English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Kako pomoći novinskim izdavačima?

Izvanredni fond

Početkom srpnja talijanska vlada osnovala je izvanredni fond za trogodišnju potporu novinskim izdavačima. Ovim projektom osigurat će se 120 milijuna eura, između ostalog i kao potporu novom zapošljavanju. Predviđene su porezne olakšice do 100 posto kroz narednih 36 mjeseci kod zapošljavanja mladih novinara na neodređeno vrijeme, te do 50 posto olakšica za zapošljavanje na određeno vrijeme, pri čemu najmanje 20 posto tih novinara mora biti primljeno na stalni posao.

Potpore i porezne olakšice

I druge europske zemlje pomažu medijima, pa čak i većim iznosima. U Francuskoj država godišnje putem potpora i poreznih olakšica daje za medije 800 milijuna eura – izravne i neizravne potpore francuskim novinama i internetskim medijima iznose oko 75 kuna po glavi stanovnika. Francuska ima posebnu stopu PDV-a od 2,1 posto, a nju koriste časopisi koji se bave vijestima i tematikama od općeg interesa, dok reklamama i oglasima ne smije biti ispunjeno više od trećine prostora.

Sa ili bez poreznih stopa

U Hrvatskoj je 2007. godine novinskim izdavačima PDV snižen sa 22 na 10 posto. Tada je to koštalo državni proračun 300 milijuna kuna godišnje. Početkom ekonomske krize, 2008. godine, ta mjera više nije bila dovoljna. Stoga je oficijelna vlast lani smanjila međustopu PDV-a dnevnim novinama s deset na pet posto, dok tjednici plaćaju međustopu od 13 posto. Hrvatska se tako pridružila skupini od deset zemalja članica EU koje na dnevne novine primjenjuju poreznu stopu od pet posto, ili nižu. U još deset zemalja EU na novine se primjenjuje porezna stopa ispod deset posto, dok sedam zemalja ima višu stopu. Nulta stopa primjenjuje se na sve novine u Velikoj Britaniji, a i na novine u Belgiji i Danskoj koje ne sadrže pretežito oglase.

Pomoć – sustavno i transparentno i svima

Kako pomoći novinskim nakladnicima – manjom stopom PDV-a ili osnivanjem fonda? Problem medija nije samo gospodarski, već i demokratski – zbog važnosti dobrog informiranja svako društvo treba pomoći ne samo javnim, nego i privatnim medijima. Dosadašnjim smanjenjem PDV-a profitirali su uglavnom nakladnici, mnogima je to bila nagrada za podržavanje vladine politike. Pomoći treba sustavno i transparentno i to svima, a ne samo nekim izdavačkim kućama. Neizravne potpore, u vidu snižene i posebno snižene stope PDV-a, do sada se nisu pokazale dostatnim rješenjem za krizu u medijima. Različite stope PDV-a dovele su tjednike i ostalu periodiku u neravnopravan položaj, a porezne olakšice na krizu internetskih informativnih medija nemaju nikakvog efekta.
U materijalima za raspravu o medijskoj politici RH za razdoblje 2015. do 2020., ministarstvo kulture identificiralo je nekoliko modela izravnih potpora novinarstvu. Oni uključuju osnivanje fonda za pluralizam tiskanih i internetskih informativnih medija do subvencioniranja novinarskih plaća. Vodeći računa o sprječavanju državnog utjecaja na uređivačku politiku, izbor modela koji će eventualno biti upotrijebljen ovisit će o ishodu javne rasprave.

Prihodi se prepolovili - U Hrvatskoj izlazi 12 dnevnih novina

Ne pamtimo veću krizu novinsko-nakladničke industrije u Hrvatskoj, a niti vrijeme u kojem je položaj zaposlenih bio nesigurniji nego danas. Fizička proizvodnja novina i ostale periodike u 2013. godini bila je najmanja u posljednjih deset godina, objavljuje Ministarstvo kulture. 2009. godine jednostavno se prepolovila s tadašnjih 57.000 tona na 27.000 tona. Broj tekstova u dnevnim novinama smanjio se sa 1,150.000 u 2008. na 780.000 u 2012. godini. Naklade tiskovina padaju u cijeloj Europi, ali kod nas su se ukupni prihodi novina, prema istim tim podacima ministarstva, u godinama krize prepolovili. Godine 2008. oni su iznosili 3,2 milijarde, a 2012. 1,58 milijardi kuna.

Izgubljeno više od 35% radnih mjesta!

Prihodi televizija i radija pali su u tom razdoblju desetak posto. U tih posljednjih pet godina izgubljeno je oko 35 posto radnih mjesta. Smanjenje prihoda izdavači koriste kao dobru izliku da skoro sav teret otežanog poslovanja prebace na leđa zaposlenih.
Poslovi unutar sektora više nisu dobro plaćeni, kakvi su bili do početka krize, prije šest godina. U tom su razdoblju plaće u prosjeku smanjene negdje i do 40 posto, što često puta znači i ispod republičkog prosjeka. Na ovakvo stanje utjecala je opća ekonomska kriza, ali i sve brojniji internetski mediji.

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu