English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
(36.) Interliber - Sajam ili rasprodaja knjiga

U Zagrebu je od 12. do 17. studenoga ove godine održan– najveći sajam knjiga u Hrvatskoj. U organizaciji ZG Velesajma, Zajednice knjižara i nakladnika Hrvatske, te pokroviteljstva Ministarstva kulture, održana je ova kulturna manifestacija knjige, iako Hrvati i dalje nažalost vrlo malo čitaju knjige.
Službenog otvaranja nije bilo, ali sajam knjiga su obišli Predsjednik Republike Ivo Josipović, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i akademik Ivan Kušić. Predsjednik Josipvić i ministica kulture Zlatar Violić, istakli su važnost ovog kulturnog događaja, a Predsjednik je je rekao da knjiga ma bila u kojem obliku ostat će temelj ljudske civilizacije.
Na sajmu Interliber i Multimewdia nastupilo je 813 izlagača na 36.000 m2 izložbenog prostora u paviljonima 5, 6, 7, 7a i 8 Zagrebačkog Velesajma. Sudjelovale se zemlje: Kina, Rusija, Tajwan-Reoublika Kina, Republika Koreja, Ukrajina, Bjelorusija, Poljska, Švedska, Rumunjska, Moldavija, Austrija, Njemačka, Srbija, BiH, Turska, Češka, Crna Gora, Makedonija, Njemačka i Hrvatska.

Manje novih naslova

Na ovogodišnjem Interliberu predstavljeno je manje novih naslova, iako su prezentacije poznatih pisaca privukle veću pažnju posjetitelja. Posebice su se istakli Miljenko Jergović, novinar i publicist iz Zagreba s najnovijom knjigom „Rod“ sa 1008 stranica. Zatim Ivan Aralica, Julijana Matanović, Ante Tomić, Miro Gavran i ostali. Od međunarodnih književnika Predstavio se poznati pisac Amos Oz s knjigom „Među svojima“, Orhan Pamuk, te američki pisac Adam Johnson, dobitnik Puliutzerove nagrade za književnost 2013. za roman „Sin gospodara siročadi“.
Književnu nagradu „Kočićevo pero“ koju dodjeljuje Zaklada Petar Kočić iz Banjaluke, dobio je novinar Predrag Lucić za knjigu „Guske u magli“.

Knjige gotovo u bescjenje

Gotovo svi nakladnici (izlagači) nudili su knjige starije od godinu dana po nevjerovatno niskim cijenama. Popust se kretao od 10, 20, do 90 posto, a neke su se knjige mogle kupiti čak za tri kune! Iako Hrvati nevoljko čitaju knjige, bilo je dosta interesa i kupaca tako jeftinih knjiga, pa je svatko mogao nešto naći za sebe. Prvih dana nije bilo gužve, ali je ona pojačana posljednja tri dana – petak, subota, nedjelja. Ulaz na Interliber je bio besplatan pa se pretpostavlja da ga je posjetilo oko 80.000 ljudi.

Nastupili svi domaći nakladnici

Na Interliberu su ove godine nastupili svi iole značajniji nakladnici, s time da privuku pažnju javnosti i usput da pri tom i nešto zarade. Bili su to: Mozaik Knjiga, Školska knjiga, Znanje, Profil, Fraktura, Globus, Golden Marketing, V.B.Z. Narodne novine, Zrinski Čakovec, Leocommerce i Dušević  Keršovnik iz Rijeke, Ljevak, Nova stvarnost, AGM, Arka, Glas Koncila, Fraktura, Jesenski i Turk, Nova Akropola, Matica Hrvatska, i mnogi drugi. Od inozemnih izdavača bila je tu Zadužbina „Petar Kočić“ iz Banjaluke, izdavači iz Slovenije, Češke, Mađarske, Sarajeva, Iranski štand i drugi.

Sajam glazbe i multimedije

Uporedo s Interliberom održan je 9. međunarodni sajam glazbe i multimewdije pod nazivom Infogamer by Reboot. Prikazani su najnoviji dosezi u industriji videoigara, softvera, hardvera, te proizvoda vezanih za gaming, retro igraonice, i slično. Na ovom su sajmu naspupili većinom inozemni proizvođači, održan je u paviljonima 7, 7a, i 8, gdje su prikazane najnovijei proizvodi informatičke tehnologije.
Spomenimo nakraju da je Sajam knjiga ipak održan i pšored teške gospodarske krize, pa i dalje ostaje pitanje treba li ulaz biti besplatan ili ga plaćati simbolično 10 kuna po posjetitelju?

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu