English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Kako rad vikendom utječe na privatni život?
Vlada RH je objavila nacrt Nacionalne demografske revitalizacije, u okviru kojeg je skupina od 16 stručnjaka osmislila i predložila stotinjak mjera koje, između ostalog, za cilj imaju unaprijediti i osuvremeniti porezni sustav i radno zakonodavstvo.
Ekspertni tim je ovim nacrtom predvidio i regulaciju zapošljavanja na određeno, predlažu da se tvrtkama ograniči potpisivanje ugovora na određeno vrijeme na 5 posto ukupnog broja ugovora, a u strategiji se traži ponovno razmatranje rada nedjeljom.
U Velikoj Britaniji je provedeno istraživanje o utjecaju rada vikendom na privatni život radnika koje je pokazalo da takav oblik rada uz sebe veže negativne posljedice. Najugroženiji su radnici koji imaju djecu jer ih rad vikendom sprječava u obiteljskim obvezama. Mlađi radnici bolje podnose rad vikendom ako to vide kao mogućnost napredovanja, kao i radnici koji dobrovoljno odlučuju hoće li raditi vikendom, ali takvih je vrlo malo. Iako je istraživanje pokazalo da neki ljudi rad vikendom podnose bolje, regulacija radnog vremena ipak mora limitirati oblike rada koji imaju negativne učinke, pa čak i ako radnici žele raditi u tim uvjetima.

Regulacija rada vikendom u Europi

Iako rad vikendom spada među oblike rada s negativnim učincima, u Hrvatskoj čak trećina zaposlenog stanovništva radi nedjeljom, dok je na razini EU četvrtina radnika primorana raditi nedjeljom. 
Malta je uvela restrikcije pa radnici smiju odbiti rad u to doba, a Slovenija je ograničila broj nedjelja u kojima radnik smije raditi na 15 godišnje. Nedjeljom se, uz nužne iznimke, brani rad u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj, Grčkoj i Nizozemskoj, a Poljska će ga zabraniti 2020.
Ta je tema aktualna i za nas sad kad se govori o produljenju radnog vijeka. Preduvjeti za dulji radni vijek su dobro zdravlje radnika, zadovoljstvo uvjetima rada i balansirani odnos rada i života. Podaci europskog istraživanja kvalitete rada pokazuju da smo pri dnu zemalja EU po balansiranom odnosu rada i života i fleksibilnosti radnog vremena. Spadamo i u pet zemalja, uz Cipar, Litvu, Poljsku i Luksemburg, koje u kolektivnim ugovorima nemaju reguliran balans života i rada. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu