English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Izdavaštvo budućnosti: prihvatimo promjene znanjem i organiziranjem

Izdavaštvo budućnosti: prihvatimo promjene znanjem i organiziranjem

Velike promjene u sektoru

Konferencija je započela uvodnim riječima Olivera Röthinga, regionalnog tajnika UNI Europa. Već danas, a i u sljedećih desetak godina zbog tehnološkog razvoja  doći će do velikih promjena u grafičkoj struci. Predviđa se promjena čak 50% radnih mjesta. Zbog napredovanja tehnologije doći će do velikih promjena i u duljem razdoblju, od 20 godina, pa čak i u bankarskom sektoru, tržištima rada te potrebi za novim radnim vještinama. U svim tim promjenama treba ostvariti cilj: osiguranje pristojnog života radnika. Napomenimo da je pri tome interes poslodavca i radnika isti: uspješno poduzeće i njegovo poslovanje.
Nakon uvodnih riječi, Konferenciju je nastavio Simon Dubbins, predsjednik UNI Europa Grafički sektor. Također je najavio velike promjene u grafičkom sektoru radi ekonomske i političke situacije u Europi. Sindikat ima oko 400.000 članova u četrdeset različitih sindikata, dvadeset zemalja Europe. Radi krize je grafički sektor podosta stradao, osim na području pakiranja i ambalaže, koje je i dalje stabilnije od ostalih područja grafičke struke. Obaveza je sindikata osigurati stabilnost struke,te osigurati usvajanje novih budućih radnih vještina. Interes o ovim pitanjima pokazao se i kod radnika i kod poslodavaca.

Nove vještine

Slijedila je prezentacija i rasprava o izvješću Analiza razvoja europskog izdavačkog sektora i njihove posljedice, Christophera Gauthiera iz Alpha-Secafi Groupe (francuski institut za istraživanja). Treba podsjetiti da su izdavaštvo i tiskarstvo graditelji nacionalnog i europskog identiteta. Kulturne i kreativne industrije, kako naziva izdavaštvo, predstavljaju 3% europskog GDP-a, a osma je ekonomija u Europskoj uniji. Nažalost, bilježimo osjetan pad ukupnih prihoda i zaposlenika u sektoru – u grafičkoj struci i izdavaštvu više od 2,5%, a u tiskarstvu čak 16,45%. Za razliku od toga, internet i digitalno izdavaštvo imaju veliki rast od čak 20%. Mjesečno se bilježi i 10%-tni porast korištenja društvenih mreža. Istaknuo je rečenicu "Informacija je kao hrana, pa prehrana ovisi o vašem slobodnom vremenu".
Radi novih tehnologija i vještina sve važniji postaje inženjerski dio znanja. Pritom misli na kvalitetu grafičkih i uredničkih timova. Osim toga, sve veći financijski problem postaje nabava papira, zabrinjava ga prodaja papira u budućnosti jer trenutno 80% prihoda u grafičkoj industriji dolazi od papira. S druge strane problemi u digitalnom izdavaštvu su krivotvorenje i piratstvo protiv čega se vodi stalna borba.

Izazovi europskog izdavačkog sektora

Slijedio je okrugli stol na temu Izazovi europskog izdavačkog sektora. Nastojala su se raspraviti tri osnovna pitanja: 1. koji su glavni problemi, 2. kako se nositi s problemima i 3. kako se „medijsko“ društvo bude izgrađivalo do 2020., kakav je naš utjecaj i kako se strateški postaviti.
Prva sudionica rasprave Liv Vaisberg iz  Federacije europskih izdavača naglasila je da u Europi radi pola milijuna ljudi u izdavaštvu. Još uvijek se čita na papiru, međutim e-izdanja sve više zauzimaju prostor na svim elektroničkim uređajima pa čak i za slijepe osobe. Prioriteti u izdavaštvu danas su zaštita copyrighta, koja bi ubrzo morala uslijediti, u sljedećih nekoliko mjeseci, a najkasnije unutar dvije godine. Sljedeći prioriteti su rješavanje problema kao što je reforma poreza na dodanu vrijednost (VAT u EU), kompetitivnost, prodaja u internetskim trgovinama, ilegalno logiranje te kulturno-sadržajna pitanja.
Beatrice Klose, glavna tajnica Intergrafa (udruga poslodavaca grafičkog sektora na razini Europe), organizacije koja ima 23 člana iz 20 zemalja Europe, a kojoj je glavni cilj zaštita interesa izdavačke i srodnih industrija, govorila je o velikim promjenama unutar sektora u smjeru digitalnog izdavaštva i web izdavaštva. Konkretno, došlo je do promjena u prodaji knjiga jer sve više se knjige prodaju u web trgovinama, novine se čitaju online, a karte zamjenjuju GPS sustavi i aplikacije (elektronički programi). Svaki proizvod ima različito izvedbeno rješenje od svojeg nastajanja do krajnjeg čitatelja. Pri tome je potrebno uskladiti balans između tiskanog i digitalnog izdanja, što sve uzrokuje velike promjene u distribuciji, promjenama vrsta poslova, odnosno prilagodbu radnika novim radnim mjestima i usvajanje novih vještina.
Prema Phillippeu Nothombu, dugogodišnjem pravnom savjetniku, više se ne radi razlika između digitalnog i tiskanog izdavaštva. Promjene u izdavaštvu ne treba predviđati, one su već tu, a vodi se utrka prema besplatnom izdavaštvu, kvalitetu i iskustvo tiskanog izdavaštva treba prenijeti na digitalno izdavaštvo. Posljedice su promijenjene vrijednosti oglašavanja, bombardirani smo informacijama pa sve više ljudi koristi elektronička sredstva, što je rezultiralo propašću distribucije i prodaje u knjižarama. Potrebno se koncentrirati na kvalitetu rada, baviti se elektroničkim rješenjima te se sustavno njima prilagođavati. Problemi koji su vezani su suočavanje s konkurencijom, npr. google.com, vrednovanje sadržaja, autorska prava te izvori sadržaj jer cilj uvijek mora biti kvalitetniji proizvod. U perspektivi, do 2020. godine potrebno je sačuvati kvalitetu izdavaštva.
U novinskom izdavaštvu, prema Ricardu Guterrezu (predstavniku Europske federacije novinara), sve je veća egzistencijska kriza zbog gubitka radnih mjesta (čak 40% u zadnjih deset godina) te novih načina financiranja. Prihodi od oglašavanja su smanjeni za 50% te je i prodaja novina pala za 50%. Zahtijeva se povećana produktivnost čije su posljedice smanjenje uredničke kvalitete te novinari više nemaju društvenu ulogu „psa čuvara“ demokracije. Poziva slobodne novinare da ispunjavaju svoju socijalnu ulogu u demokraciji te traži njihovu potporu i zaštitu autorskih prava.
Grafički sektor se nalazi na raskrižju u odnosu na budućnost izdavaštva, a kao posljedica interneta i digitalnog izdavaštva. Proizvodnja tiskanih materijala se sve više smanjuje, a kao sljedeće uviđaju i smanjenje tiskanih udžbenika kao posljedicu uvođenja tablet računala u škole. Sve više se investira u online izdanja i adekvatne prateće službe.

Buduće aktivnosti UNI Europa Grafičkog sektora

UNI Europa Grafički sektor pregovarat će o sljedećem:
1. Ujednačenim i fer uvjetima copyrighta (prava izdavanja) radi dobrobiti i autora i čitatelja.
2. Najnižem mogućem porezu na dodanu vrijednost (VAT, tj. PDV).
3. Omogućiti svim korisnicima digitalnih izdanja čitanje na svim uređajima te mogućnost kupovine od svih e-trgovina, a ne samo u zatvorenim sustavima.
4. Reformi obrazovnog sustava u Europi kako bi izdavaštvo svojim sudjelovanjem garantiralo kvalitetu sadržaja i slobodu izbora.
Izvještaj UNI Europa pokazuje da u izdavačkom sektoru radi 27% zaposlenika, a od toga samo 4% poduzeća zapošljava više od 50 radnika te povećanje broja članova sindikata predstavlja veliki izazov.
Diljem Europe radi se na projektima svladavanja novih vještina kod članova, kako bi se osigurale njihove potrebe u budućnosti. Preporuka je cjeloživotno učenje u sektoru i identifikacija dobre prakse u poduzećima te kako digitalizacija utječe na ulogu posla te na način rada.
Kao sudionik, UNI Europa Grafički sektor treba osigurati svladavanje novih vještina kod članova, pristup budućim poslovima, a nastojat će postaviti vremenski okvir kako bi se ostvario cilj. Preporuka je sindikata obavezno potaknuti smisleni socijalni dijalog poslodavaca i zaposlenika.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu