English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Tko je bio Johannes Gutenberg

Gutenbergov tiskarski strojJohannes Gutenberg, njemački tiskar i izumitelj tipografije u Europi, zapadnu civilizaciju zadužio je s tiskarskim strojem, osnovnim preduvjetom širenja pisane riječi, znanja i napretka. Cijeli život proveo je bez poslovnog uspjeha i bogatstva, a umro je na granici besparice, uvelike zaboravljen tako da se ne zna niti gdje mu je grob.

Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Je li njegov izum originalan ili je inspiriran nekim saznanjima s istoka ni danas nije poznato, ali unatoč tome ostaje njegov veliki značaj za razvoj tiskarstva i cijele zapadne kulture.     

Porijeklo i mladost

Johannes Gutenberg rođen je vjerojatno u Mainzu 1397. godine, s pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg, a zna se da je umro je 3. veljače 1468. godine u Mainzu. Gutenberg je bio najmlađi sin trgovca imena Friele Gensfleisch zur Laden, i njegove druge supruge, Else Wyrich, koja je bila kćerka trgovca. Prema nekim izvorima Freile je bio zlatar biskupa iz Mainza, ili je pak vjerojatno sudjelovao u trgovini tkaninom. O njegovu životu i radu postoje samo fragmentirani i dijelom nesigurni podaci. Navodi se da je sam Gutenberg vjerojatno odrastao poznavajući zlatarski zanat, koji se vjerojatno u njegovoj obitelji prenosio nasljednim položajem majstora nadbiskupske kovačnice. Prema tome stekli su zavidno znanje i umijeće u obradi metala. Nabavljali su metal za kovanje, mijenjali različite vrste kovanice, i imali važnu ulogu na sudovima u slučajevima krivotvorenja.
Njegovo prezime proizlazi iz kuće koju su naseljavali njegov otac i preci po očevoj strani 'zu Laden, zu Gutenberg'. Kuća Gänsfleisch bila je jedna od patricijskih obitelji u gradu, koja ima zapise o pretcima iz 13. stoljeća. Patriciji (aristokrati) u Mainzu dobivali su često nazive prema kućama koje su posjedovali. Oko 1427. ime zu Gutenberg, po nazivu obiteljske kuće u Mainz, po prvi puta je zabilježeno u upotrebi. No, godine 1411. u Mainzu je došlo do pobune protiv patricija, i više od stotinu obitelji je bilo prisiljeno odseliti. Pretpostavlja se da su Gutenbergovi tada preselili u Eltville am Rhein (Alta Villa), gdje je njegova majka naslijedila imanje. Prema nekim pak povjesničarima, sve što se zna o mladosti Gutenberga je da nije bio u Mainzu do 1430.
Pretpostavlja se da je zbog političkih razloga preselio u Strassburg, gdje je obitelj vjerojatno imala poznanstva. Pretpostavlja se i da je studirao na Sveučilištu u Erfurtu, gdje postoji zapis o upisu studenta pod imenom Johannes de Altavilla iz 1418.g. Altavilla je latinski naziv za Eltville am Rhein. Sljedećih petnaest godina ništa se ne zna o Gutenbergovu životu.  

Drago kamenje i zrcala za vjernike

U ožujku 1434. njegovo pismo ukazuje da je živio u Strasbourgu, gdje je imao rođake po majčinoj strani. Čini se da je bio i zlatar. Postoje i dokazi iz 1437. godine da je učio bogate trgovce kako polirati drago kamenje, ali nije poznato gdje je on to naučio. Godine 1436/37. njegovo ime spominje se na sudu u vezi prekršenog obećanja za brak sa ženom iz Strasbourg, koja se zvala Ennelin. Da li je došlo do braka nije zapisano.
Oko 1430. odlazi iz Mainza u Strassbourg, gdje ostaje, čini se, sve do 1448. baveći se brušenjem dragog kamenja i proizvodnjom ogledala. Već 1436. ima nekakav tiskarski uređaj i njime vrši pokuse.
Oko 1439. Gutenberg je bio uključen u nesretni financijski pothvat proizvodnje poliranih metalnih zrcala za koje se vjerovalo da hvataju sveto svjetlo sa vjerskih relikvija, koja su trebala biti prodavana hodočasnicima u Aachen. Godine 1439. grad je namjeravao izložiti kolekciju relikvija Karla Velikog, ali je događaj odgođen za godinu dana zbog velikih poplava koja su zahvatila grad, te je namijenjeni novac potrošen.
Kada je došlo vrijeme namirenja ulagača, Gutenberg je ulagačima povjerio "tajnu". Smatra se da je to bila ideja tiskanja pomičnim dijelovima. Legenda navodi da mu je ideja došla kao "zraka svjetlosti".

Tiskarski stroj i prve tiskane Biblije

Smatra se da je u Strasbourgu 1440. Gutenberg razvio tehniku tiskanja. U Strasbourgu je živio najmanje do 1444., nakon čega ne postoje zapisi sljedeće četiri godine, sve do 1448.
Od 1448. opet je u Mainzu, posuđuje novac od sestrinog supruga Arnolda Gelthusa, moguće za izradu tiskarskoj stroja i pribora. U to vrijeme već je bio upoznat sa tehnikom dobokog tiska ("intaglio"). Godine 1450. tiskarski stroj je u upotrebi i tiska njemačku poemu, vjerojatno prvo tiskanje. Uspijeva dobiti pozajmicu od 8000 guildera od trgovca Johanna Fusta. Pridružuje mu se i Peter Schöffer koji je oženio Fustovu kćerku.
Radionica je bila smještena u Hof Humbrechtu, na imanju daljeg rođaka. Nije utvrđeno kada je osmislio projekt tiskanja Biblije, ali je za taj projekt je posudio 800 guildera od Fusta i započeo rad 1452. godine. U isto vrijeme tiskao je i ostale unosnije tekstove (vjerojatno latinske gramatike).
Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru ("Biblija od 42 retka"). Imitirajući u lijevanim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Ilustracije i ukrasi crtani su rukom, na za to ostavljenim praznim poljima. No unatoč tome, njegov rad na Bibliji predstavlja neusporediv rast produktivnosti i nezamislive pomake u širenju pisane riječi. Naime do tada su se rijetke knjige kao Biblija prepisivale rukom u samostanima, za što je trebalo po godinu, dvije. S druge strane da samo nekoliko ljudi sačini u istom periodu sačini 300 primjeraka ovakve takve knjige ubrzalo je procese i podiglo mogućnosti stotinu i više puta.
Međutim, Gutenberg se nije slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio. O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja "Missale speciale", "Mainzer Catholicon" i "Biblije od 36 redaka" izdane u Bambergu. Pretpostavlja se da je Gutenberg ukupno tiskao više od 1000 Biblija, što je neusporedivo s par Biblija godišnje do tada. 

Gutenbergove Biblije

Gutenbergove Biblije prava su mala umjetnička dijela od vanjskih korica do kvalitete tiska i njegove simetrije. S obzirom na opseg od preko 1200 stranica knjige su ustvari tiskane i uvezene u 2 dijela odnosno sveska. Naime da su se ove knjige u cijelosti uvezivale u jedan svezak jednostavno bi bile preteške, preglomazne za manipuliranje te podložne oštećenjima. Danas je u svijetu poznato 49 originalnih Gutenbergovih Biblija od kojih se većina nalazi u najprestižnijim svjetskim sveučilištima i muzejima. Prije nekoliko godina jedna od njih je prodana za oko 2 milijuna dolara.

Neuspješan kao poduzetnik

Tijekom godine 1456. došlo je do nesuglasica između Gutenberga i Fusta. Fust je zahtijevao povrat novca, optužujući Gutenberga da je novac potrošio nenamjenski. U međuvremenu je projekt Biblije porastao, pa je i Gutenbergov dug porastao na 20000 guildera. Fust ga je tužio na nadbiskupskom sudu. Na pravnom dokumentu iz studenog 1455. zabilježeno je da je postojalo partnerstvu za "projekt knjiga", čija je sredstva prema navođenju Fusta, Gutenberg potrošio za druge namjene. Sud je presudio u korist Fusta, te mu je dodijelio upravljanja tiskare i pola svih do tada tiskanih Biblija. Time je Gutenberg bankrotirao, ali čini se da je zadržao (ili ponovno pokrenuo) malu tiskarsku radnju, te sudjelovao u tiskanju Biblija u gradu Bambergu oko 1459.
Kako njegove tiskane knjige nisu sadržavale njegovo ime ili datume teško je utvrditi da li je taj podatak točan, te postoje nesuglasice među povjesničarima. Postoji mogućnost da je 300 primjeraka velikog katoličkog latinskog rječnika od 754 strane, izdanih u Mainzu 1460. ("Mainzer Catholicon") također iz Gutenbergove radionice. Za to vrijeme Fust–Schöffer radionica, je prva u Europi tiskala knjigu sa imenom i datumom izdavatelja "Mainz Psalter" u kolovozu 1457., ponosno predstavljajući mehanički proces kojime je nastala, bez spominjanja Gutenberga, ustvari ovaj posljednji je u to vrijeme stekao i veći novac i slavu na genijalnosti prvoga.

Kako je izgledao Gutenberg?

Ne zna se kako je izgledao Gutenberg. Godine 1567. prvi portret Gutenberga, za koji se pretpostavlja da je rekonstrukcija iz mašte, pojavljuje se u Heinrich Pantaleonovoj biografiji poznatih Nijemaca. Sve slike, svi portreti i sve biste koje diljem svijeta predstavljaju njegov lik, plod su mašte odnosno prvih zamišljenih rekonstrukcija njegovog izgleda. 

Kasni život

Nije poznato niti da li se Gutenberg ženio i imao djecu, koliko je poznato nije, no čini se da je novac koji mu je stalno prolazio kroz prste znao potrošiti i u korist svojih životnih sudružica.
Godine 1462. tijekom sukoba dva nadbiskupa, Mainz je opustošio nadbiskup Adolfa Nassauski, te je Gutenberg protjeran u egzil. Tada starac, otišao je u grad Eltville, gdje se pretpostavlja da je započeo i nadgledao novu tiskarsku radionicu braće Bechtermünze. U siječnju 1465., Gutenbergovi doprinosi su mu djelomično priznati te mu je nadbiskup Nassauski dodijelio titulu Hofmann (sudskog suradnika). Titula mu je donosila stipendiju, godišnje dvorsku odoru, te 2180 litara žita i 2000 litara vina bez poreza. Smatra se da je u to vrijeme preselio natrag u Mainz, iako nema podataka. Gutenberg je umro 1468. i pokopan je anoniman u franjevačkoj crkvi u Mainz, uglavnom neprepoznatih i nepriznatih zasluga. Crkva i groblje su kasnije uništeni, te je njegov grob zauvijek izgubljen.
U Njemačkoj danas postoje brojne statue Gutenberga, a najpoznatija je ona u Mainzu, gdje se nalazi i Sveučilište Johannesa Gutenberga u Mainzu i Gutenbergov Muzej posvećen povijesti tiskanja. 

Izgubljeni grob

Gutenberg je umro gotovo anoniman, pokopan u franjevačkoj crkvi u Mainzu, i s vremenom njegov je grob u potpunosti zaboravljen i izgubljen. Nad tim grobljem stoljećima kasnije su sagrađene krčme i slični objekti, pa ako nekoga u Mainzu pitate gdje je Gutenbergov grob, najčešće će vam odgovoriti: pod Ribarevom krčmom. 

Djelomični izvor: Wikipedija

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: