English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Karakteristike grafičkog i nakladničkog sektora Europe - Izdržati i preživjeti krizu uz istovremenu pozornost razvoju

Gledanje naprijed u vremenima krize

Premda se 2020. godina trenutno može činiti jako dalekom, budućnost će nam se najaviti brže nego što mislimo. U vremenima financijske i gospodarske krize postoji logična tendencija da se pažnja usmjeri na danas i sutra  - izdržati i preživjeti krizu primarni je cilj. Ipak, istovremeno srednjoročni i dugoročni ciljevi traže odgovarajuću pozornost. U ovom sadašnjem dobu stalne i sve šire globalizacije, velikih tehnoloških promjena i inovacija koje utječu na proizvodnju i potrošnju širom svijeta, pravovremene pripreme za suočavanje s budućim potrebama za stručnošću i zahtjevima posla potrebnije su nego ikad. To je još važnije uzevši u obzir starenje europskog društva, a time i  radništva.

Prema statističkoj klasifikaciji, grafička, nakladnička i  djelatnost proizvodnje zvučnih zapisa uključuje tri skupine djelatnosti:
Nakladnička djelatnost: knjige, novine, magazini, periodični tisak, snimke zvuka i druge publikacije;
Grafička djelatnost: tiskanje knjiga, novina, periodičnih publikacija, prospekata i drugih tiskanih oglasnih materijala (npr. posjetnice, vrijednosnice, pisaći pribor, ali i tiskanje na tekstilu, plastici i drugim materijalima), uvezivanje, poslovi za pripremu tiska (ali bez specijaliziranih dizajnerskih poslova), te pomoćni poslovi povezani s tiskanjem;
Reproduciranje snimljenih medija: zvučne snimke, video snimke i kompjutorski mediji kao što su kompakt-diskovi i softver na diskovima ili vrpcama.

Zapošljavanje u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija

Ukupni broj zaposlenih u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija iznosio je 1,91 milijun radnih mjesta, što predstavlja 0,87 posto ukupno zaposlenih u EU i 5,54 posto zaposlenih u proizvodnim djelatnostima EU. Od toga broja 854 tisuće su bile u nakladničkoj, a 1,053 milijuna u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija. Između 2000. i 2006. godine, zaposlenost u državama EU-27 smanjivala se prosječno za 0,5 posto godišnje. Zaposlenost u zemljama EU-15 smanjivala se jače, ali ukupni udio u zaposlenosti još je 84 posto. Rast u novim zemljama članicama je međutim značajan, s prosječnim godišnjim porastom zapošljavanja od 3,3 posto.
Zemlje koje pokazuju trend nazadovanja, povlačenja iz grafičke i nakladničke djelatnosti, su stare članice EU kao npr. Belgija, Grčka, Francuska, Luksemburg i Irska, kao i nove članice Malta, Cipar, Slovačka i Rumunjska. Njihov je gubitak radnih mjesta  prosječno –1,9 posto godišnje.
Ukupni broj radnih mjesta u grafičkoj djelatnosti i proizvodnji snimljenih medija iznosio je 2006. godine u EU-27 zemljama nešto više od milijun radnika. Međutim, broj radnih mjesta u tim djelatnostima rapidno se smanjuje u EU-27 u cjelini (godišnje za 1,2 posto). Sve stare zemlje članice, bez iznimke, gube na tom području (pad zaposlenosti u prosjeku godišnje između 2000. i 2006. godine iznosio je 2,3 posto). To je u velikoj suprotnosti s porastom broja radnih mjesta u novim zemljama članicama. Te zemlje u istom razdoblju bilježe porast zapošljavanja u grafičkom sektoru i proizvodnji snimljenih medija za 5,3 posto.

Organizacija rada

Broj tvrtki u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija iznosi ukupno oko 217.000 u zemljama EU-27. Na zemlje EU-15 otpada 79 posto od broja tvrtki. Međutim, u EU-15 zemljama porast broja tvrtki je nizak u usporedbi s novim zemljama članicama EU (+1,9 posto u usporedbi s +9,4 posto između 1999. i 2005. godine).
Velika većina tvrtki u djelatnosti ima manje od 50 zaposlenika. U novim zemljama članicama udio malih tvrtki je i nešto veći. Samo 0,4 posto tvrtki u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija u EU-27 zemljama zapošljavaju više od 250 radnika.

Spol i dob

Prema spolnoj/rodnoj zastupljenosti, većina zaposlenika u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija je muškog spola (59 posto u zemljama EU-25). Razlike prema grupama zemalja vrlo su skromne. Jedina iznimka su nove zemlje članice gdje je udio žena veći (46 posto prema 41 posto u EU-25). Udio ženske radne snage povećao se u starim zemljama članicama, a smanjio u novijima.
Što se tiče životne dobi radne snage, ustanovljeno je da je u starim zemljama članicama većina radnika  (51 posto) starije od 40 godina. Radništvo u starijim zemljama članicama pokazuje jasno problem starenja: udio mlađih radnika smanjio se za 4 posto od 2000. godine, dok se istovremeno udio radnika starijih od 50 godina povećao za 3 posto. Najveći udio mladih radnika može se pronaći u novim zemljama članicama (58 posto zaposlenih). U novim zemljama članicama broj mlađih radnika povećao se za 9 posto. U starim zemljama članicama (EU-15) udjel radnika sa skraćenim radnim vremenom četiri puta je veći nego u novim članicama.
 
Radna snaga

Radna snaga predstavlja 29 posto troškova grafičkih proizvoda (isključujući investicijsku deprecijaciju) u EU-15. Organizacija rada i troškovi radne snage su poluge pomoću kojih europski grafičari i nakladnici pokušavaju popraviti svoju konkurentnost. Troškovi radne snage su naročito pod pritiskom u sektorima kao što su priprema tiska i završni poslovi, finiširanje, gdje oni predstavljaju veći udio nego u samom tiskanju.
Općenito, broj radnika u grafičkom i nakladničkom sektoru se smanjuje. Taj opći trend uključuje pomak u zapošljavanju od tradicionalnih proizvodnih aktivnosti na nove poslove. Smanjenje broja radnika odvija se u kontekstu pritiska na smanjenje cijena zbog koncentracije kupaca (za tiskare) i smanjenog ukupnog prihoda od oglašavanja (za nakladnike). Koncentracija je način da se smanje troškovi korištenjem ekonomije razmjera. To često znači zatvaranje pogona i kolektivne viškove radne snage. Da bi se ograničili socijalni troškovi takvog restrukturiranja, zaposlenici često pregovaraju o planovima u kojima se oni koji svojevoljno napuste tvrtku ne zamjenjuju novim radnicima. To pridonosi sve većoj starosti radne snage. Od stalnog investiranja i automatizacije procesa proizvodnje očekuje se da poveća produktivnost i konkurentnost, ali to pridonosi smanjenju radne snage. U stvari, broj radnika se smanjuje u proizvodnim područjima i povećava u neproizvodnim područjima (ili pomoćnim poslovima). Novi poslovi se stvaraju u suradnji s online medijima u nakladničkom sektoru; u grafičkom sektoru poslovi  koji  idu dalje od samog tiskanja na papiru su oni od kojih se očekuje da stvore nova radna smjesta. To znači da su zahtjevi za stručnim vještinama, za radnike u grafičkom i nakladničkom sektoru, sve veći i da se stalno mijenjaju.
Te promjene u strukturi zapošljavanja odražavaju činjenicu da - kako bi ostali konkurentni na globalnom tržištu - europski tiskari i nakladnici trebaju ponuditi sve više različitosti i fleksibilnosti svojim klijentima. U nakladničkom sektoru to znači da tvrtke trebaju naći odgovarajući i održiv način kako da koriste Internet, a bez gubitka svoje dohodovne baze, kako bi razvili elektroničke formate i sredstva komuniciranja i kako bi ostvarile brzo i fleksibilno prilagođavanje promjenama u potrebama klijenata. Za tiskarske tvrtke to znači da ne mogu više privući klijente samo cijenama i rokovima isporuke, nego da moraju ponuditi različitost usluga povezanih s isporukom tiskanih roba, kao što su upravljanje bazama podataka, veća fleksibilnost u isporuci proizvoda, sposobnost da brzo reagiraju na promjene narudžbi itd. U tom kontekstu poslodavci u grafičkom sektoru pokušavaju postići povećanje radnog vremena, smanjenje prekovremenog rada i naknada za rad u smjenama, te nastoje zaposliti više radnika na određeno vrijeme i sa skraćenim radnim vremenom. Rad u smjenama koriste za borbu protiv problema prevelikih kapaciteta. Također, od radnika u izdavaštvu se traži da se prilagode "24-satnom društvu" tako da budu sve fleksibilniji. Čini se važnim, međutim, u okviru socijalnog dijaloga, pregovorima postići takve oblike fleksibilnosti da se ograniče negativni učinci sa stajališta zaposlenika. To je utoliko važnije, budući da postoji zanimljiva mogućnost da europski tiskari razviju kvalitetu rada i poštovanje standarda zaštite okoline u sklopu diferencirane strategije na globalnom tržištu - kao odgovor na povećanu etičku brigu klijenata za zaštitu okoliša.

Produktivnost i cijena radne snage

Prividna produktivnost rada (ovdje definirana kao dodana vrijednost podijeljena brojem zaposlenih osoba) za europsku grafičku nakladničku i djelatnost snimljenih medija, bila je u prosjeku 51 tisuću eura u 2004. godini. To odgovara europskom prosjeku u proizvodnim djelatnostima. Raspoređene po pod-sektorima, te brojke su bile 41.200 eura za grafičku, 57.800 eura za nakladničku i 143 tisuće eura za djelatnost snimljenih medija. Od  ta tri pod-sektora, produktivnost rada usklađena s plaćama (= prividna produktivnost rada/prosječni troškovi osoblja) u djelatnosti reprodukcije snimljenih medija bila je posebno visoka: 394 posto. Činjenica je da su troškovi radne snage niski, dok je produktivnost visoka.

Industrijski odnosi

Tijekom prošlog desetljeća, članstvo sindikata u europskoj grafičkoj djelatnosti se smanjilo. S jedne strane to je povezano s pomakom zapošljavanja od proizvodnih na neproizvodne poslove. To predstavlja nepovoljan trend za sindikalno članstvo, jer su proizvodna područja tradicionalno bolje sindikalno organizirana nego uslužne djelatnosti. Osim toga, sindikati u grafičkom sektoru imaju teškoća u privlačenju mladih radnika. Glavni su uzroci te pojave, čini se, članarine, zatim sve veći individualizam mladih radnika (koji vjeruju da oni mogu bolje uspjeti temeljem svojih osobnih napora nego kroz angažiranje u sindikatu) i praksa poslodavaca da odvraćaju radnike od sindikata.
Važno je da europski grafički i nakladnički sektor prepozna važnu ulogu koju mogu imati sindikati. U kontekstu razvoja tehnologije, uprava ljudskim resursima je bitna. Ako odnos u pregovorima nije povoljan, postoji opasnost da zaposlenici zauzmu defanzivni umjesto pro-aktivni stav. To bilo štetno za dobru radnu klimu, za razvoj novih vještina, a time za produktivnost i konkurentnost.

Struktura djelatnosti
  
Broj zaposlenika u grafičkoj, nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija u EU 27 iznosi oko 1,9 milijuna, od kojih je 55 posto zaposleno u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija. Dodana vrijednost grafičkog i nakladničkog sektora iznosila je ukupno 125 milijardi eura u 2006., što je prosječni udio u nacionalnim gospodarstvima od 1,1 posto. Djelatnost pokazuje trend pada što se tiče zapošljavanja, ali bilježi stalni rast broja tvrtki i njihove dodane vrijednosti.
Stare zemlje članice dominiraju u pogledu zapošljavanja, tvrtki i dodane vrijednosti, ali su njihovi rezultati u oštrom kontrastu sa novim zemljama članicama:
Broj zaposlenika u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija u starijim državama članicama rapidno pada (minus 2,3 posto godišnje između 2000. i 2006.) dok broj radnih mjesta u novim zemljama članicama raste za 5,3 posto godišnje. Međutim, udjel tih novih zemalja članica u europskom zapošljavanju u grafičkom sektoru je samo 18 posto.
Na starije zemlje članice odnosi se 97 posto dodane vrijednosti u europskoj grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti. Porast dodane vrijednosti u novim zemljama članicama je na višoj razini, ali se čini nesigurnijim i brzo reagira na ekonomske cikluse. Više zabrinjava činjenica da se dvije trećine dodane vrijednosti stvara u zemljama koje gube zamah ili zaostaju. U tim zemljama grafički i nakladnički i sektor snimljenih medija pokazuje lošije rezultate od ukupnog gospodarstva.
Porast uvoza i izvoza otkriva sve veću internacionalizaciju grafičkog i nakladničkog sektora. Produktivnost rada između sektora u grafičkoj i u nakladničkoj djelatnosti jako se razlikuje. Produktivnost rada u grafičkom sektoru ispod je industrijskog prosjeka i odražava teškoće djelatnosti. U grafičkom i nakladničkom sektoru smanjuje se broj nisko obrazovanog osoblja, a zamjenjuju ga zaposlenici sa srednjim obrazovanjem. Djelatnosti u zemljama koje gube zamah također se okreću prema visoko obrazovanim zaposlenicima, posebno u proizvodnim poslovima. To nadomješta njihov gubitak inovativnih kapaciteta. Zemlje koje nadolaze, suprotno tome, unaprjeđuju svoju radnu snagu i tako dodaju inovativnu sposobnost čak i za proizvodne poslove.
Sindikati se suočavaju s padom članstva pa im je teže postići socijalne sporazume u vrijeme restrukturiranja. Rijetka su partnerstva, mreže ili grupacije koje se bave izazovima inovacija, radnih mjesta i vještina. Partnerstva ne postoje na europskoj razini niti ona koja pokrivaju sve pod-sektore u grafičkoj nakladničkoj i djelatnosti snimljenih medija. Globalno partnerstvo omogućava istraživanje o medijskim tehnologijama i novinama, pa na taj način podržava modernizaciju poslovnih modela u tiskanim medijima.

Broj tvrtki

Broj tvrtki u grafičkoj, nakladničkoj i u djelatnosti snimljenih medija se još uvijek povećava. Velika većina tvrtki (98 posto) ima manje od 50 zaposlenika. Starenje radne snage problem je posebno u tvrtkama u starijim zemljama članicama u kojima je polovica radne snage sada starija od 40 godina u usporedbi s 42 posto u novim zemljama članicama. Struktura djelatnosti u kombinaciji sa sve starijim radništvom i nedostatkom mreža za inovacije, postavlja pitanje o mogućnosti prilagođavanja djelatnosti da se suoči sa sve većom međunarodnom konkurencijom, tehnološkim razvojem i društveno ekonomskim trendovima uoči digitalnog društva i isto takvog poslovnog okruženja.

Lanac vrijednosti sektora

Grafički i nakladnički sektor tradicionalno su blisko povezani. Na nakladničke tvrtke kao najvažnije klijente tiskara, otpada oko pola proizvodnje tiskanog materijala, a tiskarstvo i nakladništvo su i uvijek bili neraskidivo povezani u lancu vrijednosti. To se naročito odnosi na tiskanje novina, knjiga i magazina. U nekim slučajevima tiskarstvo i nakladništvo se čak kombinira u istoj tvrtci, kao što je još slučaj s proizvodnjom mnogih novinama. Tiskare i nakladničke tvrtke se, također, nalaze kao različite poslovne cjeline ili tvrtke unutar jednog te istog holdinga. Za većinu tiskara, posebno u tisku komercijalnih materijala, oglasa, kataloga i ambalaže, većina klijenata su ili poslovne tvrtke iz drugih sektora ili potrošači.

Razlika između izdavača i izdavača novina

Razlika između novina i drugih izdavačkih tvrtki je u tome što novine zapošljavaju svoje vlastite novinare i pisce, dok se izdavači knjiga i magazina oslanjaju na sadržaj koji proizvode vanjski suradnici, kojima se naknada plaća u skladu s njihovim pravima. U izdavanju magazina mnogi izdavači ipak zapošljavaju svoje vlastite pisce.
Posljednjih godina veze između ta dva sektora slabe jer tiskani materijal postaje manje važan za izdavačke tvrtke. Štoviše, granice između nakladnika i drugih djelatnosti postaju sve nejasnije kako nakladnici obogaćuju svoju bazu proizvoda i usluga. Također, i grafički sektor obogaćuje svoju bazu usluga i usmjerava ih prema multi-medijima. Jedan od najvažnijih utjecaja novih informatičkih tehnologija na strukturu tvrtki je „istiskivanje“ tvrtki koje se bave pripremnim poslovima za tisak (repro-tvrtke). Poslove pripreme tiska preuzeli su izdavači i dizajneri koji sada mogu napraviti vlastiti dizajn pomoću DTP softvera i pomoću štampača koji su im omogućili da te poslove obave u tvrtci.
Središnji element u lancu vrijednosti u nakladničkom i grafičkom sektoru je to što svaki sektor u mreži vrijednosti ima mogućnost izravno poslovati s klijentima, a da ne moraju prolaziti kroz cijelu proceduru mreže. Najekstremniji je primjer kad primarni korisnici putem desktop ispisa mogu otisnuti materijal i isporučiti ga izravno drugim krajnjim korisnicima.
Drugi središnji element u lancu vrijednosti je oglasni segment, koji je ovdje predstavljen kroz oglasne agencije. Oglasne agencije imale su snažan utjecaj na razvoj novih proizvoda i usluga čemu je u nakladničkoj i grafičkoj djelatnosti pogodovala mogućnost plasiranja oglasa. Na primjer, više od 50 do 60 posto ukupnog prihoda u novinama dolazi od oglasa. U nekim besplatnim novinama samo oglasi nose ukupni prihod, što predstavlja znatnu prijetnju novinama koje se temelje na pretplati. Usto, oglasne agencije organizirane su oko računa, a ne oko različitih medija čime se naglašava konvergencija, isprepletenost, različitih medija. Oglašavanje je visoko ciklički posao. Obično je to prvi trošak koji se reže, ali i prvi koji se ponovo uvodi.
Časopisi, novine i komunikacijski sektori tiska izrazito su ovisni o oglašavanju. Udio tiska na tržištu oglašavanja u ukupnom trošku za oglašavanje u stalnom je padu od  1990. godine, sa oko 62 posto u 1990., na 52 posto u 2001., na 40 posto u 2006. godini u korist oglašavanja na radiju, televiziji i Internetu. Oglašavanje na Internetu poraslo je sa oko 5 posto  2005. na oko 7 posto 2006.godine, te 10 posto 2008. godine.

Diversifikacija i integracija

Globalizacija, konvergencija različitih informacijskih i komunikacijskih tržišta, tehnološke promjene i strateški napori da se poveća konkurentnost, doveli su do toga da nakladničke tvrtke proširuju proizvodne programe. U nakladničkom sektoru, proširenje proizvodnog programa dovelo je do niza integracija - vertikalnih, horizontalnih i dijagonalnih integracija međusobno povezanih i nepovezanih poslova. Većina novih usluga usmjerena je na glavni posao, što znači da se jedna baza sadržaja može distribuirati preko različitih kanala. Ti kanali uključuju medije poput Interneta, radija i televizije.
Glavni ekonomski razlog za diversifikaciju i integraciju je taj što ekonomija razmjera  igra važnu ulogu u izdavaštvu. Publikacije se u bilo kojem obliku mogu širiti uz relativno nizak trošak. Štoviše, korištenjem više komunikacijskih kanala može se postići široko polje rada, odnosno ekonomija razmjera. Diversifikacija se može postići unutarnjim razvojem novih proizvoda i usluga, ali i pomoću spajanja tvrtki i novih akvizicija. Tijekom 1990-ih,  nakladničko tržište obilježila je serija spajanja tvrtki. U većini slučajeva različite usluge su se povjeravale tvrtkama-podružnicama unutar holdinga.
Najveća medijska kompanija u Europi je Bertelsmann. Bertelsmann posjeduje BMG (Muzička naklada), Arvato (tisak i CD i DVD produkcija), Gruner & Jahr (tiskanje i izdavanje magazina i online izdavaštvo), Random House (najveća svjetska tvrtka za izdavanje knjiga), a ima udio i u RTL (elektronski medij). Druge veće kompanije u Europi su: Lagadere (TV, film, novine, magazini, udžbenici), Axel Springer Verlag (novine, magazini, tiskarstvo, TV), News Corporation (novine, knjige, plaćena TV), Grupo Prisa (TV, radio, novine, i magazini), Emap (magazini, radio, TV kanal za aranžmane), BBC (TV, knjige i magazini), Guardian Media Group (novine i radio), Schibsted (TV, novine, knjige, filmska proizvodnja), Westdeutsche Allgemeine Zeitung (novine, magazini) i Vivendi (igrice, TV, glazba, film i magazini).
Djelatnosti tradicionalnih nakladničkih pod-sektora - kao što su knjige, novine, magazini i žurnali - proširili su djelatnost na informacijske baze podataka  i preklapaju se s bazama podataka i informacijama koje pružaju drugi nakladnici knjiga, magazina i žurnala. Nakladnici magazina, posebno na tržištu koje posluje na načelu tvrtka – tvrtka  proširili su svoju marku, brand, na tiskanje imenika, zatim na izložbe i konferencije. Sve veća koncentracija maloprodaje stavlja pritisak na cijenu koji nakladnici mogu tražiti.
Međutim, dešava se i integracija prema gore, budući da trgovci na malo tiskaju svoj vlastiti sadržaj koji uključuje snimljeni audio materijal kao i tiskani materijal. Internet i elektronske tvrtke kupuju nakladničke tvrtke. Na primjer, SBS elektronski medij objavljuje Veronica magazin, najveću tjednu publikacija u Nizozemskoj. Putem Interneta, bloga ili ipod-cast-a mnogi ljudi mogu postati nakladnici. Takav razvoj nameće potrebu za promjenama u modelu poslovanja. Neke tvrtke oslanjaju se na svoje krajnje korisnike, pretvarajući ih zapravo u zaposlenike, a da ih zapravo ne moraju platiti.
Tvrtke izvan nakladničke djelatnosti, kao što su maloprodaja ili profesionalni isporučitelji usluga, prikazuju svoja marketinška oruđa u formu informacije ili vijesti u online ili offline publikacijama ili proizvodima koji se mogu skinuti s Interneta. Internet posebno krši barijere između tradicionalnih dobavljača raznih vrsta sadržaja  (tj. vijesti, knjiga, magazina, komercijalnih informacija, dokumentarnih programa, TV-emisija) kao i između dobavljača programa i distributera sadržaja.
Grafička djelatnost suočava se s intenzivnom koncentracijom na tržištu dobavljača (proizvodnja papira i tinte/boje, tiskarski strojevi) kao i na tržištu korisnika (izdavači, drugi poslovi, urednici, maloprodaja). Učinak na grafičku djelatnost je taj da dobavljači imaju pregovaračku snagu da povisuju cijene, dok klijenti koriste argument svoje veličinu da snižavaju cijene. Kao rezultat, grafička djelatnost pati od smanjenja poslovnih margina. Manje i srednje specijalizirane tiskarke tvrtke jako se oslanjaju na veće klijente i stoga im nedostaje kredibilna snaga na tržištu. Manje komercijalne tiskare, međutim, nisu toliko ovisne o nekoliko većih klijenata, ali se suočavaju s porastom konkurencije u skladu s tempom kojim poboljšanja u desktop izdavaštvu i tiskanju smanjuju potražnju za njihovim proizvodima. Zbog ograničene potražnje, cijene su, a time i margine, pod pritiskom. Tiskari pokušavaju svoju poziciju na tržištu poboljšati povećanjem investicija u proizvodne kapacitete, kako bi smanjili granične troškove. Obje te stvari dovode do velike konkurencije u cijenama jer se smanjuju mogućnosti za diferenciranje proizvoda u grafičkoj djelatnosti. Uz konkurenciju temeljenu na cijenama, tiskari se suočavaju s povećanim zahtjevima u smislu roka isporuke.

Preveliki kapaciteti

Unutar tiskarske djelatnosti jedva da postoje mogućnosti za strateško pozicioniranje. Većina tiskara jako je ovisna o svojim najvećim klijentima. Preveliki su kapaciteti za većinu tiskara stvorili nepovoljne uvjete na tržištu. Usto, djelatnost je vrlo ciklička i jako ovisna o ukupnom gospodarstvu. To nije slučaj u tisku ambalaže. U tom segmentu očekuje se značajan rast čak i na tržištima u razvoju.
Ima situacija kad važni klijenti, kao što su nakladničke tvrtke, kupuju papir izravno od proizvođača papira, i koriste svoju kupovnu moć da snize cijene. Papir se potom distribuira u odabrane tiskare. Ta praksa može ublažiti proces restrukturiranja najslabijih tiskara s jedne strane i utjecati na efikasnost procesa tiskanja s druge strane.
Priprema tiska, tiskanje i uvez mogu biti odvojene djelatnosti, ali se one sve više kombiniraju u jednoj tvrtci. Tiskari koji proširuju svoje usluge na multimedije i internetske usluge bile su u stanju pružiti širi spektar usluga i time se pozicionirati u višu skupinu tržišnog rasta ili na tržišta s većom operativnom marginom. Nove usluge omogućavaju višu dodanu vrijednost nego tradicionalne tiskarske usluge. Štoviše, tiskari imaju načina da zaobiđu izdavače korištenjem digitalnih štampača, ali i da zaobiđu prodaju na malo i na veliko slijedom lanca nabave i kraćeg vremena dostave na tržište.

 

Mreže

Tiskarskom i nakladničkom djelatnošću dominiraju veće europske zemlje. Njemačka i Velika Britanija proizvode oko 40 posto ukupne vrijednosti proizvodnje u oba sektora. Ako se dodaju Francuska, Španjolska i Italija, tih pet zemalja proizvode 74 posto ukupne europske vrijednosti proizvodnje u tiskarskom sektoru i 76 posto ukupne vrijednosti u izdavaštvu. Ako se dodaju Belgija i Nizozemska, te brojke se povećavaju na 83 odnosno 84 posto. Proizvodne mreže mogu biti važne za oba sektora, posebno kad geografska rasprostranjenost izdavaštva i čitateljstva ili ciljane skupine mogu dovesti do izdavaštva ili tiskanja u različitim geografskim regijama. Nepoznato je u kojoj se mjeri to dešava ili koliko je to važno za sektor.

Mreža između medija

U nakladničkoj djelatnosti (koja se još naziva medijska ili djelatnosti objave sadržaja) mreže su važni resursi za vijesti, informacije i zabavne sadržaje. Pojavila se i nova uloga za izdavačke tvrtke, koja se može definirati kao „agregiranje (objedinjavanje)“: kombiniranje i ponovno kombiniranje tokova informacija iz različitih izvora (fotografije, vijesti, priče, komercijalne informacije) pomoću različitih proizvoda (web-stranice, magazini, novine, knjige, TV-programi) i njihovo distribuiranje i redistribuiranje putem različitih medija (Internet, široko pojasni kanali, prodavači novina). Ta nova uloga će i dalje poticati formiranje mreža između medija (povezujući međusobno tradicionalne pod-sektore, ali i tradicionalne i nove medije) kao i poticati stvaranje vrijednosnog lanca odozdo prema gore i odozgo prema dolje.
Sektor znanstvenih časopisa je poseban globalni nakladnički sektor u kojemu sadržaj za časopise mogu dostavljati pisci širom globusa. Glavna razlika tih časopisa u odnosu na novine je ta što pisci koji pišu za znanstvene časopise nisu zaposlenici tih nakladničkih tvrtki.
Na nakladničkom tržištu za snimljene glazbene sadržaje dominiraju četiri velike kompanije: Universal, EMI, Sony BMG  i Warner Music. Manje tvrtke aktivne su obično u manjim tržišnim nišama za nadolazeće talente. U sektoru glazbene proizvodnje lokalno je tržište važno, a posebno je važno poznavati stanje na lokalnom tržištu naročito radi promocije umjetnika. Štoviše, distribucijska je infrastruktura (tj. radio i televizijski i drugi elektronički mediji, magazini itd.) obično organizirana na nacionalnoj razini. Umjetnici koji djeluju na međunarodnoj sceni, u većini slučajeva imaju posebne ugovore s nakladničkim kućama u raznim zemljama.
Umreženost za tiskarsku djelatnost nije jako važna, premda mreže omogućavaju manjim tvrtkama da brzo odgovore na zahtjeve u tržišnoj niši i na lokalne potrebe. U nekim  slučajevima mreže mogu postati važne za ispunjavanje specifičnih potreba kupaca, čak i za neke veće kompanije.  Na primjer, Arvato AG, Gruner + Jahr i Co. i Axel Springer AG su sklopili zajednički joint venture sporazum koji povezuje poslove njihovih pet roto-gravura u Njemačkoj.

Restrukturiranje i preseljenje izdavačke proizvodnje

U zrelim, djelatnostima kakva je i nakladnička djelatnost, teško je pronaći niše za nove poslove i nova tržišta, pa spajanja tvrtki i kupovanje novih imaju najviše izgleda kao načini za širenje udjela na tržištu. Poput drugih kompanija, medijske tvrtke mogu se širiti horizontalno (s istom vrstom djelatnosti) ili vertikalno (za stvaranje integriranih tvrtki) ili dijagonalno (kupovina različitih vrsta medija).

Lokalno tržište - barijera

Međutim, teško je ostvariti spajanja i kupovine tvrtki u medijskoj djelatnosti. Europsko nakladničko tržište je tradicionalno razmrvljeno i diversificirano. Čimbenici kao što su jezična barijera, različite navike čitanja, različiti porezni propisi i razlike u načinu distribucije stvaraju barijere za prekogranično spajanje i kupovanje tvrtki. Za uspješne poslovne operacije nužno je poznavanje lokalnih tržišta. Unutar zemalja, vlasništvo nad medijima regulirano je tako da osigurava pluralizam i raznolikost tiska. Unakrsno vlasništvo nad medijima (radio, TV i novine) i koncentracija vlasništva nad tim medijima, podvrgnuta su regulaciji koja se razlikuje od zemlje do zemlje i po različitim razinama ograničenja. Takvo reguliranje vlasništva pojačava barijere za spajanja i kupovinu. Mogućnosti ekonomije razmjera i slobodnog i širokog polja rada u globalizaciji, ne mogu se u potpunosti iskoristiti.
Zrelost sektora nije jedino što prisiljava tvrtke na spajanje. Drugi važan čimbenik je smanjivanje potrošačkog i oglasnog tržišta. Čitalačka baza dnevnih novina se smanjuje jer se mlađi čitatelji uglavnom okreću online izvorima informiranja. To smanjuje oglasnu bazu novina. Smanjuje se i naklada dnevnih novina u pretplati, kao i broj naslova. Prihod od oglasa je važan čimbenik u nakladničkoj djelatnosti, posebno u segmentu imenika, magazina i novina. Troškovi za oglašavanje se smanjuju i usporavaju, posebno za novine i magazine. Oglašavanje na Internetu je oglasni segment koji najbrže raste, premda u ukupnom oglašavanju ima manju ulogu.
Restrukturiranje u obliku spajanja i kupovine drugih tvrtki se pojačalo od 1990. godine. Između 1990. i 1999. godine više od 700 medijskih tvrtki bilo je uključeno u procese spajanja. U smislu vrijednosti transakcija, spajanje novina i kabelskih televizija bili su najvažniji pod-sektori, a nakon njih slijede izdavači knjiga i periodike.

Koncentracija vlasništva

Postojeća koncentracija vlasništva nad medijskim tvrtkama pojačava zabrinutost među novinarima koji to doživljavaju kao ugrožavanje njihove neovisnosti u vrijeme kad se njihove nakladničke kuće moraju natjecati ne samo u borbi za čitatelje općenito, nego za čitatelje koji svoje slobodno vrijeme raspodjeljuju ne samo između različitih medija nego i drugih sadržaja kojima se bave u dokolici. Spajanja tvrtki u nakladničkom sektoru odvijala su se uglavnom na potrošačkim tržištima, i uglavnom su pogađala tvrtke srednje veličine. Zbog prirodnih ograničenja jezičnih područja, na potrošačkom tržištu gotovo i nije bilo prekograničnih kupovina. Taj se trend razlikuje od onoga u profesionalnom izdavaštvu u kojemu su ciljane čitalačke skupine stručnjaci koji djeluju na međunarodnom planu. U izdavaštvu orijentiranom na odnos tvrtka-tvrtka, većina akvizicija je bila prekogranična, kako bi se širili i izvori informacija za sadržaj i tržište. U oba tržišna segmenta postojala je tendencija da se kupuju tvrtke s pozicijom u online izdavaštvu, kako bi se proširio broj platformi na kojima se može ponuditi sadržaj različitoj publici.

Novine ograničene jezičnim područjem

Nakladnička djelatnost, čini se, nije jako ranjiva  u pogledu premještanja proizvodnih kapaciteta ili dijelova proizvodnje u druge zemlje, budući da je orijentirana na domaće tržište koje je omeđeno jezičnim područjem. Ipak, od 2005. godine nove agencije kao što je Reuters  i novine u SAD i Velikoj Britaniji, preselile su oglasne odjele, grafički dizajn, obradu podataka, istraživačke odjele i uređivanje teksta i fotografija u Indiju. Manja jezična barijera je naravno olakšala izdvajanje tih dijelova izvan zemlje, zbog proširenih geografskih područja na kojima se govori engleski jezik.

Outsourcing

Izdvajanje dijelova tvrtki, outsourcing, pokriva poslove  koji su se ranije obavljali unutar tvrtke, a sada su prebačeni trećoj strani - bilo u inozemstvu bilo u matičnoj zemlji. Preseljenje proizvodnje, offshoring, u najužem smislu riječi odnosi se na poslove koji se prekidaju u matičnoj zemlji i preseljavaju se na lokaciju u drugoj zemlji, a obavljaju se u istoj tvrtci ili u pravnoj osobi s kojom se blisko surađuje. Često se u političkim raspravama brka to troje i raspravlja se gubitak radnih mjesta zbog restrukturiranja koje nije u vezi s premještanjem kapaciteta u druge zemlje pod istim nazivom tvrtke. Ipak, najvrjedniji podaci su sistematska službena statistika o utjecaju preseljenja tvrtki na radna mjesta koja danas ne prikupljaju nigdje u svijetu.

Premještanja i izdvajanja tiskarskih kapaciteta 

Poput nakladničke djelatnosti, tiskarska djelatnost je zrela, stara djelatnost. Velika razlika je međutim u dodanoj vrijednosti i profitnim marginama. U tiskarskoj djelatnosti te vrijednosti su veoma male: prekomjerni kapaciteti izazvani prevelikim investiranjem u tiskarsku opremu izazivaju ozbiljan damping, pad, cijena. Dodana vrijednost putem dodatnih usluga je relativno rijetka kao i porast zarade temeljen na specijalizaciji. Koristi se svaka mogućnost da se olakša pritisak. Proširenje EU omogućilo je korištenje usluga u obližnjim zemljama s niskim cijenama. Samo proizvodi koji u kratkom vremenu stižu na tržište – novine, časopisi, bestseleri – nisu pogođeni preseljenjem pogona. Za tiskane materijale kao što su katalozi, poželjni su niski troškovi proizvodnje u novima zemljama članicama jer su relativno blizu domaćem tržištu i omogućavaju fleksibilnost u prilagođavanju proizvodnje marketinškim shemama. Kina je u 10 godina postala najveći dobavljač dnevnika, kalendara, rječnika, priručnika, kolor i dječjih knjiga na europskom tržištu. Premještanjem proizvodnih kapaciteta pogođene su i brošure i luksuzne tiskovine. Svi ti proizvodi imaju više vremena da stignu do tržišta, pa geografska blizina zemlje proizvođača nije nužna: proizvodnja i isporuka mogu se planirati na duži rok. Situacija s bestselerima je drugačija: za taj je segment karakteristična velika količina, veliki obrt. Budući da trgovci na malo ne drže velike zalihe, proizvodnja i isporuka su organizirane na načelu točno-na-vrijeme. To zahtijeva proizvodnju blizu tržištu.
Premda se čini da su male tiskarske tvrtke najranjivije kad je u pitanju preseljenje proizvodnje, smanjenjem margine zbog pritiska troškova na zaradu i međunarodne konkurencije, pogođene su i velike tvrtke.

Restrukturiranje uz manji broj tvrtki i radnika?

Da bi se preoblikovala europska grafička djelatnost potrebno je restrukturiranje sa značajnim smanjenjem u smislu broja tvrtki i radnika. Međutim, brojke pokazuju stalni rast broja tvrtki što ukazuje na to da nema nikakvih zapreka za otvaranje tvrtke osim početnog kapitala za investiranje u opremu. Preveliki kapaciteti su izazvani takozvanim investicijskim začaranim krugom: strukturno investiranje u opremu vodi do povećane produktivnosti opreme, a to dovodi do smanjenja troškova što opet traži povećanje produktivnosti. Odgovor djelatnosti na taj zahtjev je povećanje investicija u tiskarske kapacitete uz podršku bankovnih kredita za koje je oprema zalog. U zemljama u kojima je grafička djelatnost koncentrirana, korištenje proizvodnih kapaciteta varira od 73 posto (Španjolska) do 85 posto (Belgija). Pravi izazov je kako nekim drugim sredstvima poticati produktivnost umjesto investiranjem u opremu.
Razvoj zapošljavanja u nakladničkoj djelatnosti s jedne strane (u porastu) i u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija s druge strane (u padu), vjerojatno je uzrokovan porastom razine produktivnosti u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija. Grafička djelatnost je, u usporedbi s nakladničkom djelatnošću, izloženija međunarodnoj konkurenciji nego nakladnička djelatnost, intenzitet kapitala je u njoj veći. Stoga, za suočavanje s konkurencijom i održavanje razine profita, rezultat može biti veći intenzitet kapitala. To uključuje otkaze i u skladu je s iskazanim smanjenjem broja radnih mjesta u grafičkoj i djelatnosti snimljenih medija. Da bi se održala razina profita, alternativa je preseljenje poslova u zemlje s nižim plaćama.

Dinamika sektora i uloga tehnoloških promjena

Na oba pod-sektora, i grafički i nakladnički, značajne posljedice imao je razvoj Interneta. Najvažnija je sve veće slabljenje granica među sektorima, što omogućavaju nove tehnologije.
Prije svega, tehnološke promjene imale su utjecaj na stranu potražnje u sektoru. Djelatnost svjedoči dramatičnoj promjeni u potrošnji medija. Najvažnija značajka je raznolikost u potrošnji medija zbog visokog stupnja prodora širokopojasnog Interneta u kućanstva; potrošači su sada multimedijski potrošači koji koriste TV, radio, Internet, tisak i usluge mobilne telefonije. To obilje korisničkih naprava i pojava "otvorenih" mreža visokog kapaciteta, otvorilo je put složenijim odnosima i pružilo je tvrtkama više mogućnosti za iskorištavanje sadržaja.

Koncentracija vlasništva

Na strani ponude, razvoj novih tehnologija omogućio je efikasniju proizvodnju, dok je digitalizacija omogućila distribuciju proizvoda preko različitih kanala. Međutim, došlo je do paradoksalne situacije - dok je sadržaj medija postao izrazito raznovrsan, mediji se zbog koncentracije vlasništva nalaze u vlasništvu sve manjeg broja kompanija.
U tiskarskoj djelatnosti organizacija tvrtki koncentrira se oko opreme za proizvodnju, u većini slučajeva to je tiskarski stroj. Sektor ubrzano usvaja usluge u skladu s opremom i sistemima. Investicije su tradicionalno usmjerene na opremu za proizvodnju, na kojoj se temelji konkurentnost koja se zasniva na kapacitetu. Razina istraživanja i razvoja je niska. Inovacije i razvoj potiču uglavnom dobavljači, što tiskarsku djelatnost čini kupcem tehnologija, a na čimbenikom koji razvija nove tehnologije. Činjenica da je većina tvrtki mala i potreba da se optimizira izravna produktivnost strojeva, ograničava investicije u istraživanje i razvoj. Struktura djelatnosti, koja se uglavnom sastoji od malih i srednjih tvrtki, također je važan razlog za nedostatak zajedničke strateške vizije, a time i vizije za kolektivno investiranje u istraživanje i razvoj.

Preveliki kapaciteti - niže cijene

Premda su inovacije procesa ograničene i ne pružaju tiskarima održivu konkurentsku prednost, poboljšanja na tehnološkom polju poboljšala su procese i povećala ukupnu učinkovitost. Povećana konkurentnost utemeljena na cijeni i usmjerenost na smanjenje prosječne cijene (ekonomija razmjera), dodatno vrše pritisak na cijene i razliku između proizvodne i prodajne cijene. Investiranje u novu opremu dovelo je do prevelikih kapaciteta i nižih cijena, što vodi u nova investiranja u bolje uređaje i novi višak kapaciteta.
Tehnološka poboljšanja na tiskarskim strojevima uključuju automatizaciju, veću brzinu i skraćenje vremena za podešavanje, te mogućnosti kao što su automatska izmjena ploča i pranja blanketa. Ta su poboljšanja uvelike smanjila vrijeme potrebno za promjenu posla koji stroj treba obaviti, čime je povećana  produktivnost. Rezultat je taj da tiskarski stroj kupljen danas, općenito, ima četiri puta veći kapacitet izlaza, outputa, nego onaj stroj kojega je taj novi stroj zamijenio, a njime može rukovati upola manje operatera. Povećanje kapaciteta zbog zamjena starih strojeva novima, veći je od povećanja potražnje za uslugama, što uzrokuje pad margina proizvodne i prodajne cijene proizvoda, kao što je ranije objašnjeno. Skraćenje vremena za podešavanje stroja povećalo je profitabilnost kraćih tura tiskanja, a istovremeno povećalo kvalitetu i gustoću rada stroja. Zbog kraćeg vremena rada stroja, smanjila se prosječna vrijednost posla. To je nametnulo potrebu za većim smanjenjima cijena, što istovremeno povećava ukupne troškove.
Ipak, ukupni proces tiskarske proizvodnje još ovisi o opsežnim ručnim intervencijama stručnih operatera. Digitalizacija je imala veliki utjecaj na sektor, na proces proizvodnje, lanac vrijednosti, ali i na raznolikost proizvoda koje proizvodi tiskarska djelatnost.

Potreba za proširenjem usluga i novim «nišama»

Razvoj je tiskarima otvorio dvije mogućnosti – ili da proširuju svoje usluge ili da pokriju neku određenu nišu na tržištu. Na primjer, mnogi tiskari danas nude one-stop-shop, jedinstvenu uslugu za marketing, dizajn i uslugu tiska i srodne usluge kao što su web-dizajn i upravljanje tim stranicama. Međutim, ostaje malo mjesta za diferencijaciju u tiskarskoj proizvodnji premda određene niše na tržištu mogu nekim tiskarima pružiti veće margine. Tiskari uglavnom nisu u stanju  udovoljiti rješenjima prilagođenima klijentu ili inovacijama koje klijent zatraži.
Digitalizacija, ICT tehnologije i novi programi potpuno su preobrazili poslove pripreme tiska. Konvencionalna priprema tiska sastojala se od odvojenih poslova (slaganje, nacrt stranica, litografija, retuširanje itd.) koje su obavljale različite kategorije tehničkog osoblja. Te tehnološke promjene imale su za rezultat različite potrebe za znanjima i vještinama i nestanak potrebe za nekim vještinama. One su sada integrirane u DTP programima s direktnom vezom na tiskarski stroj i digitalni tiskarski proces poznat i kao sistem kompjutor-ploča (CTP). Takav razvoj izbacio je tradicionalnu organizaciju pripremu tiska ili "repro-foto" iz lanca vrijednosti, budući da su te poslove preuzeli sami klijenti ili tiskari.

Pomak prema digitalnim medijima

Osim toga, poslovi pripreme tiska imaju sve više kontakta s klijentima na primjer preko daljinskog procesa korekture. Interakcija s klijentima ili pod-ugovornim partnerima sva se više temelji na digitalnim mrežama i slijedu poslova. Kompletna priprema tiska je digitalizirana od ulaznih podataka do ploče. To ima različite posljedice. Što je najvažnije, sada se pripremom tiska mogu baviti neprofesionalci koji poznaju programe za grafički dizajn. Za one koji ne vladaju tim vještinama, poslovi pripreme tiska u tiskarama imaju važnu ulogu u prevođenju želja klijenata u tehnološke formate. Pomak prema digitalnim medijima dovodi do spajanja profila poslova u tiskarskom sektoru, uglavnom u poslovima pripreme. Stoga postoji manje funkcija, ali su te funkcije postale više multidisciplinarne.
U 2004. godini na konvencionalno tiskarstvo otpadalo je 88 posto proizvodnje u djelatnosti, dok je digitalni tisak sudjelovao sa samo 12 posto u proizvodnji.
Offset tisak je još najuobičajeniji način tiskanja različitih proizvoda. Digitalni tisak omogućava fleksibilnije oblike proizvodnje manjih naklada, ali je još skup. Digitalni tisak može pomoći tiskarima da se prilagode promjenjivim potrebama klijenata koji traže veću raznolikost proizvoda i usluga i kraće vrijeme isporuke. Ulazni troškovi digitalnog tiska jako su se smanjili, što omogućava većem broju manjih i srednjih tvrtki da ponude digitalne usluge, premda ne iste razine kvalitete kao veliki digitalni tiskarski strojevi. Očekuje se da će ink-jet tehnologija rasti s porastom kapaciteta prolaza (tj. brojem stranica u minuti), ali će upotreba elektrostatske tehnologije ostati ograničena niskom razinom prolaza, odnosno malim brojem stranica u minuti.
Ostale tehnološke inovacije uključuju porast korištenja XML, jezičnog dekodera kojim se dekodira struktura dokumenta i omogućava ponovna obrada teksta, kao i prilagođavanje različitim formatima, medijima i aplikacijama. Prenosivost formata je povećana zahvaljujući sustavima upravljanja digitalnim sredstvima. To su baze podataka koje spremaju grafička rješenja, tekst, i mnoge druge vrste podataka. Ti sustavi baza podataka osiguravaju da se sva sredstva mogu koristiti u različitim nakladničkim kanalima kao što su tisak, web i drugi multimedijski proizvodi.

Internet - kanal za izravnu prodaju i marketing

Posljednjih godina, tržište tiskarskih proizvoda pokazuje trend pada. Smanjenje vrijednosti proizvodnje najizraženije je u tiskanju kataloga (-11 posto). E-trgovina (Internet) sve se više koriste kao kanal za promoviranje i izravnu prodaju i marketing umjesto tiskanih kataloga ili oglasnih materijala. Ali, i magazini i novine sve više osjećaju jaku konkurenciju od strane Interneta. U proizvodnji knjiga povećavaju se mogućnosti za tiskanje po narudžbi, na malo, i sve više nakladnika eksperimentira s digitalnim knjigama (e-knjige).
Korištenje osobnih računala i štampača također ima negativan učinak na potražnju tiskarskih usluga. Pad cijena štampača, veća kvaliteta i kvalitetniji papir povećale su korištenje desktop ispisa na štetu komercijalnog tiska. Izgledno je da će tiskanje na zahtjev dobiti na važnosti, uz posljedicu daljnjeg smanjivanja količine proizvoda po jednoj narudžbi.

Ambalažerima - komotnija pozicija

U ambalažnoj proizvodnji i tisku etiketa, međutim, stanje je drugačije. Nove tehnologije koje objedinjuju digitalne podatke na ambalaži, kao što su sustavi radio-frekvencijske identifikacije (RFID) i elektronski nadzor artikala (EAS) pružaju tiskarskim tvrtkama sredstvo za diversifikaciju i potencijal za veći rast. Taj razvoj odnosi se naročito na  nove materijale (kao npr. tiskani polimeri) i naljepnice koje se opisuje kao „inteligentne“, „pametne“ ili „aktivne“. Posebno je zanimljivo to kako se ti tipovi digitalnih informacija mogu integrirati i ugraditi u postojeći tijek radnih procesa u ambalažnoj proizvodnji, koja se normalno sastoji od dizajna ambalaže, pripreme tiska, tiskanja i završnih poslova, finiširanja.

Nove usluge

Tiskarska proizvodnja u Nizozemskoj u Velikoj Britaniji najuspješnija je, čini se, u uključivanju informatičkih ICT tehnologija i usluga koje stvaraju dodanu vrijednost u tradicionalno tiskarstvo. Te nove usluge uključuju grafički dizajn, komunikacijske konzultacije, web-dizajn, upravljanje bazama podataka, pozivne centre, usluge odašiljanja pošte, ali i provođenje i logistiku.

Novinski izdavači - kompjuterska tehnologija i Internet promijenili zahtjeve potrošača

Najvažniji nakladnički poticaji inovacijama u proizvodnji sadržaja su informatička i kompjutorska ICT tehnologija i Internet. Razvoj tih tehnologija promijenio je i zahtjeve potrošača i omogućio proizvođačima sadržaja da obnove svoju organizaciju i procese  proizvodnje.
Proizvodnja sadržaja je djelatnost utemeljena na informaciji: koristi se za profiliranje klijenata i stvaranje usluga po narudžbi, neovisnih o mediju, a bit te usluge je pružanje korisnih informacija koje se prikupljaju i iznova koriste - iz različitih izvora. Statistički, nema podataka o inovacijama u proizvodnji sadržaja. Ona se definira kao „low tech“, djelatnost, djelatnost niske tehnološke razine, ali se ne može razvijati bez tehnologije. Korištenje ICT informatičke tehnologije u procesu proizvodnje i razvoj elektronske trgovine više su nego u ukupnom gospodarstvu. To ne znači da je e-poslovanje u nakladništvu uspješno u smislu prometa.
Dostupnost besplatnog sadržaja još usporava prodaju proizvedenog sadržaja. Danas novine mogu imati više online nego offline čitatelja, ali je stvaranje prihoda od online čitatelja niži od gubitaka na pretplati izazvan offline izdanjem. Online nakladništvo u novinama donosi u sektor promjenu vremena potrebnog za proizvodnju, jer se sadržaj može proizvesti odmah.

Izdavači knjiga - vjerni tradicionalnom tisku

Izdavanje knjiga još se jako oslanja na tradicionalni tisak na papiru, a digitalizacija još nije promijenila poslovne modele. Elektronske knjige se još nisu pokazale isplativima na europskom tržištu. U SAD, s druge strane, ta djelatnost postaje značajna. U 2003. godini skinuto je 1,3 milijuna e-knjiga i stvoreno više od 7,4 milijuna dolara vrijednosti, što je porast od 22 posto u odnosu na 2002. godinu.
Digitalno tiskanje na zahtjev postaje profitabilnije za izdavače knjiga. Tiskanje na zahtjev već je stvarnost  za znanstvene i  STM  nakladnike za koje je karakteristična mala potražnja, ali relativno velika vrijednost. Kako se ekonomičnost digitalnog tiska unaprjeđuje i kvaliteta povećava, postat će moderno tiskati manje početne naklade knjiga. To će smanjiti rizik odlučivanja o tome da li da se neka knjiga tiska ili ne, smanjit će se količina knjiga na skladištu u nabavnom lancu, izbjeći će se ili smanjiti troškovi skladištenja i smanjiti će se troškovi povrata neprodanih knjiga i njihova uništavanja. Osim toga, knjige ne treba tiskati, što omogućava nakladnicima djelotvornije iskorištavanje tekstova i time više mogućnosti za  povećanje prodaje.

Razvoj besplatnih novina mijenja novinski sektor

Inovacije u nakladničkom sektoru su u porastu, a vide se i neke radikalne promjene. Razvoj besplatnih novina mijenja novinski sektor, audio-knjige su stvorile novo tržište u sektoru izdavanja knjiga, a uvođenje XML u digitalni proces rada promijenio je radne procese posebno u sektoru objavljivanja poslovnih knjiga, žurnala. Porast ekonomije razmjera u tvrtkama pogoduje inovacijama i investiranju u tehnologije i e-poslovanje. Važne tehnologije za sektor u vezi digitalizacije su: širokopojasni Internet, komunikacija uređaj-uređaj, tehnologije za digitalnu kompresiju i sustavi za upravljanje sadržajem. Druge inovacije proizašle su iz tehnološkog razvoja u tiskarskom sektoru. Nove tiskarske tehnologije omogućile su izdavačima kvalitetnije proizvode uz istovremeno smanjenje troškova.

Izdavaštvo - dio globalne informacijske i komunikacijske djelatnosti

Nove tehnologije poput Interneta omogućavaju kombiniranje tradicionalnog i novog načina rada uz dodatni element koji je nedostajao nekadašnjim tržištima: interaktivnost. Drugim riječima, izdavaštvo je danas dio globalne informacijske i komunikacijske djelatnosti i uzajamno djeluje s velikim brojem krajnjih korisnika koji isporučuju dodatni sadržaj. Ta je osobina važna za privlačenje novih i naročito mlađih kupaca. Ipak, investicije za razvoj i održavanje interaktivnih usluga su visoke i prihod od online oglašavanja nije uvijek dostatan da podrži te investicije. Štoviše, razvoj mobilnih telekomunikacijskih sustava  i interaktivne televizije može stvoriti oštru konkurenciju izdavačkim tvrtkama.

Nova  generacija medija

U sektoru proizvodnje glazbenih snimaka, nosači zvuka odnosno glazbe, odredili su u velikoj mjeri izdavački sektor. Vodeći proizvođači elektroničke opreme vlasnici su raznih glazbenih nakladničkih kompanija. Nakladničke tvrtke omogućile su proizvođačima da isporučuju sadržaj na konkurentskim audio formatima. Sony je vlasnik 50 posto tvrtke Sony BMG, a Philips je vlasnik Polygrama, koji je prodan Universalu nakon što je Philips lansirao CD rekorder. EMI je bio u vlasništvu proizvođača elektroničke opreme Thorn, ali su se razdvojili 1996. godine. Pojavom CD-Roma desio se prvi pad prodaje glazbenih snimaka.
Pojavljuje se nova generacija medija. Različiti formati se natječu kako bi postali standardni. Super audio CD i DVD Audio nude nove formate većeg kapaciteta. HD-DVD i Blue Ray novi su formati koji će zamijeniti DVD.
I-pod revolucija skreće pozornost na zamjenu normalnog CD. S porastom prodaje DVD posljednjih godina, pojačava se „bitka“ između različitih formata DVD. Za usvajanje nekog formata, važna je dostupnost glazbe i filma, ali postala je važna i kompatibilnost, sukladnost, s konzolama za igrice. Novi mediji moraju ispuniti više različitih funkcija.

Skidanje glazbe, filmova i drugih medijskih formata

Porastom širokopojasne tehnologije i prijenosnih mreža (najznačajnija je mogućnost komunikacije nosač-nosač) razmjena datoteka, skidanje glazbe, filmova i drugih medijskih formata postala je uobičajena stvar. Ta se činjenica uvelike odrazila na prodaju snimljene glazbe, snimljenih nosača zvuka, koja je u padu već nekoliko godina. Dio potražnje za glazbenim snimkama preusmjerio se na DVD snimke. Ne znači da skidanje glazbenih sadržaja zamjenjuje postojeću potražnju. To može značiti da je došlo do dodatne potražnje za glazbenim sadržajima koje ne bi bilo kad bi se taj sadržaj morao platiti. Online prodaja glazbenih proizvoda u velikom je porastu posljednjih godina, ali ne u tolikom obimu da se nadoknadi pad u offline prodaji.
U 2007. godini IFPI je zabilježio pad prodaje za 8 posto. Jedino se u Indiji prodaja povećala, ali indijsko tržište je još uvijek maleno u usporedbi s drugim zemljama. SAD je najveće tržište za glazbene snimke, a slijede Japan, Velika Britanija, Njemačka i Francuska. U mnogim zemljama pojavili su se legalni web-portali za skidanje glazbe. Danas je u više od 40 zemalja širom svijeta aktivno više od 500 portala za skidanje glazbe. U 2007. godini, na digitalnu glazbu otpadalo je 15 posto tržišta na kojemu IFPI prikuplja podatke. Neke online prodavaonice pružaju digitalni sadržaj za određenu pretplatu, dok druge naplaćuju po skinutom snimku. U ovom posljednjem slučaju kupci postaju i vlasnici glazbene snimke, što kod pretplate nije slučaj. Cijena proizvodnje glazbenih online snimaka slična je, međutim, cijeni offline snimaka. Prednost za kupca je fleksibilnost u izboru glazbe prema vlastitom ukusu.
Internet predstavlja drugačiji izazov za tvrtke koje se bave izdavanjem glazbenih sadržaja. Internet može funkcionirati kao pozornica za razne umjetnike koji tako postaju manje ovisni o nakladničkim kompanijama, premda već etablirani umjetnici trebaju podršku nakladničkih kompanija. Istovremeno, rizik promocije novih umjetnika povećao se zbog smanjenja prodaje. Oba ta čimbenika utječu na položaj nakladničkih kompanija.

Trgovina, globalizacija i međunarodna konkurencija

Na međunarodnoj razini, uspjeh europskog nakladničkog i tiskarskog sektora usko su međusobno povezani. Većina studija dostupna do danas usredotočena je usko na EU-15. Još nema dostupnih studija o EU-27. Europa je značajan igrač na međunarodnom tržištu, s Njemačkom, Velikom Britanijom i Francuskom koje se nalaze među top 5 izvoznika tiskarskih proizvoda u 2005. godini, te s Italijom, Belgijom, Španjolskom i Nizozemskom među top 12 zemalja (International Trade Center - Međunarodni trgovinski centar). Ipak, Europa se suočava sa sve većom konkurencijom iz istočne Azije i iz novih članica EU unutar proširenog europskog tržišta. Kako bi se reagiralo na pritisak na sniženje cijena i da bi se osvojila nova tržišta, europski tiskari i nakladnici pribjegavaju preseljenju proizvodnje u prekomorske zemlje s nižim cijenama i prekograničnim akvizicijama.

Međunarodna konkurencija i trgovina

Na trgovinski položaj europske tiskarske djelatnosti na globalnom tržištu jako utječe brzi razvoj tiskarske djelatnosti u istočnoj Europi i Aziji. Papir je najvažniji trošak u tiskarskim proizvodima. Papir je činio 53 posto tekućih troškova (tj. izuzimajući fiksni trošak kapitala) u tiskanim proizvodima u 2006. Što se tiče sirovina, potražnja se posljednjih godina dramatično povećala, jer nove zemlje članice traže više celulozne pulpe i papira nego što mogu proizvesti. U Europi su zemlje EU-15 značajno povećale izvoz prema novim zemljama članicama, a istovremeno smanjile uvoz iz regije. Ipak, Europa uvozi više celulozne pulpe nego što proizvodi i povećala je uvoz iz sjeverne i južne Amerike. Porastao je posebno uvoz iz južne Amerike. Na sadašnjoj razini Europa je u izravnoj konkurenciji s Kinom koja je veliki uvoznik celulozne pulpe i također je nabavlja na tržištima sjeverne i južne Amerike. Ukupni porast potražnje podržava i povećava nestabilnost cijena. Štoviše, europski kupci su u nepovoljnijem položaju na globalnom tržištu jer je europska tiskarska djelatnost jako rascjepkana (tj.veći broj malih tvrtki kupuje ulazne materijale pojedinačno) dok nove tiskarske zemlje prakticiraju „zajedničku kupnju“ kako bi poboljšale svoju pregovaračku poziciju na tržištu. To stanje uzrokuje veliki pritisak na sektor i posljedično tome na cijenu rada i organizaciju rada.
Međutim, gospodarski rast novih tiskarskih zemalja također pruža zapadnoeuropskim tiskarima dobru mogućnost za osvajanje novih tržišta. Izvoz objavljenih i tiskanih proizvoda u zemljama EU-15 naglo je rastao, 4,9 posto godišnje u razdoblju između 1995. i 2006. godine. Posebno je brzo izvoz tiskarske djelatnosti rastao u posljednjih pet godina - za 9,8 posto godišnje (u usporedbi s 3,1 posto u razdoblju 1990.-2000.) Naročito su nove zemlje članice postale važne zemlje za izvoz tiskarskih proizvoda iz EU-15 zemalja. Taj se izvoz u velikoj mjeri sastoji od promocijskih proizvoda (49 posto). Također, između 2000. i 2005. godine izvoz zapadnoeuropskih tiskara u Kinu porastao je za 64 posto, premda to još predstavlja relativno mali dio izvoza zemalja EU-15. One su polučile korist od nepostojanja uvoznih pristojbi na tiskane proizvode. Izvoz u Kinu sastoji se najvećim dijelom od knjiga (65 posto).
Rast uvoznih i izvoznih brojki zemalja EU pokazuje porast međunarodne trgovine u tiskarskoj i nakladničkoj djelatnosti. Istovremeno, uvoz je rastao još i brže nego izvoz (60 posto između 1995. i 2000. godine, odnosno 42 posto između 2000. i 2005. godine).
I nove zemlje članice EU i Azija bilježe porast izvoza u zapadnu Europu. Trgovinska bilanca zemalja EU-15 s dalekim istokom Azije u stalnom je padu. Najveći igrači u regiji su Hong Kong i Kina (u 2005. godini 5. odnosno 7. zemlja na listi najvećih svjetskih izvoznika tiskanih materijala), ali i Singapur, Japan, Koreja, Tajvan, Malezija i Indija imaju nezanemarivu ulogu. Pogoršanje trgovinske bilance odnosi se uglavnom na knjige i dječje knjige jer pritisak rokova za te proizvode nije previše velik. Porast uvoza olakšan je nepostojanjem trgovinskih barijera za uvoz tiskanih proizvoda u Europu.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: