGITAL

Papir (grčki pápyros; biljka papirus) je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje, itd. Proizvodi se uglavnom od drva ili celuloze. Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u Kini oko 105. godine. Izumom tiskarskog stroja započinje era modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje papira.
Tiskarski stroj je naprava koja se koristi za tiskanje. Njegovim otkrićem došlo je do velikog napretka u društvu, zamijenio je dotadašnje pisanje knjiga rukom. Johannes Gutenberg smatra se prvim izumiteljem tiskarskog stroja koji je u Europi 1440. godine donio svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je došao na ideju da izlijeva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. Ova tehnologija značajna je za širenje pismenosti, kulture, duhovnosti i raznih ideja. Razvilo se tiskanje raznih knjiga, što je dovelo do napretka znanosti i umjetnosti. Došlo je do povećanog broja pisaca koji su svoje radove mogli objavljivati na ovaj način i učiniti ih dostupnim širokoj publici.

Razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija istakli su se najčešći razlozi za digitalizaciju:
• Digitalizacija radi zaštite izvornika – u početku najčešći razlog. Postoje dva aspekta zaštite:
a. Na korištenje se daju elektroničke verzije gradiva, a original se čuva od oštećenja.
b. U slučaju gubitka ili uništenja originala, elektronička kopija (u većoj mjeri) nadoknađuje gubitak.
• Digitalizacija radi povećanja dostupnosti – original je dostupan samo na jednom mjestu, a dostupnost kopije ovisi o broju kopija. Kod digitalnih inačica originala dostupnost je gotovo neograničena.
• Digitalizacija radi stvaranja nove ponude i usluga – prebacivanjem u digitalni svijet otvara se mnogo novih mogućnosti; razmjena metapodataka, ubrzano pretraživanje teksta, lakša analiza gradiva, virtualno spajanje fizički udaljenog gradiva i sl.

Svako od ovih otkrića je za sebe izazvalo svojevrsnu revoluciju i pridonijelo je napretku u raznim životnim aspektima. Napretkom, razvojem tehnologije i njenim usavršavanjem došli smo do činjenica da papir u izdavaštvu gubi svoju moć i polako se smanjuje njegova prisutnost. Sve to je dovelo do niza istraživanja, o nekima od njih nam je izlagala i dr. sc. Kate Garland, stariji predavač za psihologiju, Sveučilišta u Suffolku.
Sve većom pojavom računala i njegovom sve raširenijom primjenom, istraživanja na području papira i digitalne tehnologije započela su još davne 1998. godine. Cilj istraživanja je bio utvrditi koje su razlike primanja informacija pomoću pisanih dokumenata i pomoću digitalne tehnologije te njihova kvaliteta.
Prvi rezultati pokazali su da je primanje informacija preko računala slabije što se tiče preciznosti i kvalitete pamćenja nego pomoću tiskane građe, dok su današnja saznanja puno blaža. Individualne razlike i motivacija su ključni. Ljudi koji se sve više zanose računalima, više nisu zainteresirani za papir, ali bez obzira na to, knjige ostaju popularne i među mladima koji odrastaju uz računalo. Rezultati novijih istraživanja su nas doveli do sljedećih spoznaja:
– računala i učenje pomoću računala su prihvaćeni i na njih se gleda blagonaklono;
– s vremenom su stavovi prema računalu postali pozitivniji;
– povećanje prihvaćenosti računala nije utjecalo na popularnost knjige jer knjiga je ostala popularna.
U tom istraživanju su bili vrlo interesantni komentari studenata do 21. godine starosti:
– knjiga nam omogućuje da bolje razmislimo, stvara imaginaciju, bolje potiče maštu i pokreće inicijativu;
– računala su više za prevođenje (i prenošenje informacija), previše su apstraktna;
– knjige su više osobne, opipljive, ljudske, ulijevaju više povjerenja, osjećaja i bolje dočaravaju izgled;
– imamo potrebu za informacijom na papiru, cijenimo digitalni oblik, ali kad nešto hoćemo saznati ili naučiti, prednost dajemo tiskanom obliku.
To istraživanje je donijelo saznanja da je za učenje dobro došao digitalni oblik udžbenika, ali još uvijek trebamo i tiskanu informaciju. Knjiga je fizička i studenti ju ne žele napustiti, iako imaju tendenciju da se osiguraju i elektroničkim putem. No, treba i spomenuti da su nekad knjižnice bile srce sveučilišta, dok danas više nisu u toj mjeri popularne jer i zbog lijenosti, studenti ponekad prihvate digitalni oblik. Jednostavno im se ne da fizički ustati i otići na drugo mjesto po knjigu, ali usprkos svemu tome, nismo izgubili knjigu na papiru. Zato možemo reći – živjela knjiga!

Što se pak tiče novina i časopisa, nažalost, prognoze nisu nimalo optimistične. Predviđa se da će papir za dnevne novine nestati u obliku u kojem ga još danas imamo. Istina je da mnogi ljudi vole vidjeti papir, osjetit njegov miris i držati ga u ruci pa se pretpostavlja kako će on ostati prisutan u nekom obliku na nekim turističkim mjestima, aerodromima, vlakovima, a možda i u kafićima, kao dio običaja ispijanja prve jutarnje kave.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: