English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Razlika u plaćama muškaraca i žena: definicija i uzroci
Zaposlena žena u EU zaradi u prosjeku 16 posto manje nego muškarac. Iako princip „jednake plaće za jednaki rad“ ima dugu povijest, razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci u posljednjih 10 godina su minimalni. Europski parlament uporno traži uvođenje više mjera za smanjenje razlike, i na ovaj problem opet ukazuje kroz razlučivost usvojenu na sjednici u siječnju. 

U razlučivosti se traže:

- jasne mjere za države članice za smanjenje razlike kroz sljedećih pet godina
- ulaganje u obrazovanje u ranoj dobi
- stvaranje uvjeta koji ženama omogućuju jednako sudjelovanje na tržištu rada
- odredbe koje štite starije žene (poput kredita za skrb, minimalne mirovine i obiteljske mirovine)
- promicanje stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja za žene, poduzetništva i bavljenje STEM-om te digitalnog obrazovanja za djevojčice u ranoj dobi.

Što je razlika u plaćama i kako je računamo?

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u kompanijama koje imaju bar 10 zaposlenika.
Razlika ne uzima u obzir sve činjenice koje utječu na nju, kao što su razlike u obrazovanju, iskustvu na tržištu rada, broju radnih sati, prekidima u zaposlenju, vrsti posla i slično. Ali pokazuje da diljem EU žene zarađuju manje od muškaraca. Najveće razlike su u Estoniji, Češkoj, Njemačkoj, UK i Austriji, a najmanje u Sloveniji, Poljskoj, Belgiji i Italiji. U Hrvatskoj razlika iznosi 11,6 posto.

Zašto postoje razlike u plaćama?

Manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena. U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima. 
U prosjeku žene odrade više sati obavljajući poslove za koje nisu plaćene (briga o djeci i kućanski poslovi), a muškarci više sati obavljajući one poslove za koje primaju naknadu: samo 8,7 posto muškaraca u EU radi skraćeno, u donosu na gotovo trećinu žena (31,3 posto). Kada uzmemo u obzir plaćene i neplaćene sate, žene kroz tjedan rade više.
Vidimo da žene ne samo da zarađuju manje po satu, nego i odrade manje sati za koje su plaćene i manje ih je na tržištu rada. Kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, ukupna razlika u zaradi muškarca i žena penje se na skoro 40 posto.
Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obveze.
Oko 30 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu, prodaju ili obrazovanje. Još uvijek postoje poslovi, primjerice u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, u kojima je zastupljenost muškaraca izuzetno visoka (više od 80 posto).
Na direktorskim pozicijama manje je žena: manje od 6,9 posto glavnih izvršnih direktorskih pozicija drže žene. Kada uspoređujemo razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istim pozicijama. 
Žene i dalje doživljavaju diskriminaciju na radnim mjestima, manje su plaćene u usporedbi s kolegama koji rade isti posao ili su degradirane nakon povratka s porodiljnog dopusta. 

Koristi u slučaju nestanka razlika

Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obveze. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti (razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 36 posto u 2017. g.).
Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti. One jačaju gospodarstvo jer žene koje više zarađuju, više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava. Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za 1 posto povećalo BDP za 0,1 posto. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu